Nedavno je obilježen Svjetski dan debljine koji je proglasila Svjetska zdravstvena organizacija. Savjetovalište za prehranu Službe za javno zdravstvo i promicanje zdravlja pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije djeluje u Puli, Rovinju, Buzetu, Pazinu, Labinu, Poreču i Bujama, a trenutno traju pregovori oko otvaranja savjetovališta i u Kanfanaru. U protekle tri godine kroz Savjetovalište je prošlo ukupno 3.297 osoba. Iako im je mršavljenje među glavnim motivima, mnogi dolaze da bi promijenili svoje prehrambene navike i time način života učinili zdravijim. U sklopu projekta Đir po Puli, u suradnji sa chefom Davidom Skokom, izrađen je Priručnik o važnosti soli i njenoj umjerenoj konzumaciji. O pretilosti kao globalnom rastućem problemu i njezinim uzrocima, povezanosti pandemije i prejedanja te društvenoj stigmatizaciji ljudi prekomjerne težine razgovarali smo s dr. Olgom Dabović Rac, voditeljicom Savjetovališta za prehranu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

- Je li pretilost danas jedan od vodećih zdravstvenih problema u svijetu, ali i u Hrvatskoj?

- Debljina je dugi niz godina vodeći i veliki javnozdravstveni problem koji u međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema ima i svoju šifru - bolest debljina. Važno je naglasiti da se uz nju vezuju kronične nezarazne bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, uključujući infarkt i moždani udar, kronične plućne bolesti, šećerna bolest, zloćudne bolesti i mentalni poremećaji.

- Što najčešće dovodi do pretilosti?

- Uzroci debljine višestruki su i raznovrsni. Međutim, i prekomjerna težina i debljina nastaju zbog neravnoteže između unosa i trošenja energije. Kao glavni uzroci debljine najčešće se, osim nezdravih navika, navode genetski, psihološki, socijalni, kulturološki i drugi čimbenici. Debljina je zapravo uzrokovana bolešću u samo jedan posto slučajeva. U složenom sustavu regulacije tjelesne težine sudjeluje i sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, kao i poremećaji lučenja hormona rasta, štitnjače, kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona. Znanstveno je dokazano da se poremećaji endokrinog sustava češće nalaze u žena i muškaraca s takozvanim centralnim tipom debljine, odnosno kod onih kojima se masno tkivo gomila u području trbuha. Kad je riječ o pretilosti, uvijek je u podlozi jedan nedostatak samopoštovanja, nesigurnost, problemi vezani uz neuspjeh. No, naš naglasak je uvijek na prevenciji.

- Koliko često ljudi vode borbu s emocijama preko hrane?

- Često se tu radi o začaranom krugu. U nemogućnosti da riješe određene probleme, ljudi nerijetko zbog nesigurnosti, ljutnje, tuge ili niskog samopoštovanja pribjegavaju prekomjernom unosu hrane. Nekada su se problemi rješavali unutar užeg kruga obitelji, prijatelja, rodbine i ljudi koji su mogli dati neku vrstu podrške. Ljudi su više komunicirali i na taj način rješavali svoje probleme. Živimo u suvremenom svijetu, individualiziranom, trendovi su takvi da često puta zatvaramo oči i pred vlastitim problemima, a kamoli pred tuđim i mislim da puno suvremenih zdravstvenih problema leži i u tome.

- Statistike su strašne po pitanju prekomjerne težine i debljine u odrasloj populaciji i na svjetskoj razini i u Hrvatskoj. Što je s djecom?

- U SAD-u 65 posto stanovnika ima prekomjernu tjelesnu masu, a 31 posto je debelih. U Europi više od 40 posto odraslih ima prekomjernu težinu, a debelo je oko 20 posto. U Hrvatskoj prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu ima gotovo dvije trećine odraslih. Rezultati istraživanja iz 2018. i 2019. godine pokazuju da 35 posto djece u dobi od 8 i 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini problem debljine je veći kod dječaka nego kod djevojčica. U usporedbi s istraživanjima prethodnih godina, nije došlo do značajnijeg porasta debljine u djece, ali nažalost, svako treće dijete ima problem prekomjerne težine, a time i velik rizik da u odrasloj dobi razvije neku od kroničnih nezaraznih bolesti.

- Koliko su pandemija i zatvorenost (lockdown, česte izolacije) te tjeskoba utjecali na prejedanje?

- Tijekom pandemije je cjelokupna populacija bila tjelesno manje aktivna, što svakako nije dobro jer ionako se sve dobne skupine nedovoljno bave tjelesnom aktivnošću. Zbog psihološkog aspekta pandemije, prisutnog straha i zabrinutosti, mnogi su tijekom izolacije konzumirali pretjerane količine hrane.

- Koliko je riječ 'debljina' politički nekorektan izraz? Većina ljudi ga izbjegava koristiti.

- Sociološki gledano, često je nekorektno upotrebljavan izraz. No, s druge strane, profesionalna savjest nam nalaže da moramo ukazati na problem, ali je pritom važan način na koji to radimo. Rješavajući problem i pomažući tim ljudima, pacijentima, smanjujemo jaz između sociološke stigme i neprihvaćanja te doprinosimo uspješnom svladavanju prepreka u kontroli tjelesne težine, ali pritom je jako važan multidisciplinarni pristup.

Povezane vijesti

• Savjetovalište za prehranu od sada dostupno i u Bujama i Buzetu
• Nakon Pule, Rovinja, Labina i Pazina stiglo i u Buzet: Stručno i vođeno SAVJETOVANJE TE USVAJANJE ZDRAVIH ŽIVOTNIH NAVIKA
• Ljudi se tek u Savjetovalištu suoče sa količinama koje pojedu. Šokira ih kad im pokažem tanjur hrane koji im je potreban