Ulaskom u drugu polovicu prosinca polako po svim sektorima kreće inventura pandemijske 2020., godine koja će malo kome u svijetu biznisa ostati u dobrom sjećanju. Posebno se to odnosi na najjaču gospodarsku granu u Istri turizam koji je svakako pretrpio i još uvijek trpi jedan od najžeščih udara tog koronavirus tsunamija. U razdoblju kad se počinje podvlačiti crta pod turističku 2020. godinu treba imati na umu da bi zbog okolnostima u kojima se ona odvijala svakako bilo neprimjereno rezultate stavljati u neku pretjeranu korelaciju s onima ostvarenim tijekom "normalnih" godina. Međutim vrijeme je analiza, a u razgovoru s jednim od vodećih domaćih turističkih stručnjaka, predsjednikom Uprave pulskog Unilinea Borisom Žgombom, među ostalim tražimo jedan od odgovor na pitanje kako je u ovim okolnostima u 2020. godini prošao hrvatski turizam. 

Izazovno razdoblje

- Godinu na izmaku pamtit ćemo kao vrlo izazovno razdoblje obilježeno pandemijom koja je usporila, a u nekim trenucima i zaustavila turizam kakav smo poznavali. Brojni projekti koji se odnose na infrastrukturna ulaganja su zaustavljeni, pa tako i oni usmjereni na unaprjeđenje procesa i podizanje kvalitete usluge. Ipak, kad analiziramo sve okolnosti, možemo reći da smo ostvarili prilično dobre rezultate u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu.

- Pandemija se razbuktala neposredno prije početka predsezone, tako da su turističke prognoze išle od krajnjeg pesimizma, do umjerenog optimizma. Koji su po vama bili najveći izazovi na koje je trebalo odgovoriti, kako smo se snašli u njima i što biste u tim sumornim okolnostima izvukli kao najveće uspjehe u turizmu u godini koja se bliži kraju?

- Daleko najveći izazov s kojim smo se svi susreli bio je preživjeti ovu godinu. Nažalost, unatoč mjerama i rezultatima ostvarenima tijekom ljetnih mjeseci, to je daleko od uobičajenih rezultata, a troškovi sektora – primarno kadrova, ali i fiksni troškovi poslovanja, se nisu smanjili proporcionalno smanjenju opsega poslovanja. Kada govorimo o uspjesima, valja istaknuti prilagodbu proizvoda i usluga novonastalim uvjetima te odličnu koordiniranost i komunikaciju sa Stožerom tijekom ljetnih mjeseci čime smo osigurali da se gosti kod nas osjećaju sigurno. Neki su se gosti kod nas osjećali sigurnije nego u svojim zemljama, i to rezultat napora svih aktera u turizmu. Uz to, treba istaknuti da je unatoč prognozama i scenarijima koje smo slagali u ožujku i travnju, zahvaljujući mjerama Vlade, održana visoka razina zaposlenosti što je za sektor turizma vrlo važno jer su kvalitetni kadrovi ključ uspjeha.

- Mnogi iz turističkog sektora pokušali prilagoditi novim okolnostima, pa su se osmišljavali novi proizvodi i pokretali projekti. Kriza, kažu pokreće kreativnost, koliko se ta izreka potvrdila ove godine u našem turizmu?

- Kriza je prije svega pokazala koliko je važan održivi turizam i kvaliteta ponude. Za vrijeme lockdowna na proljeće, imali smo jako puno vremena te smo ga odlučili pametno iskoristiti. Maksimalno smo se angažirali i već u razdoblju predsezone radili na prilagodbama ponude novoj situaciji. U tom procesu je kreativnost definitivno došla do izražaja. Koristili smo povratne informacije gostiju, ali i informacije iz reportaža renomiranih turističkih časopisa. Hrvatska se, zahvaljujući novim, prilagođenim programima koji uz atraktivan sadržaj osiguravaju i sigurnost gostiju, našla u samom vrhu ponude. Uspjeh nije izostao, iako je bio značajno manji u odnosu na rezultate na koje smo nekoliko zadnjih godina navikli. Ono gdje je to možda najvidljivije su rezultati glavne turističke sezone u ljetnim mjesecima gdje smo ostvarili odlične rezultate u odnosu na zemlje u okruženju.

- Uz sve nove projekte manjak prihoda bilo je nemoguće nadoknaditi. Koliko su u tom smislu stabilnosti poslovanja doprinijele mjere Vlade Republike Hrvatske? Što turistički sektor očekuje od sredstava koja bi Hrvatska trebala dobiti iz fondova Europske unije?

- Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta ono su što trenutno značajno doprinosi opstojnosti sektora, što smo više puta isticali, a važno je i što su one donesene u pravom trenutku. Za sektor turizma bit će ključan njihov produžetak i na iduću godinu, odnosno sve do početka turističkog prometa kako bi zadržali zaposlenost i kvalitetne kadrove. Kada govorimo o sredstvima, značajna sredstva osigurana su i iz Europske Unije, a na nama je da ih maksimalno kvalitetno iskoristimo. Značajno je da je i na razini MINTS-a osnovan Savjet za oporavak i razvoj turizma koji će biti usmjeren na pitanja prilagodbe turizma posljedicama krize uzrokovane pandemijom i što uspješnijeg izlaska iz ove teške situacije.

- Sezonu skijanja Europa dočekuje praktički u lockdownu, a u istom ozračju stiže i razdoblje kad je tradicionalno kretao snažniji booking kapaciteta za narednu ljetnu sezonu. Kako će se po vama situacija odraziti na taj proces?

- Pandemija će, kao i na sve do sada, i ovdje sigurno ostaviti traga. Što se tiče sezone skijanja, ona sasvim sigurno neće biti ni blizu ranijih godina ili kao što se predviđalo ovo ljeto kada je, u epidemiološkom smislu, situacija bila bolja. I u ovom je segmentu ponuda prilagođena, no s obzirom na uvedene mjere, u ovom trenutku ne očekujemo veliku realizaciju. Kako smo i prije ljetne sezone naglašavali, zdravlje ljudi je najvažnije. Sezona skijanja donekle ovisi o početku cijepljenja i njegovoj široj primjeni te smirivanju pandemije, pa postoji mogućnost da uhvatimo kraj skijaške sezone. Prilagodba novim uvjetima najvidljivija je kod uvođenja različitih „COVID“ jamstava koja su neke agencije ponudile gostima. Najave za iduću turističku godinu su za sada vrlo pozitivne i optimistične, no u sektoru ipak očekujemo veći udio 'last minute bookinga', a najavljeno cjepivo svakako će imati najveći utjecaj na realizaciju iduće godine.

- Kako se Uniline i ostale agencije pripremaju za 2021. godinu u koju ulazimo s mnogo neodgovorenih pitanja?

- Iduću godinu gledamo s optimizmom, no spremamo ju po uzoru na ovu, očekujemo da će sigurnost, osobito sa zdravstvenog aspekta i dalje biti u fokusu. U Unilineu, uz individualne goste, očekujemo i povratak grupa. Važan segment za koji smatramo da će se prvi oporaviti su korporativna putovanja, dok ovisno o kretanjima u okolnim zemljama, očekujemo i ponovnu potražnju za outgoingom, uključujući i avio karte. Upravo je to primarna tržišna niša dijela grupe Unilinea kojom se bavi naše društvo e-Tours. 

Optimisti smo

- Kakva su očekivanja turističkog sektora za narednu godinu? Pretpostavljam da kao i lani ponovno imamo pesimistične i umjereno optimistične scenarije?

- Još uvijek je teško prognozirati kraj pandemije, a oporavak i procjene ovise o više faktora. Iako u zadnje vrijeme imamo pozitivnih naznaka koje idu u smjeru oporavka, treba pričekati i vidjeti kako će sve funkcionirati u praksi. O zdravstvenoj situaciji u svijetu i široj primjeni cjepiva ovisit će i kretanja ljudi te posljedično turistički rezultati. Naravno tu će veliku ulogu igrati i mjere za eventualno ograničavanje putovanja unutar Europske unije, koje tek treba definirati i izboriti se za najbolju moguću poziciju Hrvatske. No, optimisti smo i svakako očekujemo da bi sljedeće godine trebalo biti značajnije bolje nego ove. 

Prednost Istre

- Koliko je pandemija koronavirusa promijenila turističko tržište i kakva su danas očekivanja turista u odnosu na ona koja su imali do ožujka ove godine?

- Turističko tržište u potpunosti se promijenilo. Ono što ohrabruje je činjenica da želja za putovanjima postoji, a treba uzeti u obzir i da smo svi već gotovo godinu dana ograničeni u kretanjima. Uz to, prisutan je strah od nepoznanica, a mjere uvedene od gotovo svih Vlada trenutno ograničavaju mogućnosti. Glavni dio sezone i ljetni mjeseci su nam pokazali da ljudi itekako imaju veliku želju za putovanjima i odmorom na moru, a na nama je da im omogućimo osjećaj razine sigurnosti kao i kod kuće. Tu smo vidjeli da je, uz individualnu odgovornost, važno donijeti i implementirati jasne i kvalitetne mjere te pratiti njihovu primjenu. Smatram da je to bio ključ koji nam je u Istri, a djelomično i u ostalim dijelovima Hrvatske, omogućio da realiziramo barem dio turističkog prometa. No isto tako, teško je osloniti se samo na individualnu odgovornost, tako da će za dobre rezultate u idućoj godini ključno biti i da se stanovništvo cijepi, kako u Hrvatskoj, tako i na našim emitivnim tržištima.

- Vjerojatno je rano za priču o oporavku turizma, ali što su po vama preduvjeti da se on počinje događati i koliko bi u najboljoj varijanti mogao trajati?

- Prije svega, treba reći da će oporavak biti postepen. Iduću godinu gledam kao godinu oporavka, povratka u onaj segment poslovanja u turizmu kakav poznajemo. U ovoj je situaciji nezahvalno davati predviđanja, ali vraćanje turističkih rezultata na razinu iz 2019. možemo očekivati tijekom 2023. godine, dok bi se tijekom 2022. godine trebali približiti tim rezultatima.

- Gdje u čitavoj toj priči Istra? Što mi možemo očekivati od turizma u razdoblju koje dolazi i gdje trebamo tražiti svoje šanse?

- Uzevši u obzir okolnosti, Istra je i ove godine imala odlične rezultate. Prednost Istre je velik broj kampova, ali i privatnog smještaja, osobito vila i kuća za odmor, gdje gosti imaju privatnost i osjećaj veće sigurnosti. Dodatno, u segmentu hotelijera poduzete su brojne mjere kako bi se gosti u svakom obliku smještaja osjećali sigurno. Prema najavama, mogu reći da svi jako vrijedno rade na povećanju kvalitete i to će sigurno dati rezultata, a s istom uslugom ići će se i u narednoj godini. Još jedna prednost Istre je i blizina glavnih emitivnih tržišta, a uz to, važno je održati redovitu i kvalitetnu razinu komunikacije s gostima.

Povezane vijesti

• Istra je jedina regija koja je uspjela razviti autohtonu GASTRONOMSKU PONUDU
• STRUKA O BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJIM BLAGDANIMA I UTJECAJU KORONE NA BUKING Boris Žgomba, Uniline: Svi zajedno moramo se strpiti kako bismo što prije ugledali svijetlo na kraju tunela
• Usprkos lošoj godini, Uniline će svojim zaposlenicima isplatiti božićnice