DUŠICA RADOJČIĆ: Političari su naučeni na poslušnike i pokunjene ljude, a mi potičemo aktivne građane koji se bore za javni interes

Milivoj MIJOŠEK

Dijaloga uopće nema. Svi postupci u kojima se građani samo formalno uključuju u odlučivanje služe samo da bi se zadovoljila forma, nitko ozbiljno ne uzme ljude u obzir. Na plan davanja koncesija na pomorsko dobro bilo je više od 400 komentara i svi su bili protiv, a oni su ih ignorirali kao da se ništa nije dogodilo. I onda se ljudi pitaju čemu uopće savjetovanje. No, ako to ne učinimo, pretvaramo se u poslušnike i podanike. Jedino aktivni građani mogu doprinijeti nekakvoj promjeni

(RAZGOVARAO Bojan ŽIŽOVIĆ)

Ona je znano lice pulske i istarske ekološko-aktivističke scene. Tim više nas je iznenadilo kad nam je rekla da nikada nije dala intervju za Glas Istre. Ne zato što Glas Istre ili ona nisu htjeli, jednostavno je tako ispalo. Dušica Radojčić već je dugo na čelu udruge Zelena Istra, ali često istupa i u ime raznih inicijativa, kao što je Volim Pulu.

- Budući da je ovo Vaš prvi intervju za Glas Istre, moramo odraditi osnovno predstavljanje. Udruga Zelena Istra, čija ste predsjednica, nevladina je, nestranačka i neprofitna javna udruga za zaštitu okoliša, osnovana 1995. u Puli. Tko financira rad Udruge, s koliko novca godišnje raspolažete te koliko je osoba zaposleno?

- Zelena Istra je jedna od najdugovječnijih udruga za zaštitu okoliša u Hrvatskoj. Djelujemo već 24 godine.

- Bili ste pioniri u Hrvatskoj.

- Da, budući da se radi o 1995. čini mi se da je samo Zelena akcija osnovana prije nas. Postigli smo zavidan uspjeh, danas smo jedna od najprepoznatljivijih, najpriznatijih udruga za zaštitu okoliša u zemlji. Naravno, da bismo mogli raditi, morali smo se profesionalizirati. Zelena Istra je započela kao volonterska organizacija, negdje 2003., 2004. počeli smo zapošljavati ljude koji su radili taj posao puno radno vrijeme. Danas imamo pet stalno zaposlenih osoba i jednu na stručnom usavršavanju.

Financije javno objavljene

- Jeste li bili među osnivačima Udruge?

- Ne. Priključila sam se Zelenoj Istri početkom 2000-ih. Jedno od naših temeljnih načela djelovanja je transparentnost. Od 2006. smo počeli objavljivati financijske izvještaje Udruge na našim mrežnim stranicama. Bili smo među prvima koji su to učinili. Zakon je to tek kasnije naložio kao obavezu. Tako da od 2006. nadalje svatko može vidjeti tko i s koliko financira Zelenu Istru, a svi podaci nalaze se i u javno dostupnom Registru neprofitnih organizacija. Prilikom pribavljanja sredstava za rad vodimo se načelima transparentnosti i etičkog pristupa. Kao prvo, moramo uvijek osigurati raznolikost, da nitko tko financira naš rad nema prevagu, da ne može utjecati na naš rad. To je za nas zapravo i najvažnije, da nismo ovisni ni o kome i da gubitak jednog donatora ne utječe bitno na naš rad. Od svih donatora najizdašniji je uvijek bila Europska unija, odnosno fondovi EU-a. Zelena Istra je od osnutka do danas provela oko 25 projekata financiranih europskim novcem, što je prilično velika brojka za jednu malu udrugu poput naše. Konkurencija je u prijavama velika, pa to ujedno govori i o kvaliteti naših projekata.

- Koliko ste godina u ekološkom aktivizmu?

- Otkako sam u Zelenoj Istri, dakle od 2000-ih. Počela sam raditi kao volonterka.

- Što ste prije toga radili?

- U takozvanom realnom sektoru. Radila sam u jednoj privatnoj firmi.

- Što ste po struci?

- Diplomirana politologinja, s tim da sam se u Zelenoj Istri stručno usavršavala i to najviše na području koje pokriva Aarhuška konvencija, koja građanima osigurava pravo na pristup informacijama, sudjelovanje u pitanjima zaštite okoliša i pristup pravosuđu. Ono što je moje primarno područje interesa su svi oblici uključivanja građana u postupke donošenja odluka, to jest participativna demokracija. Tu sam razvila ekspertizu pa sam u svojstvu stručnjaka sudjelovala i u nekim međunarodnim projektima. Recimo, bila sam dopredsjednica sekcije za sudjelovanje javnosti Međunarodne organizacije za procjenu utjecaja na okoliš. Pripremila sam i izdala nekoliko publikacija na temu uključivanja javnosti u postupke odlučivanja i tu se smatram jednom od informiranijih stručnjakinja civilnog društva u Hrvatskoj.

Fingirano sudjelovanje javnosti

- Koliko se kod nas uključuje javnost u donošenje odluka?

- Hrvatska se u procesu pristupanja EU-u morala uskladiti s nizom međunarodnih konvencija i europskih propisa. Pritom smo mi formalno prenijeli te mogućnosti uključivanja javnosti u postupke odlučivanja, ali nažalost u praksi se sudjelovanje uglavnom fingira. Nema stvarne želje da se javnost uključi u odlučivanje nego se procedure odrađuju iz formalnih razloga.

- Nedavno ste u Puli ukazali na propust gradske vlasti koja nije organizirala javno savjetovanje za nacrt odluke o planu davanja koncesija na pulskim plažama. Pritom ste isticali da Grad Pula krši zakon.

- Grad Pula često krši zakon. Problem je što građani nisu dovoljno informirani o svojim pravima. Jednostavno je premali broj ljudi koji aktivno nadziru rad tijela javne uprave. Kad bi to činili, vidjeli bi koliko su često gradske odluke besmislene, da često nisu u skladu sa zakonom te da se ne organiziraju javna savjetovanja.

- Grad Pula se s druge strane hvali transparentnošću.

- Kad se uspoređujete s gorima od sebe, onda je to tako. Međutim, kada se uspoređujete s boljima, onda se ne bi moglo reći da je Grad Pula transparentan, niti da uključuje građane u odlučivanje. Navest ću samo nekoliko zadnjih primjera - 28. studenog bila je sjednica Gradskog vijeća na kojoj se željelo donijeti plan o dugogodišnjim koncesijama na pomorskom dobru i za to nisu bili organizirali elektroničko savjetovanje s građanima. To su učinili tek kada smo ih na to upozorili. Međutim, niz je takvih odluka koje nisu prošle nikakvu proceduru. Znate da je prošle godine bio veliki prosvjed zbog ski-lifta u uvali Valovine. U postupku donošenja odluke o koncesiji također su trebali organizirati javno savjetovanje, ono što obećavaju da će činiti u budućnosti. To pokazuje da će se, ukoliko ih netko ne upozori, ne uhvati u lopovluku, oni praviti da zakoni ne postoje.

Savjetovanje s građanima

- Kažete da je to lopovluk…

- Da, zbog toga što sam više puta u razgovoru s pulskim dogradonačelnikom Robertom Cvekom čula tezu: "Kako to da ste reagirali tek sada". Oni su redovito u postupku donošenju odluka o planovima davanja koncesija kršili zakon jer nisu organizirali javna savjetovanja. To bih usporedila s time da netko kontinuirano krade i onda ga policija konačno uhvati, a on se čudi što su ga tek sad uhvatili. Kad sam rekla lopovluk, mislila sam pod navodnicima.

- Gradska vlast koncesiju koju je izdala u uvali Valovine pravda da je izdala bez javnog savjetovanja jer ski-lift ne utječe na obalni pojas, gdje će i dalje moći poslovati subjekti s koncesijskim odobrenjem.

- Obaveza savjetovanja postoji za svaki opći akti i druge dokumente koje usvaja Gradsko vijeće i nema nikakve veze s time radi li se o plaži ili nečem drugom. Ne znam radi li se o zapanjujućem neznanju ili traženju izgovora. Mi smo o namjeri davanja koncesije za ski-lift na 20 godina doznali nakon javne rasprava o ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izgradnju ski-lifta. Upozoravali smo da je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš jer se radi o očuvanoj uvali u kojoj egzistira periska, strogo zaštićena vrsta. Istarska je županija sve naše primjedbe odbacila i odlučila da ne treba procjenjivati utjecaj na okoliš. Upozoravali smo na štetan utjecaj na krajobraz, na potrebu usklađivanja privatnih poslovnih ambicija sa zaštitom najugroženijih dijelova priobalja, te na potrebu razmatranja alternativnih lokacija za taj sadržaj.

- Koje bi bile te alternativne lokacije?

- Predlagali smo da se razmotre druge mogućnosti na lokacijama s već betoniranom obalom i svom potrebom infrastrukturom.

- Prema Zeleniki?

- Da, i na toj lokaciji se mogla razmotriti “klaonica”, Valkane… vidjeti na kojem je mjestu utjecaj najmanji.

- Tamo nema periski?

- Ne. One obitavaju na pjeskovitom dnu, a uvala Valovine je posebna jer je jedina plitka pješčana uvala u Puli.

- Koju štetu bi tamo mogao prouzrokovati ski-lift?

- Ne radi se samo o tome, već i o kršenju propisa. U elaboratu zaštite okoliša izrađivač studije je "zaboravio" navesti da se tamo nalazi strogo zaštićena vrsta i uopće nije ispitao utjecaj. Iako smo upozorili Županiju da tih elemenata nema u elaboratu i da se mora doraditi, oni su nas ignorirali. Investitoru je dana mogućnost da napravi cijeli taj zahvat bez studije utjecaja na okoliš. Pula ima 40 kilometara priobalja i u perspektivi, kako je definirano Prostornim planom, odnosno Generalnim urbanističkim planom grada Pule, ni jedan dio priobalja ne ostaje prirodan. Mi za budućnost moramo čuvati neke dijelove koji su iznimno lijepi. Ako uzmete obalu od Štinjana do granice s Medulinom, svugdje je planirana urbanizacija. Čak i šetnica Lungomare nije pošteđena toga jer se na njenom početku planira ogroman hotel s popratnim sadržajem, a u samoj šumi tri ugostiteljska objekta te betoniranje obale. To ne odgovara principima održivog razvoja, moraju postojati neke tabu zone koje će ostati prirodno lijepe da i iduće generacije mogu uživati u očuvanoj prirodi.

Rovinj čuva svoju Punta Corrente

- Imamo puno prirodnih plaža. Mislite da ne bismo mogli žrtvovati neku?

- Hajmo se onda dogovoriti koju. Postoje povijesna kupališta koja doista mislim da bi trebalo obnoviti. Kupališta Stoja i Valkane su takva rugla da me sram kad dođem tamo, a i Mornaru bi dobro došlo uređenje.

- Ali u to su doba mijenjali prirodne plaže, izgradili su kupališta. Zašto onda i danas ne bismo neko područje pretvorili u gradsko kupalište?

- Problem je puno složeniji. Ako vama gospodarstvo spadne na jednu djelatnost, kao što je kod nas spalo na turizam, i kada se od turizma očekuje da popuni sve ekonomske rupe, onda je sasvim izvjesno da će sve veći dio pomorskog dobra biti pod velikim pritiskom. To su najatraktivnija područja na kojima se može najviše zaraditi. Mi moramo kao zajednica odlučiti što će se na taj način iskorištavati, a što će se sačuvati. Napravila sam jedan kratki film o šumi Punta corrente u Rovinju. Radi se o više od 200 hektara potpuno očuvane prirode u priobalju. Oni su tamo dovoljno pametni i znaju da im je, osim starogradske jezgre, upravo Punta corrente ono što je atraktivno. Svjesni su da bi, kad bi tamo izbetonirali obalu i u šumi izgradili hotele i apartmane, dobili masovni turizam, manju dobit, a sebi bi zauvijek uništili kvalitetu života. U razgovoru s rovinjskim gradonačelnikom i direktoricom Turističke zajednice shvatila sam koliko su oni svjesni značaja očuvanja prirode i priobalja. U Puli te svijesti nema.

- No ista je stranka na vlasti i u Puli i u Rovinju. Kako je moguće da je u Rovinju ta stranka svjesna, a u Puli nije?

- Očito su vladajući ljudi u Puli nekompetentni i bez vizije.

- Što je s onom teorijom da će ski-lift obogatiti podmorje te uvale kisikom, da će periske neviđeno prosperirati?

- Ponavljam da je izrađivač studije prikrio da se tamo uopće nalaze periske, a Županija je to prihvatila. Uglavnom, trebali su provesti javno savjetovanje te raspravu s građanima o tome koje uvale bi trebalo sačuvati. Sigurna sam da puno ljudi želi imati uređene plaže, što je u redu, ali siguran sam i da puno ljudi preferira prirodne plaže. Osobno nalazim veći užitak na prirodnim, nego na uređenim plažama. Dovoljan mi je šugaman i uživanje u prirodi. Kada bi ta teza bila točna, onda bi vjerojatno nadležno ministarstvo donijelo odluku da se periske trebaju štititi izgradnjom sk-liftova.

- Ali, kao što ste rekli, netko želi tuševe, svlačionice…

- To je u redu. No, moramo vidjeti koje će to plaže u Puli ostati prirodne. Hoćemo li morati ići van grada, koji ima 40 kilometara obale, da bismo uživali u prirodnim plažama?

Plaža u koncesiju za bescjenje

- Rasprava se povela i o naknadi koju bi eventualni budući koncesionari plaćali za pulske plaže. Vi kažete da je ona smiješno niska, iz Grada tvrde da je ona sada samo okvirna i da će je tek definirati.

- Uspjeh nekog projekta u velikoj mjeri ovisi o njegovoj pripremi. Ovaj plan davanja koncesije je, prema mom mišljenju, osuđen na propast jer tu nije postojala nikakva priprema. Gradski dokumenti iz prijašnjih godina na tu temu spominjali su prihode od koncesija više i od 200 milijuna kuna.

- To je očito bila greška.

- Koja je prošla i nadležni odjel, gradonačelnika i Gradsko vijeće. Sada se ta naknada svela na 480 tisuća kuna za sedam plaža i nautičku luku Bunarina, od čega je samo trećina prihod Grada. Ako se uzme da su prihodi od koncesijskih odobrenja na godišnjoj razini oko 650 tisuća kuna, onda se postavlja pitanje kakvog smisla ima da se od koncesija zaradi 480 tisuća kuna. Kakvog smisla ima da se plaža na Ferijalnom ponudi u fiksnom dijelu za tisuću kuna godišnje, Ambrela 2,5 tisuće, a Saccorgiana za 6,5 tisuća, s time da je samo trećina toga prihod Grada?

- Oni kažu da će tek odrediti kolika će biti naknada.

- Fiksni dio te naknade je, kao što mu ime govori, fiksan, on se neće mijenjati. On je određen pravilnikom. Varijabilni dio pak iznosi tri posto od ukupnog prijavljenog prihoda koncesionara i dijeli se na tri dijela.

- Njihovo je opravdanje da više neće morati trošiti javni novac na uređenje plaža, to će činiti koncesionar.

- Prema sadašnjem zakonu, i onaj tko ima koncesijsko odobrenje mora se brinuti o čistoći plaže. S druge strane, prihod od koncesija i koncesijskih odobrenja je strogo namjenski i ide za održavanje pomorskog dobra. Uostalom, ako si građani Pule ne mogu priuštiti čišćenje plaža na svoj račun, onda bi ta javna uprava trebala staviti ključ u bravu.

- Neke ste akcije u sklopu Udruge radili uz podršku Grada i Županije, dok ste s druge strane kritizirali pojedine njihove prostorno-planske dokumente. Na pamet mi trenutno pada onaj čuveni dokument o više od 20 golf igrališta na Poluotoku. Jesu li vas zbog toga kažnjavali, je li Udruga zbog toga dobivala manje javnog novca?

- Neki oblici suradnje postoje bez obzira na kritiku i ponekad povišene tonove. Kritika nije sama sebi svrha, njome ukazujemo na nepravilnosti ili propuste koje treba ispraviti kako bi se dogodila promjena na bolje. Neki to razumiju, neki ne. Tako smo stekli određeni broj neprijatelja, što ne bi trebalo biti tako. Primjerice, nakon što smo prijavili Grad Vodnjan zbog uništavanja dva kilometra prirodne obale, jasno su nam dali do znanja da nismo dobrodošli. Od Županije dugi niz godina nismo uspjeli dobiti nikakvu financijsku potporu, premda smo bili jedna od najuspješnijih organizacija za zaštitu okoliša. Tek smo 2011. počeli dobivati manje iznose za rad Zelenog telefona s obzirom da je Županija pokrenula projekt mreže S.O.S. telefona podrške. Već četiri godine surađujemo sa Županijom u okviru Radne skupine za izradu Plana za zdravlje i dobivamo potporu za provedbu projekta edukacije o pravilnom postupanju s otpadom u okviru kojeg smo publicirali "Kako stvarati manje otpada - vodič za građane". Neki oblici suradnje postoje i s Gradom Pula i to u Društvenom centru Rojc, a manju financijsku potporu davali su nam za organizaciju natjecanja "Reciklirajmo u školi", koju smo trošili za kupovinu nagrada za škole pobjednice.

Političarima stran dijalog

- Mislite na političare kad govorite o stvaranju neprijatelja?

- Nisu naučeni na dijalog, oni su naučeni na poslušnike i na pokunjene ljude, a mi zagovaramo aktivne građane koji se kolektivnim akcijama bore za javni interes i javno dobro. Kod nas se događa da je zbog povijesnih okolnosti civilno društvo bilo umrtvljeno, a ono je temeljni socijalni kapital. Ako nemate aktivno i slobodno civilno društvo, onda imate samo javni i privatni sektor, gdje javno opslužuje privatno, odnosno privatni interes. I to je ono što vidimo svaki dan, i ne samo u Istri. Ako ne nadzirete njihov rad, događa se klijentelizam i korumpirani sustav.

- Ali taj privatni sektor puni javni proračun.

- Što ne znači da se putem stranačkih, rođačkih veza treba imati povlašteniji pristup informacijama koje onda postaju poslovno unosne, da zbog prijateljskih veza dobivate poslove ili da natječaji za posao budu namješteni. To se ne bi smjelo događati. Dobar dio ovog ciničnog oportunizma i apatije koje osjeća veći dio građana proizlazi upravo iz tog korumpiranog sustava. Nitko više ne vjeruje u demokraciju. I onaj koji bi u tom smislu i imao politički ideal bio bi doživljen kao naivac. Mi vrlo dobro znamo kako stvari funkcioniraju i nastojimo to promijeniti kako bismo postali civilizirana država s demokracijom koja ima smisla. Jer ova demokracija koju oni propagiraju svake četiri godine na izborima nije istinska demokracija, istinska se događa između izbora, a to je ona kada građanima omogućite da odlučuju o svakom segmentu života u zajednici. Ima nekih stvari oko kojih se možda nećemo složiti, ali tu je potreban dijalog i istina je uvijek negdje u sredini. Dijaloga uopće nema. Svi ovi postupci u kojima se građani samo formalno uključuju u odlučivanje služe samo da bi se zadovoljila forma, nitko ozbiljno ne uzme ljude u obzir. Na javnim savjetovanjima koja objavljuje Grad Pula, a rijetko ih objavljuje, pet do šest godišnje i ne za sve dokumente koje bi trebao, ima nula ili tek nekoliko komentara jer ljudi ni ne znaju za tu mogućnost ili shvaćaju da je svaki pokušaj uzaludan. Na plan davanja koncesija na pomorsko dobro bilo je više od 400 komentara i svi su bili protiv, a oni su ignorirali kao da se ništa nije dogodilo. I onda se ljudi pitaju čemu uopće savjetovanje. No, ako to ne učinimo, pretvaramo se u poslušnike i podanike. Jedino aktivni građani mogu doprinijeti nekakvoj promjeni.

Prijavili Vodnjan jer je samlio 2 km obale

- Često dio političara i javnosti govori da su nevladine udruge protiv svega i svačega, da nemaju mjere u tome čemu se sve protive. Kako doživljavate svoj aktivizam, jeste li protiv svakog "napretka"?

- Udruge u Njemačkoj su daleko veće, moćnije, organiziranije s puno većim financijskim sredstvima za rad od nas pa nisu spriječile gospodarski napredak te zemlje. To je jedna teza koja se plasira kada nemaš bolje argumente. Nas su optuživali i da smo talijanski špijuni kad smo se bavili čistoćom mora na plažama i kad smo protestirali zbog prijevoza ruske nafte Jadranom. Uvijek se nađe neka teza koja se plasira u javnost da bi se fokus usmjerio na nešto drugo. I onda mi moramo odgovarati na smiješne optužbe, umjesto da govorimo ono što je zbilja važno, to jest kako se razvoj može dogoditi i na drugačiji način od ovog primitivnog na koji se danas događa. Navest ću jedan recentan primjer – prijavili smo Grad Vodnjan jer su samljeli dva kilometra svoje obale. To je jedan barbarski, primitivan čin. Oni su rekli da su time uljepšali plaže i omogućili da se na njima postavljaju ležaljke i ugostiteljski objekti. Ukoliko želiš komercijalno iskorištavati plažu, ne moraš je fizički uništiti, na plaže se mogu postaviti drveni platoi, a ugostiteljstvo smjestiti neposredno uz stjenoviti dio. Ne moraš samljeti obalu i izvršiti ekocid. Već sada imamo prijave ribara iz te zone koji su uočili promjene u moru. Grad Vodnjan se sada strašno ljuti na nas što smo ih prijavili i što smo im, kao, onemogućili gospodarski razvoj, a mogli su se razvijati na puno održiviji i pametniji način.

- Čudna je pozicija u kojoj se ponekad nalazite. Pretpostavljam da ste protiv izgradnje hotela, apartmana, marina u pulskoj luci u onakvom obimu kakav je planiran. S druge strane, tu je Uljanik. Što biste radije vidjeli u pulskom zaljevu – industriju, turizam ili nešto treće?

- Pulski zaljev je već industrijaliziran. Ako treba graditi nove marine, ne samo u Puli nego na čitavom Jadranu, onda je sasvim jasno da ih treba graditi u postojećim lučkim bazenima, a ne u netaknutim uvalama.

- Niste protiv izgradnje marina u Pulskom zaljevu?

- U teoriji ne, jer je taj zaljev već duboko onečišćen. Tamo su bez prikladnih mjera zaštite djelovala mnoga industrijska postrojenja. Jedino što se mora učiniti u nekoj bliskoj budućnost jest sanirati taj bazen.

- Kako sanirati ako industrija ostane?

- Imamo mjere zaštite okoliša, no resorno ministarstvo vodi često socijalnu politiku jer smatra da bi nametanjem rigoroznih i djelotvornih mjera zaštite okoliša ugrozilo nečije poslovanje, dovelo u pitanje radna mjesta. Moramo raditi na tome da mjere zaštite okoliša postanu učinkovite.

Nitko ne financira Volim Pulu

- Otkako je inicijativa Volim Pulu, čija ste istaknuta članica, pokrenula akciju protivljenja izdavanju koncesija na pulskim plažama, gradska vlast je iznijela niz optužbi o financiranju Inicijativu. Doduše, ne znam što bi tu moglo biti sporno čak i da vas netko financira, no Inicijativa je to svejedno demantirala. Tko je, dakle, financirao dosadašnju akciju?

- Prljava politika vrlo često prelazi granice korektnosti i pristojnosti. Mislim da je ovdje to očito. Svima je jasno da nitko ne stoji iza Inicijative kao financijer.

- Gradonačelnik Boris Miletić i dalje inzistira na toj teoriji koju je prvi izrekao njegov zamjenik Cvek.

- Umjesto da se ispriča zbog neotesane izjave svog zamjenika, on tu glupu tezu ponavlja. To je samo zato što nemaju nikakve druge argumente kojima bi se opravdali, a možda i iz svog iskustva povlače paralele.

- Je li neistinita?

- Neistinita je. Takve teze se ponavljaju kad nemaš argumenata ili kad želiš skrenuti pažnju na nešto drugo. Umjesto da pažnju posvetimo tome kako u planu davanja svih tih plaža u dugogodišnje koncesije nismo vidjeli nikakvu studiju opravdanosti, nikakvo obrazloženje javnog interesa, onda je normalno da temu moraju skretati na to tko nas plaća. Ako već pita koji kapital stoji iza Inicijative, onda ću mu ja reći da je riječ o socijalnom, društvenom kapitalu, o volji i želji građana koji su se udružili da bi radili njihov posao i štitili javni interes.

- Želite reći da je sve bilo na volonterskoj bazi?

- Pročistač će se graditi na Stoji

- Grad planira gradnju pročistača otpadnih voda na Stoji. Godinama su govorili da je idealna lokacija na Lungomaru, čemu ste se Vi protivili. Je li ova nova lokacija bolje rješenje?

- Jedna od naših primjedbi je bila da su javnu raspravu organizirali tijekom novogodišnjih praznika kada dobar broj građana nema vremena ni interesa pratiti takve informacije. Sigurna sam da će obližnji stanari biti vrlo neugodno iznenađeni kada se to bude počelo graditi zato što će se pročistač nalaziti na svega 60 metara od prvih kuća na Stoji.

- Što to za njih može značiti, smrad, buku…?

- Kada se počne graditi, ljudi neće imati informaciju već samo strah. Tada će se vjerojatno pobuniti, no bit će kasno. Na javnom izlaganju nije bilo niti jednog obližnjeg stanara. Tražili smo da se javna rasprava produži za još mjesec dana, da se ljudima da mogućnost da se informiraju i da sudjeluju. Druga je stvar što smo imali dugogodišnju kampanju protiv pročistača na Lungomaru, gdje su nas godinama uvjeravali da je to najidealnija lokacija i da bi nam to dokazali, unatoč snažnom protivljenju građana, našim su novcem plaćali nevjerojatno skupe studije usporedbe s drugim lokacijama. Svaka je njihova studija pokazala da je lokacija na Lungomaru najbolja pa se sad postavlja pitanje kako to da je odjednom ova u industrijskoj zoni preuzela taj primat.

- Očekujete li još boljih lokacija?

- Mislim da je to sada to. No, znate da je područje Lungomara u vlasništvu jedne od tvrtki pulske Cementare i da su oni izrazili interes da izgrade veliki hotel i popratne sadržaje neposredno uz postojeći pročistač, odnosno tamo gdje je u prvoj varijanti trebao biti budući pročistač. Stoga ne treba zanemariti teoriju da je pročistač izmješten na novu lokaciju zbog interesa da se na Lungomaru izgradi hotel.

------------------------------------------------------

Nemam političkih ambicija, ali…

- Jeste li ikada razmišljali svoje aktivističko djelovanje pretočiti u političko osnivanjem stranke?

- Do sada nisam nikada, ali nakon 20 godina aktivističkog djelovanja postigli smo puno što se tiče djelovanja i edukacije građana, koji su informiraniji zahvaljujući Zelenoj Istri, no jednostavno je tu malo rezultata, ne možete ništa promijeniti. Nažalost, jedan od bitnih načina na koji mi djelujemo su i tužbe upravnim sudovima zbog kršenja zakona tijela javne vlasti. No, ni to nije bogznakako učinkovito, budući da pravosuđe nije djelotvorno pa su sporovi dugotrajni i pravni lijekovi nisu učinkoviti. Tako se zna dogoditi da dobijete neki spor, ali niste riješili problem. Uglavnom, ne znam što će biti u budućnosti, ali dosad nisam imala političkih ambicija.

- Ni trenutno ih nemate?

- Ne.