KORONA I PORAST OBITELJSKOG NASILJA

Alarmantni pozivi Sigurnoj kući Istra sve su češći. Očajna mlada žena zavapila: "Dolazio je kući pijan, govorio da sam odvratna. POMISLILA SAM NA SUICID"

Onima koje su otišle od nas još neko vrijeme pomažemo u hrani i higijenskim potrepštinama, a novcem iz donacija platimo i poneki račun. Neke se brzo oporave i snađu, drugima treba duže. Naša su savjetovališta uvijek spremna za pomoć, kaže Jadranka Černjul, koordinatorica Sigurne kuće Istra

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
(Ilustracija/Pixabay)

(Ilustracija/Pixabay)


"Dolazio je kući pijan, vrijeđao me, govorio da sam odvratna, propala od trudnoće. Varao me s drugim ženama, ograničavao kretanje i branio kontakte s obitelji. Pomislila sam na suicid", pripovijeda 20-godišnjakinja koja je nakon konstantnog nasilja u obitelji pomoć odlučila potražiti u Sigurnoj kući Istra, koja djeluje na dvije tajne lokacije i u njoj su trenutno smještene četiri žene i troje njihove djece.

Korona je u proteklih godinu dana uzrokovala porast obiteljskog nasilja, ne samo zbog činjenice da su žrtve već godinu dana zatvorene s nasilnicima u četiri zida. U pandemiji su mnogi ostali bez posla, a financijski škripac automatski je vrlo često vodio prema bezizlaznom krugu nasilja.

Jadranka Černjul, koordinatorica Sigurne kuće Istra, potvrđuje da su se u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirali pozivi žena.

- One od nas traže pomoć i podršku, a na koncu smještaj i sklonište. Imali smo poziva žena i iz drugih županija, a neke od njih smo smjestili kod nas. To su žene s područja gdje nema skloništa ili su zbog straha i velike opasnosti željele biti što dalje smještene. Žene u skloništu ostaju ovisno o potrebama i situaciji. U našem pravilniku o smještaju stoji da mogu ostati do šest mjeseci, neke ostaju kraće, a neke i duže. Bilo je onih koje su tu bile i duže od dvije godine, navodi Černjul.

Oblici nasilja u obitelji su psihički, ekonomski i fizički.

- Sve ide u paketu, ali češće je psihičko i ekonomsko. Nasilnici često imaju problema s alkoholom i drugim ovisnostima, poput klađenja, kockanja, ovisnosti o drogama. Zbog situacije s koronom mnogi su ostali bez posla, kako žene, tako i muškarci. Obitelji su zadužene otplatama za kredite, bilo stambene ili kupovinu automobila i tu nastaje jedan od problema, besparica. Neki muževi i očevi traže drugi posao u inozemstvu, drugi potraže pomoć u alkoholu, objašnjava Černjul.

Stručnjakinje Sigurne kuće Istra osnažuju i educiraju žene da bi se mogle što bolje snaći u samostalnom životu.

- Ženama koje su otišle od nas još neko vrijeme pomažemo u hrani i higijenskim potrepštinama, a novcem od donacija platimo i poneki račun. Neke se brzo oporave i snađu, drugima treba duže. Naša su savjetovališta uvijek spremna za pomoć: mnoge žene javljaju nam se često, čak i ako su boravile u Kući prije nekoliko godina. Imaju potrebu reći nam kako su one i djeca dobro, uvijek su zahvalne na pomoći koju smo im pružile i nama je zbog toga drago, to nas gura naprijed, kaže Černjul.

Često je, kaže, problem u sporom i neučinkovitom hrvatskom pravosuđu koje ne rješava problem, zbog čega žrtve pate. Navodi slučaj žene koja je, nakon duže od dvije godine boravka u Sigurnoj kući Istra, s djecom otišla u Njemačku, gdje su vrlo brzo riješili njezin problem.

- Djeca su joj bila jako mala, imala su dvije i tri godine. Otac nije plaćao alimentaciju, pobjegao je u Bosnu i Hercegovinu i naše pravosuđe mu nije moglo ući u trag. Žena je za djecu od hrvatske države tri godine dobivala alimentaciju od 500 kuna mjesečno. U Njemačkoj je dobila pomoć za djecu, upisala ih je u vrtić a poslije u školu te dobila posao i stan. Kada su čuli da je otac sposoban i zdrav, a izbjegava plaćanje, u Njemačkoj su odmah pokrenuli naplatu alimentacije. U roku od 15 dana našli su adresu oca i sve nekretnine na njegovo ime. Ukoliko ne budu mogli ocu, naplatit će njegovoj majci, baki djece, koja živi u Austriji, gdje prima mirovinu i ima nekretnine, objašnjava Jadranka Černjul.

Zbog rastućeg problema nasilja nad ženama još je 2006. osnovana Sigurna kuća Istra s dva skloništa i dva savjetovališta. Od tada pa do lani ondje je bilo smještena 251 osoba, 114 žena i 137 djece. Hitan smještaj dobile se 104 žrtve, među kojima 51 žena i 53 djece. Usluge savjetovališta je dosad koristilo oko 900 žena, a pomoć putem telefona potražilo ih je više od tisuću.

Donacije za žene žrtve nasilja

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Istarske županije, u suradnji sa Sigurnom kućom Istra i Zakladom za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva pokrenulo je humanitarnu akciju "Nema opravdanja" kojom se prikupljaju donacije za Sigurnu kuću. Prikupljen novac dodjeljivat će se kao jednokratna pomoć djevojkama, ženama i majkama koje su skupile hrabrost i prijavile nasilnika te potražile utočište i zaštitu u Kući. Kao znak pažnje za solidarno uključivanje u ovu humanitarnu akciju, donatori će dobiti zbirku pjesama "Voljeti, hoću li opet moći?" Ljiljane Rotar.

Donacije se uplaćuju na žiro-račun HR7324840081502023083 u Raifeissen banci. Nakon uplate građani trebaju dostaviti svoje podatke Zakladi za civilno društvo (putem e-maila [email protected]) da bi dobili knjigu.

Kampanjom se, osim toga, želi povećati svijest o važnosti prijave nasilja koje je rašireno i pogađa živote mnogih žena, ali se sustavno ne prijavljuje nadležnim tijelima u dovoljnoj mjeri. "Tek kad su odnosi jako poremećeni i kad žena shvati da se nalazi u začaranom krugu i sama ne može izaći van, obraća se policiji i Sigurnoj kući", objašnjava koordinatorica Jadranka Černjul. Teško je, veli, odrediti kada će doći taj trenutak, svaki je slučaj individualan: neke žene trpe godinama, a neke potraže pomoć tek kad se nasilje događa nad djecom ili pred njima.

Manje prijava policiji

Usprkos rastu poziva Sigurnoj kući, statistika Policijske uprave istarske kazuje da je problematika nasilničkog ponašanja u obitelji u padu, što ne znači da je nasilja doista manje jer ga žrtve često ne prijavljuju.

Lani su, prema podacima policije, evidentirana 93 kaznena djela nasilja u obitelji, što je pad od četiri posto u odnosu na 2019. godinu. Broj prekršaja iz područja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je također u padu pa je tako lani evidentiran 201 prekršaj, što je u odnosu na 2019. smanjenje za 18 posto. I u prethodnom petogodišnjem razdoblju policija također bilježi konstantan pad prekršaja prema ovom zakonu, a u posljednje dvije godine i pad kaznenih djela.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter