Javno predavanje Milana Radoševića o čovjeku koji je postao simbol antifašističkog otpora

(Arhiva Glasa Istre)

U četvrtak, 17. listopada, u Puli će se održati program povodom obilježavanja 95. godišnjice pogibije antifašista Vladimira Gortana. U okviru programa s početkom u 18 sati u Domu antifašista u Puli (Emova 1, kraj Arene), održat će se javno predavanje dr. sc. Milana Radoševića “Vladimir Gortan (1904. – 1929.): simbol nepokorene Istre”. Organizatori su Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Pule i Istarsko
povijesno društvo.

Vladimir Gortan (Beram 1904. – Pula 1929.), istaknuti član grupe gortanovaca i Tajne organizacije Borba, postao je simbol antifašističkog otpora pokušavajući sabotirati održavanje izbora za parlament Kraljevine Italije 24. ožujka 1929. godine. Izbori, odnosno plebiscit kontroliran od Mussolinijevog režima, nije nudio stvarnu političku slobodu –
kandidate je predlagalo Veliko fašističko vijeće, čime je onemogućena bilo kakva stvarna demokracija. Gortanovci su, u znak protesta, organizirali sabotažu podno Berma s ciljem rastjerivanja birača.

Epilog je bio tragičan i neočekivan, završivši pogibijom jedne osobe. Fašističke vlasti odmah su reagirale – Gortan je uhićen, osuđen na smrt i strijeljan u Puli 17. listopada 1929. Smrtna presuda izazvala je snažan medijski i politički odjek diljem Europe i svijeta. Osim što je postao simbol nepokorene Istre i otpora fašizmu, Gortan je ostao zapamćen i kao borac za nacionalna prava istarskih Hrvata, boreći se protiv prisilne talijanizacije i fašističkog ugnjetavanja. Njegova hrabrost i prkos nadahnuli su Istrane u godinama Drugoga svjetskog rata, a njegovo ime ostalo je do danas urezano u kolektivnoj memoriji kao predvodnika borbe za slobodu.

Dr. sc. Milan Radošević (Pula, 1983.), viši znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, Područne jedinice u Puli. U okviru znanstvenoga i stručnog djelovanja proučava povijest Istre i Kvarnerskog primorja u XX. stoljeću, posebno političku povijest s naglaskom na antifašizam te socijalnu povijest s naglaskom na javnozdravstvene procese.

Sudjelovao u više bilateralnih znanstvenoistraživačkih projekata te bio suvoditeljem projekta „Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog“ . Objavio je
tri autorske i tri uredničke knjige te stotinjak stručnih i znanstvenih radova, osvrta, priopćenja, prikaza, kataloga izložbi. Autor je koncepta i postava Memorijalne kuće Joakima Rakovca. Vanjski je suradnik na doktorskim studijima na Sveučilištu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Dubrovniku pri ko-mentoriranju te ocjenjivanju doktorskih radova kandidata. Suosnivač je Istarskog
povijesnog društva.