Monumentalna zgrada 

Kapitalno ulaganje: Temeljita rekonstrukcija Palače pravde u Puli najveći je zahvat u proteklih pedeset godina 

| Autor: Jelena MILOVIĆ
(Snimila Jelena Milović)

(Snimila Jelena Milović)


Monumentalna zgrada Županijskog i Općinskog suda u Puli odnedavno ima nov izgled; kako svojom vanjštinom, tako i interijerom. Naime, zgrada pulskog Suda prošla je svoju, rekli bismo, temeljitu rekonstrukciju kroz kapitalna ulaganja u posljednje dvije godine od gotovo 770 tisuća eura.

Sanacija je obuhvatila rekonstrukciju hodnika, svih uredskih prostora, ureda sudaca, raspravnih dvorana, zamjenu svih podova tj. postavljanje novih pločica i parketa.

Tijekom posljednje dvije godine odrađeni su soboslikarski, elektroinstalaterski, keramički, parketarski radovi, opremljena je glavna raspravna dvorana, te ostali sudski i službenički uredi, klimatizirane su sve prostorije suda, napravljen je novi parking, kamene stepenice na ulazu u zgradu, zamijenjena je vanjska stolarija – prozori.

Zahtjevna rekonstrukcija

Također, nabavljeni su i postavljeni reflektori ispred zgrade koji sad osvjetljavaju njen novi izgled, kako i priliči. Prije pet godina saniran je krov zgrade, tako da ova zgrada u zadnjih 50 godina do ovog trenutka nije doživjela veće zahvate, izuzev 90-ih godina kad su se obavili radovi na fasadi.

Rezultat je više nego impresivan. Već sama po sebi ova je zgrada jedna od najljepših u Puli, a svojim gabaritima od oko 2.000 četvornih metara izaziva divljenje. Trenutno je to još puno vidljivije te možemo reći kako joj se vratio sjaj, ali i posve druga vizura.

I premda konotacije sudskih prostora mnogima nisu ugodne, osjećaj koji vas obuzima na sudskim hodnicima Županijskog suda, kao i u samoj raspravnoj dvorani, doista su za svaki kompliment. Obilazak zgrade omogućio nam je sam predsjednik Županijskog suda, Robert Fabris, koji je ponosan i zadovoljan postignutim.

- Ministarstvo je bilo blagonaklono za ovaj projekt, premda smo mi sami objavljivali javne ponude, te smo se morali potruditi da kod nabave pribavimo prave proizvode i izaberemo kvalitetne izvođače.

(Snimila Jelena Milović)(Snimila Jelena Milović)

Mislim da smo napravili jedan dobar posao. Zahtjevno je bilo skidanje starih prozora, dorađivanje špaleta, koje su bile oštećene vađenjem starih prozora postavljenih prije 100 godina.

Prilikom vađenja parketa, naišli smo i na parket, na kojem je parketar upisao svoje ime i prezime i datum postavljanja, a to je bio Giuseppe Pausich 8. ožujka 1911. godine, znači prije 113 godina. Parking je završen u kolovozu, postavljanjem novog asfalta, tlakavca, nove rampe, video nadzora, te je proširen broj parkirnih mjesta, veli Fabris.

Kad smo već dobili priliku zaviriti u zgradu suda, iskoristili smo i priliku da priupitamo Roberta Fabrisa nekoliko pitanja o samom radu Županijskog suda kojem je predsjednik.

Naime, kako saznajemo, Županijski sud u Puli ima 24 suca; građanskih i kaznenih.

Građanski suci rješavaju drugostupanjske predmete žalbe iz svih Općinskih sudova RH, a od drugostupanjskih građanskih predmeta tu su i kazneni suci koji vode i prvostupanjske postupke za kaznena djela zapriječena kaznom od preko 12 godina zatvora, te rješavaju žalbe u drugostupanjskom postupku iz svih Općinskih sudova RH.

Osim sudaca tu je još zaposleno 50-ak službenika i namještenika. Općinski sud u Puli ima za sada 24 suca i 140 službenika, te rješavaju predmete u prvom stupnju građanskog i kaznenog prava.

(Snimila Jelena Milović)(Snimila Jelena Milović)

- Županijski sud je nadležan i za Općinski sud u Pazinu te je on faktički spojio sudove Poreč, Buje, Labin i Buzet kojima je on nadležan, a na kojem radi za sada 23 suca i 130 službenika, tako da istarsko pravosuđe, u pogledu redovnog suda, ima preko 80 sudaca i preko 300 zaposlenih službenika i namještenika.

S tim da Trgovački sud u Pazinu ne spada u taj dio sudstva redovnog sudstva, već je specijalizirani sud. Međutim, uvijek ga rado spominjem i posebno sam vezan za taj sud jer sam sudjelovao u osnivanju tog suda, te su isto tako prethodili građevinski radovi prilikom osnivanja, budući je prije taj prostor koristila Istarska županija, pa je trebalo preurediti prostor u sudnice, prostor za sudski registar i druge službe, opisuje Fabris.

Dinamika rješavanja predmeta na Županijskom sudu, što svakako zanima većinu nas, je prema riječima našeg sugovornika pozitivna, budući da se predmeti koji dolaze u žalbenom postupku rješavaju u prosjeku oko tri mjeseca, od dolaska žalbe, te predmeti dolaze iz svih prvostupanjskih sudova Hrvatske.

U načelu, Županijski sud u Puli dosta brzo rješava predmete, dok je Općinski sud u Puli preopterećen predmetima. U tijeku je sad imenovanje još četiri suca, jer u prosjeku građanski/kazneni sudac ima oko 400 predmeta u radu, te kad se uzme u obzir da je norma suca 200 do 250 predmeta, faktički taj sudac već sada ima posla za dvije godine rada. Tijekom godine potom dobije još jednu normu.

- Moram reći da, bez obzira na primjedbe građana na pravosuđe, naši ljudi se vole suditi. Lako se podižu tužbe, pa su sudovi opterećeni puno puta i s bagatelnim predmetima, ali valja voditi računa da je svakoj stranci njezin predmet najvažniji.

Na Općinskom sudu smo prije nekoliko godina imali skoro 50 posto priliva predmeta u kojima su liječnici i profesori tužili državu za razlike u plaći (radni sporovi, koji su hitne naravi).

(Snimila Jelena Milović)(Snimila Jelena Milović)

Da su se stranke nagodile ili mirnim putem riješile spor, došlo bi na red puno drugih predmeta koji čekaju svoje rješavanje, pojašnjava predsjednik Županijskog suda.

Samim time postavlja se pitanje izvansudskih mirenja koja bi mogla prethoditi epilogu na sudu.

- Mislim da u listopadu ove godine započinje nova akcija vezano za mirenje. Za razliku kad sud presudi, presudom je jedna strana pobjednik, a druga gubitnik, dok kod mirenja nema pobjednika ni gubitnika, jer obje stranke sudjeluju u kreiranju nagodbe.

Problem u našem sudovanju jest što proces traje dugo, a nakon pravomoćnosti presude, u velikom broju slučajeva mora se pokrenuti i ovršni postupak, jer stranka koja je izgubila spor ne želi u roku od 15 dana dobrovoljno izvršiti svoju obvezu.

Javnost se pita radi li sud, a ja tvrdim da se radi te se norme ispunjavaju, ali mi imamo i dodatnu frustraciju da nakon naših presuda efekt toga nije vidljiv i priča nije stavljena ad acta; nije postignuta satisfakcija – nije izvršena presuda, već započinje i dugotrajni ovršni postupak, pojasnio je Fabris.

Češte promjene Ovršnog zakona

U zapadnim zemljama neke od tužbi, recimo one za parking, ni ne dolaze do suda, saznajemo od našeg sugovornika.

Da imamo previše sudaca po glavi stanovnika nije prvi put izrečena teza, međutim, sudac Fabris smatra da broj sudaca treba uspoređivati s brojem zaduženih predmeta.

- U nekim zemljama i prije sudovanja, razrješavaju se problemi u poreznim tijelima države, obrtničkim i drugim komorama, dok kod nas to nije slučaj, što dovodi do preopterećenosti predmetima u sudu.

Ovršni zakon ogledalo je efikasnosti jedne države. Naime, ako netko dobrovoljno ne izvrši neku obavezu, tada po zahtjevu stranke intervenira država da prisilnim izvršenjem to napravi.

Međutim, Ovršni je zakon mijenjan zadnjih 20 godina gotovo svake godine, pa suci i odvjetnici svake godine idu na seminare kako bi tumačili izmjenu izmjene zakona koje će primjenjivati u konkretnim predmetima.

To sucima otežava samo suđenje, a promjenom svake nove odredbe zakona treba proći vrijeme da se ustali sudska praksa, te da ne dolazi do pravne nesigurnosti kod ljudi koji imaju svoja očekivanja u postupku, zaključuje predsjednik Županijskog suda.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter