Rezultati genetske identifikacije sorata maslina buzetskog područja pokazali su da je črnica s lokacije Sovinjsko Polje isto što i plominka s Cresa, buža muška i dubrovačka črnica. Međutim buva ili karbona iz Sovinjskog Polja je jedinstvena sorta kao i štorta iz Sovinjskih Brda i postoje samo u ovom podneblju. Nitko ih nema i nikome nisu slične, kaže Đani Benčić, profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Ekološko maslinarstvo nameće se kao gotovo isključiva budućnost hrvatskog maslinarstva, a velika prednost Hrvatske ogleda se u nezagađenim tlima koja su idealna podloga za razvoj ekološkog maslinarstva i proizvodnju kvalitetom vrhunskog i jedinstvenog maslinovog ulja. Ekološki uzgoj čuva biološku i genetsku raznovrsnost te proizvodi kvalitetne i zdrave kulture bez ostataka pesticida i štetnih tvari, a maslina je kultura koja se vrlo lako prilagođava ekološkoj proizvodnji, napominje prof. dr. sc. Đani Benčić iz Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je o perspektivama maslinarstva na temu valorizacije rubnih sjevernih područja Istre u proizvodnji masline i maslinovog ulja, mogućnostima i ograničenjima, nedavno govorio i na predavanju u Buzetu.

Botanička je definicija, kaže Benčić, "gdje maslina odustane Mediteran prestane". Postavio ju je francuski botaničar i ona je do danas važeća jer još uvijek je 90 posto svjetske proizvodnje masline i maslinovog ulja vezano samo za mediteranski bazen, od toga 60 posto za Španjolsku i Italiju. Španjolsku koja drži 30 posto tržišta s 300 milijuna stabala, i Italiju koja drži isto toliko tržišta, s dvjesto milijuna stabala, ali uvozi i španjolska ulja. Za vratom im puše Turska jer je od 90 došla na 150 i ide prema 200 milijuna stabala. Tu su i Tunis, Alžir, Maroko, Portugal, Grčka…U Hrvatskoj je danas u proizvodnji oko dvadesetak tisuća hektara maslinika, odnosno 5,5 do 6 milijuna stabala, od toga je u Istri maksimalno dva milijuna stabala.

Zaštita izvornosti

- Istra je prva regija svijeta po kvaliteti maslinovog ulja na svjetskoj smotri Flos Olei i to već pet godina. Danas se mora iz sve snage angažirati kako bi stvorila brend jedinstvenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, da istarsko ulje ne bude nešto što još netko može imati, već da bude autohtono jedinstveno istarsko, da je unikatno, a to se može postići na osnovu sortimenta. Nužna je stoga zaštita izvornosti autohtone sorte, odnosno da autohtone sorte budu temelj zaštite izvornosti naših ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Istra mora poraditi da maslinova ulja budu ekološka i težiti da probudi dvo - milenijski brend, jer istarska ulja bila su najbolja ulja Rimskog carstva i oduvijek su bila u samom svjetskom vrhu, reći će Benčić.

Istra je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća imala 300 do 400 tisuća stabala, a danas ima preko milijun i pol, moguće i blizu dva milijuna i to je jedan strašan iskorak. U to je vrijeme bio primjetan patriotski duh istarskih maslinara koji su poštovali talijanske i francuske sorte, ali su odlučni bili dati akcent na autohtone istarske sorte. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Povezane vijesti

• Na Vodnjanštini šteta od suše 18,5 milijuna kuna
• Prvog dana berbe ubrane dvije tone maslina
• U Fažani se otvara nova uljara