Primjeri dvojnih cijena iz pulskih trgovina i restorana
Iako obaveza dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima počinje 5. rujna, u jednom pulskom restoranu u starom gradu nisu čekali te su to učinili i prije turističke sezone, čak 1. travnja. Ovih dana primjećujemo da dvojne cijene ističe sve više kafića, restorana, trgovina…
- Budući da će se euro službeno uvesti 1. siječnja 2023. htjeli smo na taj način već sada olakšati gostima da se lakše orijentiraju. Prilagođavamo se europskoj valuti te smo fiksirali tečaj po srednjem HNB-a od nekih 7,53 kuna. U meniju imamo iskazane cijene u kunama i eurima dok naplate idu samo u kunama. S eurima ništa ne možemo raditi jer po zakonu Republike Hrvatske o novčanom poslovanju ne možemo primati strane valute, priča ugostitelj koji je insistirao na diskreciji.
Na meniju kao i na računu su mu cijene u eurima i kunama. Otkriva da strani gosti cijenu u eurima doživljavaju - skuplje. Tako, primjerice, lignje na žaru na dalmatinski u eurima iznose 14,30, dok je u kunama njihova cijena 106. Škampi na žaru s povrćem stoje 27,30 eura ili 205 kuna. Ramstek odrezak od 100 grama je 7,30 eura ili 55 kuna a biftek na žaru sa zelenim paprom stoji 26 eura ili 195 kuna.
Za razliku od gostiju u već navedenom restoranu, Puljanka s kojom smo razgovarali u velikom Konzumu, koji je zajedno s DM-om među prvima krenuo u isticanju cijena u eurima i kunama, drugačije doživjela konverziju. Njoj se u eurima čini jeftinije, ali zabunom, jer je mislila da je to cijena u kunama.
- Zbunilo me jer znam da će se cijene označiti tek od rujna i mislila sam da trebam manje platiti. Privukla me cijena voća koju sam vidjela i mislila sam da iznosi 5 kuna. To me, obzirom na inflaciju, jako iznenadilo te sam stoga i uzela veću količinu. Kada sam odabrani artikl stavila na elektronsku vagu imala sam što vidjeti. Iznos u eurima nije ni blizu toj cijeni koja je velikom brojkom istaknuta na žutom listu, pa sam bila primorana drastično smanjiti količinu, veli Puljanka koja, kao i većina, želi ostati anonimna.
Nesigurna je oko uvođenja eura. "Malo će nas to zbunjivati, a stranci nam govore da će nam sve poskupiti. Pa tko preživi", bojažljivo je komentirala Puljanka.
Građane najviše brinu moguća poskupljenja zbog "zaokruživanja" cijena naviše. Zakonom o uvođenju eura tvrtkama je zabranjeno neopravdano povećanje cijena, a glavni alat u borbi protiv takve neetične prakse bit će dvojno iskazivanje cijena.
Nakon prošlotjedne odluke Vijeća Europske unije o fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za euro, potvrđen je i ranije predviđen rok o obveznom dvojnom iskazivanju cijena za sve poslovne subjekte od 5. rujna ove godine i trajati će sve do kraja 2023. Dvostruke cijene morat će biti na svim prodajnim mjestima, internetskim stranicama, u cjenicima, ponudama i letcima. Dvojno iskazivanje mora biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko, a prilikom konverzije uvijek se mora koristiti pun iznos fiksnog tečaja konverzije. Računi, ponude, narudžbenice i slični dokumenti koji se izdaju potrošačima trebaju sadržavati dvojno iskazivanje samo u ukupnom iznosu računa, ponude, narudžbe i slično.
Prilikom iskazivanja dvojnih cijena predviđene su i određene iznimke zbog praktičnih teškoća. Od iskazivanja dvostrukih cijena pošteđeni su OPG-ovi, samoposlužni aparati, taksisti, štandovi na tržnicama, kiosci, benzinske crpke, lutrijske srećke, biljezi i pokretna trgovina te svi drugi poduzetnici kojima je iskazivanje dualnih cijena nepraktično. No i oni će ih morati iskazati na računu prilikom prodaje roba i usluga - iznos za plaćanje bit će naznačen u obje valute.
Počevši od plaće za kolovoz, koja će se isplatiti u rujnu, poslodavac je obavezan u ispravi o obračunatoj plaći iskazati svotu neto plaće u dvije valute, u kunama i eurima, uz navođenje fiksnog tečaja konverzije. Iznos za isplatu se dvojno iskazuje samo u ukupnom zbroju. Obveza dvojnog iskazivanja odnosi se i na isplaćene otpremnine, za koje se također radnicima uručuje isprava o obračunatom i isplaćenom iznosu. Ako se u ispravama iskazuju i drugi primici, kao naknada za prijevoz, naknada za prehranu, i njih je potrebno dvojno iskazati.
Od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. To, među ostalim, znači da ugovori o kunskim kreditima i kreditima s valutnom klauzulom u eurima neće morati biti izmijenjeni zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu. Umjesto toga, iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatrat će se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakvih troškova za dužnike. Kod kredita koji su ugovoreni s fiksnom kamatnom stopom tijekom cijelog razdoblja otplate kamatna stopa neće se mijenjati. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, od dana uvođenja eura na njih će se primjenjivati odgovarajući europski parametar, što će precizno biti definirano u zakonu o euru. Također, svi kunski depoziti u poslovnim bankama konvertirat će se automatizmom u eure na dan uvođenja eura prema službenom fiksnom tečaju konverzije i bez ikakvog troška za klijente banaka.
U početnom razdoblju od 1. do 14. siječnja plaćanje će se moći vršiti u kunama i u eurima, no prilikom povrata novca uvijek će se dobivati euri. U bankama će se moći trajno mijenjati novčanice kuna, a kovanice kuna i lipa tri godine od uvođenja eura. U prvih šest mjeseci od dana uvođenja eura zamjena kuna za eure bit će potpuno besplatna. Bez naknade moći će se zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna u jednoj transakciji.
Kako god bilo, premda manje od trećine građana smatra da je Hrvatska spremna za uvođenje eura, povratka na staro više nema.