(Arhiva Glasa Istre)
Pula bi u doglednoj budućnosti mogla dobiti svoj prvi gradski muzej, a pritom se kao prioritetna lokacija sve više spominje zgrada Hrvatske pošte na Danteovom trgu, povijesna palača koju je 1933. projektirao talijanski arhitekt Angiolo Mazzoni. U tu je svrhu nedavno formirana i Radna skupina sa stručnjacima iz relevantnih područja, a njena je inicijatorica povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner, koja je ideju o Muzeju Grada Pule predložila još 2022. godine.
Osim nje, skupinu još čine pročelnica gradskog Odjela za kulturu Emina Popović Sterpin (predsjednica), akademski likovni umjetnik Eros Čakić, dizajner Mauricio Ferlin, ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo i nagrađivani arhitekt Emil Jurcan. Kako nam je na upit odgovorila sama Popović Sterpin, njihov je zadatak utvrđivanje prijedloga lokacije ili objekta za izgradnju/uređenje muzeja te izrada prijedloga sadržaja i tematskih cjelina postava.
(Arhiva Glasa Istre)
Budući da je zgrada pošte kulturno dobro, vlasnik je dužan najprije je ponuditi jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Puli. Već je ranije u medijima istaknuto da je pokrenuta procjena tržišne vrijednosti nekretnine, pa nam je na dodatan upit iz Hrvatske pošte javljeno da bi ista trebala biti gotova do sredine travnja, nakon čega bi uslijedila i službena ponuda Gradu. O okvirnoj cijeni ili najranijem datumu prodaje zgrade nisu htjeli nagađati, a u dopisu je još javljeno da bi se u slučaju prodaje poštanski ured premjestio »na lokaciju koja će biti dobro prometno povezana i koja će odgovarati poslovnim procesima te biti pristupačnija našim korisnicima«. Unatoč pokazanom interesu Grada Pule i formiranju skupine, upitno je hoće li si grad zaista moći priuštiti kupnju zgrade i hoće li se s inicijativom nastaviti i ukoliko dođe do promjene gradske vlasti.
Osim zgrade pošte, kao moguću lokaciju Ostojić Cvajner predložila je i nekadašnje Kino Beograd, poslovnu zgradu Uljanika (preko puta Parka grada Graza), staru robnu kuću na Trgu Portarata, robnu kuću na tržnici, zgradu Arena trikotaže, zgradu mlina na rivi, zgradu admiraliteta na rivi, zgradu županije (bivši ‘komitet’) i Hotel Rivijeru. No, prioritetna opcija, što se nje, ali i gradonačelnika Filipa Zoričića tiče, ostaje pošta.
Gorka Ostojić Cvajner (Arhiva GI)
- Naravno da je intrigantna zgrada Pošte, zbog svog eksterijera, ali i osobito interijera. To je spomenik talijanske moderne i spomenik arhitektu Mazzoniju, autoru čuvenog rimskog željezničkog kolodvora. Mislim da bi ta lokacija po svojim gabaritima, po svojoj estetici, po svojoj lokaciji na Danteovom trgu, koji bi time također dobio na sadržajnosti i diversifikaciji, bila sjajna varijanta. Muzeji su pametni čuvari sjećanja, čuvari edukacije i prijenosa znanja. Imperativ je formiranje takvog muzeja koji manji gradovi, ili manje važni gradovi, de facto imaju.
Po muzejima se uglavnom govori o razdobljima i povijesno-političkim konotacijama, a možda najmanje o ljudima. Meni je to bila jedina želja, i to sam istaknula kad god sam mogla, počevši od plana razvoja pa do osnivanja radne grupe: da se fokusiramo na ličnosti, na osobe koje su značajne za formiranje grada Pule, od prapovijesti pa do danas, rekla je Ostojić Cvajner te dodala da se u potrazi za potencijalnim prostorima fokusirala na one koji su bili prazni, neupotrijebljeni, ili povrijeđeni punoćom.
Na pitanje što bi, osim potencijalne visoke cijene, moglo spriječiti uspješnu prodaju zgrade Gradu Puli, predjednica skupine i pročelnica za kulturu Popović Sterpin kazala nam je da bi prenamjena uporabe te obnova zgrade bila vrlo zahtjevna i s financijskog i s konzervatorsko–projektantskog aspekta. Ipak, Ostojić Cvajner smatra da bi se veliki troškovi obnove mogli i reducirati prilagođavanjem postojećem prostoru.
Emina Popović Sterpin (Snimio Milivoj Mijošek)
- Visoka cijena prodaje bi zasigurno mogla spriječiti kupnju. Danas se prostori trže, vlasnik ima pravo postavljati svoje uvjete, a mogući kupac svoje, to je stvar nagodbe. Ali to nije moj posao. Moj je fokus bio pronaći lokacije. Što se tiče obnove, ne bih rekla da prenamjena zahtjeva velika ulaganja. Muzeji se danas prilagođavaju postojećim prostorima. Rijetko tko radi muzej tih nakana u novom zdanju, ta su vremena minula i prošla. Danas se u stvari konceptom, estetikom i tehnologijom sadržaji prilagođavaju zgradi, u tome i je i raznorodnost muzeja, kazala je Ostojić Cvajner.
O tome da se to možda i neće dogoditi u dogledno vrijeme dala je naslutiti Popović Sterpin:
- Osnivanje radne grupe tek je prvi korak u dugotrajnom procesu osnivanja ovakve ustanove. Takvi procesi znaju trajati i po 20 godina, jer su vrlo kompleksni i ovise o niz čimbenika, pogotovo kada se radi o obnovi kulturnog dobra. Ja se ipak nadam, i trudit ćemo se, da Pula što prije dobije svoj Muzej grada, odgovorila nam je Popović Sterpin, a njene nade također dijeli i Ostojić Cvajner koja nam je, na isto pitanje o alternativnim lokacijama, kazala sljedeće:
- Ja sam u suštini maksimalist. Prema tome, idemo prema optimalnoj opciji. Predložila sam deset opcija, ali vrh te numeričke skalinade je objekt pošte i on me pro primo zanima do kosti, a poslije se prestrojavamo, ističe Ostojić Cvajner.
O svemu smo upitali i samog gradonačelnika Zoričića, koji je podcrtao relevantnost mišljenja same Ostojić Cvajner.
Filip Zoričić (Snimio Milivoj Mijošek)
- Jako nam je stalo do mišljenja i stava struke, posebno što o svemu misli gđa. Ostojić Cvajner. Vidjet ćemo koliko je ostvariva opcija u pošti kada dobijemo ponudu od strane pošte. Tada će i nama sve biti jasnije oko investicije. Ta zgrada je dio identiteta grada i ona već "piše" povijest grada i čuva memoriju pa mi se čini kao logičan izbor za mjesto Muzeja grada Pule, rekao je, a mi ga upitali koje mu se alternativne opcije čine prikladnima ukoliko do prodaje ipak ne dođe.
- Pošta je prva opcija, a potom zasigurno i robna kuća ili admiralitet. Na nama je da nastojimo očuvati baštinu grada, a kako je većina navedenog u privatnom vlasništvu teško je hipotetski razgovarati, rekao je. O tome misli li da bi ga, jednom kada odluka dođe na red, izglasali svi sadašnji vijećnici Gradskog vijeća, smatra da je »očuvanje kulturne baštine grada zajednički cilj svima«.