(Snimio Duško Marušić Čiči)
Mjesni odbor Arena, koji obuhvaća Puntu, Flavijevsku ulicu i područje Ozad Arene, dom je za oko 5.000 stanovnika i ponosno čuva pulske simbole kao što su Amfiteatar, crkva Sv. Antuna i Riva. No, dok su turistima ove znamenitosti neizostavne na karti, stanovnici žive realnost loše infrastrukture i nedostatka osnovnih komunalnih sadržaja, i to baš usred grada. Na koncu, prilikom posjete, to shvate i sami turisti.
Branimir Červar, predsjednik Mjesnog odbora Arena, koji je na toj poziciji od veljače ove godine, priča nam o izazovima s kojima se svakodnevno susreću stanovnici ovih područja.
- Najkritičnija situacija u mjesnom odboru nam je u prostoru Ozad Arene koji je komunalno jako zapušten. Nije to situacija samo nažalost zadnjih deset, 20 ili 30 godina, nego je situacija loša, možemo slobodno reći, zadnjih 80-ak godina, kaže Červar. Ističe da su ulice iznad amfiteatra i dalje prepune ruševina iz Drugog svjetskog rata.
- Primjerice, u Ulici Croazia i dandanas možete vidjeti ruševine koje se lagano otklanjaju i stvaraju se privatni parkinzi, jer nikad nisu obnovljene. A nalaze se u strogom centru grada, iznad crkve sv. Antona, iznad Arene, znači u okruženju najprepoznatljivijih simbola Pule. Osim što je pola spomenute ulice u ruševinama, pola je nije asfaltirano, a pritom javne rasvjete ili nema ili je nedostatna.
Ulica je to gdje imate parkirana vozila na nogostupima, gdje osnovna komunalna infrastruktura ne funkcionira, gdje je jako puno derutnih pročelja, a javnih površina ili nema, ili su minimalne. A i te minimalne koje imamo su ugrožene, kaže Červar i dodaje da su se u novom sazivu mjesnog odbora prvo uhvatili riješiti ovu problematiku.
- Na potezu od početka našeg mjesnog odbora, dakle od Istarske ulice, pa do Punte, ne da nema javnog zahoda, nego nema jednog koša za otpatke. Uz samu Arenu nema jednog koša za otpatke. S druge strane, mi kao mještani Mjesnog odbora Arena, a pogotovo u tom području iznad Arene, živimo turistifikaciju s njezinim prilično negativnim posljedicama i aspektima. Imamo ogroman pritisak na parkirna mjesta. U sezoni živimo uz Arenu u kojoj su dešavanja postala prekomjerna, bučna, konstantna. I u predsezoni i u sezoni, i u postsezoni.
Dakle, ne govorimo samo o programu ljetnih koncerata i dešavanja u Areni ili filmskom festivalu protiv kojeg nemamo ništa, nego su to konstantna događanja, od snimanja filmova do raznih festivala. Kada su sva ta događanja, parkinga za stanare - nema. Glavne ulice su zatvorene. Buka iz Arene traje do sitnih noćnih sati. Nakon svih tih javnih okupljanja, ostaju ogromne količine otpadaka po ulicama koje se ne prikupljaju odmah pa jata galebova razvlače svo to smeće, govori Červar.
- Grad Pula, nadležne službe i komunalne tvrtke trebali bi planirati, projektirati i sustavno provoditi uređenje prostora ako Arene. Uredio se Uspon Marijana Rotara prema crkvi Svetog Antona. To je projektirano i sustavno osmišljeno. Ali tu se stalo. Kao Mjesni odbor od Grada smo tražili da se iznad Arene pokrpa nogostup koji je pun rupa.
Dobili smo službeni odgovor Grada da je nogostup iznad Arene pod konzervatorskom zaštitom, da traži mišljenja i dozvolu konzervatora, da se čeka cijela podloga, pa da će se onda urediti cijeli taj prostor. Meni se kosa na glavi diže od tih velikih projekata koji su u planu pa ih čekamo 20-30 godina i životi nam prolaze u čekanju velikih cjelovitih rješenja koja se ne dešavaju. Govorimo o tome da se zakrpaju rupe, da nekom ne upadne noga unutra i da ne slomi gležanj, kaže Červar.
Ističe da kao Vijeće donose odluke koje prosljeđuju Gradu, a kroz male komunalne akcije i participativno budžetiranje građana apliciraju komunalne zahvate za koje smatraju da su potrebni u prostoru.
- I ove godine nam je skoro pa sve prošlo od onog što smo tražili, međutim realizacija često izostane, kaže Červar. Kao primjer navodi zapušteno dječje igralište u Teslinoj ulici (iznad Cave Malusa) gdje se u obrasloj džungli mogu uočiti ostaci nekadašnjih rekvizita iz 80-ih godina prošlog stoljeća, a koje je prema dostavljenom rješenju Grada trebalo biti uređeno tijekom ove godine, kaže Červar.
Radovi, dodaje, još nisu započeli, odnosno nisu ni na vidiku. No, ono što im najteže pada je nedavna odluka Grada Pule o ukidanju jedinog dječjeg igrališta/parkića na području Ozad Arene, smješteno uz tamošnji dječji vrtić, iznad Osnovne škole Tone Peruško.
- Grad nas je nedavno obavijestio o donesenoj odluci, znači nismo konzultirani, nije se tražilo naše mišljenje, da se malo dječje igralište koje imamo u ulici Croazia, uklanja i briše s popisa dječjih igrališta grada Pule. Prije dvadesetak godina je ono na inicijativu mjesnog odbora uređeno. Opremljeno je spravama i klupicom, ograđeno je, postavljena je rampa za osobe s invaliditetom.
Mi smo kao Vijeće sada donijeli jednoglasnu odluku da se tome protivimo, a ako postoji problem s tim dječjim igralištem, to je zato što se ono ne održava i u njega se ne ulaže, napominje Červar pa objašnjava da iz Grada navode da je razlog ukidanja parkića to što se ondje okupljaju odrasle osobe u grupicama, što, navode u obrazloženju, čini parkić nesigurnim za djecu. Rečeno im je, kaže, da će se sprava koja je u njemu postavljena, demontirati i prenijeti u Titov park.
- Obrazloženje je doslovno protuustavno, jer diskriminira građane s obzirom na dob. Odrasle osobe nisu ugroza za djecu. U odgovoru Gradu napisali smo da jedini parametar po kojem se područje dječjeg igrališta može okvalificirati kao nesigurno za djecu s pitanja javne sigurnosti djece i građana jesu intervencije i postupanja policije, kojih nema. Policija tu niti ne izlazi na intervencije, po dojavama, ne postupa, ne nadzire ga dodatno, kaže Červar.
- Izborili smo se prošle godine za ranije spomenuto igralište u Teslinoj, da ih imamo dva. A sada, godinu dana kasnije smo došli do toga da to drugo nam nije napravljeno, a ovo prvo jedino nam se ukida. I to je stvarno destimulirajuće za rad nas kao vijećnika i vijeća mjesnog odbora, jer napravimo jedan korak naprijed i unazad dva, ogorčeno kaže Červar.
Istovremeno, navodi da u u drugom dijelu mjesnog odbora na području Punte građani imaju šest velikih i raskošnih parkova. Ističe da upravo zbog toga treba sačuvati svaku javnu površinu, "da građani koji žive na tom području centra grada mogu boraviti, mogu sjest na klupicu, da se djeca mogu igrati, da se ljudi mogu družiti".
S problemom parkinga i prometnih gužvi susreće se svaki mjesni odbor u Puli - u manjoj ili većoj mjeri. Najveća promjena u domeni parkinga je to što su u okruženju Arene odnedavno gotovo sve ulice išle pod naplatu. Istovremeno, ističe Červar, na što se žale i drugi mještani, u improvizirane parkinge koji se skupo naplaćuju nije uloženo ništa, a Gradu donose veliku zaradu. Ističe da su uz to napravljena dva neadekvatna parkirališta, u Gladijatorskoj ulici uz Arenu i u Emovoj ulici, u tzv. romskom naselju gdje su donedavno bile oronule barake.
- U Gladijatorskoj ulici je "divlje" parkiralište u vlasništvu Grada Pula, stavljeno pod naplatu. Po živim stijenama koje su oko njega slijevaju se određene fekalije iz septičkih jama. Ta parkirna mjesta nisu čak niti označena jer ih je nemoguće na tlu označiti. Znači, nema nečega što se zove osnovna parkirališna infrastruktura - asfalt, označeno parkirno mjesto, rasvjetno tijelo, koš za otpatke.
Dakle, nekakva minimalna sigurnost za ta vozila, a ne mljeveni asfalt i rupe koje se svakom kišom pretvore u lokve pa se na dobrom dijelu tih parkirnih mjesta ne može ući ili izaći iz auta, kaže Červar te dodaje da je ista situacija i u Emovoj ulici gdje je ogromna površina stavljena pod naplatu, ponovno bez označenih parkirnih mjesta i odgovarajuće infrastrukture.
Mještani Punte se najmanje žale, ali problema i tamo ima. U Kolodvorskoj ulici mještani traže postavljanje usporivača prometa, prijetnju im predstavlja i nogostup u smjeru željezničke stanici, kojeg su podignule ladonje, pa je potrebno oprezno ondje hodati, a tu je i problem s jatom čvoraka koji izmetom na tom području uništavaju vozila.