Predsjednik gradske organizacije IDS-a Pula i pulski gradski vijećnik Valter Boljunčić u nekoliko se je navrata javno osvrnuo na značajni infrastrukturni projekt uređenja pulske Rive kojim bi se Pula trebala vratiti moru. Uređenje Rive u duljini od oko 700 metara, od brodogradilišta Uljanik do Riječkog gata, nesporno je jedan je od projekata koji definiraju viziju razvoja Pule za dugi niz godina. U svojim javnim nastupima Boljunčić se posebno obrušio na gradonačelnika Pule Filipa Zoričića i Upravu ACI-ja, koje proziva za prešutni međusobni dogovor, obzirom da, kako navodi, žele sanirati Rivu u postojećim gabaritima i »zabetonirati« sadašnje stanje na 50 godina, na koji način se pogoduje ACI-ju, dok se dugoročna vizija razvoja Pule stavlja u drugi plan.

Zbog svega navedenog Klub Vijećnika IDS-a uputio je predsjednici gradskog Vijeća Grada Pule Mariji Marković Nikolovskoj zahtjev za održavanjem tematske sjednice Gradskog vijeća Grada Pule na temu uređenja pulske Rive.

Memorandum

Kako doznajemo, prošlog tjedna je na temu sanacije pulske Rive u komunalnoj palači održan i sastanak na kojem su sudjelovali gradonačelnik Pule Filip Zoričić sa suradnicima, član Uprave ACI d.d. za financije, korporativno pravo i ljudske resurse dr.sc. Ivan Herak i ravnatelj Lučke uprave Pula Dalibor Brnos.

Problematika sanacije pulske Rive bila je povod za razgovor sa dr.sc Ivanom Herakom, članom Uprave ACI d.d..

Za početak, kako je došlo do toga da ACI postane potencijalni dionik u projektu sanacije pulske Rive ?

- Projektu smo se priključili na inicijativu gradonačelnika Pule koji je iskazao interes i pokrenuo inicijativu uređenja pulske Rive, koja bi obuhvatila područje od ulaza u brodogradilište pa do Riječkog gata. Bilo je to negdje u proljeće 2022. godine. Naime, u navedeno područje ulaze dio pomorskog dobra kojim upravlja Lučka uprava Pula, dio nekretnine koja je javno dobro u općoj uporabi kojom upravlja Grad Pula i pomorsko dobro koje je obuhvaćeno koncesijom za luku nautičkog turizma ACI Pula, korisnik koje je ACI.

Slijedom navedenog, spomenutoj inicijativi Grada Pule pridružili su se Lučka uprava Pula, koja je u sklopu svojih ovlasti izrazila spremnost sudjelovati u aktivnostima i investicijama u dijelu pomorskog dobra koji je pod ingerencijom Lučke uprave, kao i ACI d.d. koji je izrazio načelnu spremnost sudjelovati u aktivnostima i investicijama u djelu pomorskog dobra koji je obuhvaćen koncesijom za luku nautičkog turizma ACI Pula. Na tom tragu, Grad Pula, Lučka uprava Pula i ACI d.d. u svibnju 2022. godine međusobno su zaključili Memorandum o razumijevanju.

Što sadržava spomenuti Memorandum?

- Memorandum o razumijevanju ima pravni značaj »gentlmens agreementa«, drugim riječima nema pravno obvezujući karakter niti snagu za potpisnike. Navedeno znači da Memorandum kojeg smo potpisali nije ugovor i ne sadrži pravne obaveze, a vjera u poštovanje dogovorenog u Memorandumu temelji se na moralnim svojstvima i ugledu njegovih potpisnika.

U bitnome, u Memorandumu je iskazan načelan interes svih triju strana da sudjeluju u realizaciji spomenutog projekta pod kojim se razumijevaju poslovi pripreme tehničke dokumentacije na temelju koje će se pristupiti izvođenju radova i uređenju pomorskog dobra, kao i radova na uređenju javnog dobra u općoj uporabi, u dijelu u kojem će isti biti u obuhvatu projekta.

Isto tako, Memorandumom smo se suglasili i oko načela koja će se poštivati vezano uz snošenje troškova dokumentacije i troškova izvođenja radova, na način da u troškovima izrade geodetsko situacijskog nacrta za Projekt izrade snimke oštećenja obalne konstrukcije, a koja dokumentacija je preduvjet za izradu idejnog projekta na temelju kojeg će se zatražiti izdavanje lokacijske dozvole te kasnije za izradu glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole, Lučka uprava Pula sudjeluje s dvije trećine troškova a ACI d.d. s jednom trećinom. Suglasili smo se i da će u troškovima projektne i ostale prateće dokumentacije svaki potpisnik sudjelovati razmjerno djelu Projekta koji se nalazi u njegovom koncesijskom području, odnosno u području pod njegovim upravljanjem.

Također, suglasili smo se i da bi se ugovaranje izvođenja radova reguliralo zasebnim Sporazumom koji bi bio sastavljen u duhu Memoranduma, a kojim bi i ACI d.d preuzeo konkretne pravne obaveze, naravno, u okvirima koji budu prihvatljivi i oportuni za ACI d.d. Pojednostavljeno, ACI je pokazao dobru volju da sudjeluje pod određenim uvjetima u tom projektu, ali za sada nismo preuzeli nikakve obaveze.

Kakva je trenutna situacija u odnosu na namjeravani projekt?

- Kako bi mogli definirati financijske okvire ovog projekta nužno je izraditi projektnu dokumentaciju u sklopu koje bi bio napravljen detaljni troškovnik. Kako bi se izradila projektna dokumentacija bilo je potrebno izraditi snimak postojećeg stanja obalnog zida pulske Rive u cijeloj dužini, sve to kako bi se utvrdila razina oštećenja na pojedinim dijelovima obalnog zida, što je i učinjeno. Isto tako izvršena su i geomehanička ispitivanja tla.

U kakvom je stanju, prema snimci postojećeg stanja koju spominjete, obalni zid pulske Rive? O toj temi se jako malo komunicira, a radi se zapravo o vrlo bitnoj činjenici koja značajno definira trošak sanacije ali i sve daljnje aktivnosti.

- Snimka postojećeg stanja obalnog zida Rive pokazuje da je sanacija nužna. Naime, podmorski dio zida je oštećen gotovo cijelom dužinom od ulaza u brodogradilište Uljanik do Riječkog gata. Radi se o oštećenjima druge i treće kategorije pod kojima se u stručnoj terminologiji podrazumijevaju umjerena i značajna oštećenja, koja se manifestiraju kao podlokanje obalnog zida, stvaranje procjepa po visini zida itd. U ostatku obalne trase zabilježena su oštećenja koja se mogu klasificirati kao zanemariva oštećenja, ili oštećenja prve kategorije. Pregledom nisu zabilježena oštećenja četvrte kategorije - ozbiljna oštećenja, koja mogu uzrokovati trenutno rušenje građevine ili nekog njenog dijela, naravno sve uz pretpostavku nastavka dosadašnjeg režima korištenja. Nesporno je da je spomenuta deformacija obalnog zida rezultat slijeganja tijekom vremena.

Što se nadmorskog dijela obalnog zida tiče zabilježena je značajna deformacija linije obalne trase, kako visinski tako i u smislu odstupanja od pravca. Na zaobilaznim površinama zabilježena su izražena vertikalna slijeganja duž cijele trase koja predstavljaju rizik od nezgode tijekom uporabe (pad, proklizavanje..), te je procjena da se taj dio ne može smatrati sigurnim za korištenje. Drugim riječima, obalni zid ne udovoljava propisima, odnosno zahtijevanim kriterijima glede stabilnosti, nosivosti i deformabilnosti.

Postoji li procjena troškova sanacije obalnog zida Rive?

- Snimak postojećeg stanja obalnog zida pulske Rive pretpostavlja da je obalni zid temeljen na drvenim šipovima i kamenom nabačaju koji je izveden na sloju vrlo slabo nosivog morskog mulja. Konstrukcija temeljena na taj način nije stabilna te je podložna dugotrajnim deformacijama i slijeganjima što je i vidljivo na postojećem obalnom zidu.

Procjena troškova sanacije obalnog zida obuhvaća izvođenje istražnih radova, poboljšanje temeljnog tla izvedbom mlazno injektiranih stupnjaka, izradu konstrukcije obalnog zida izmaknutu za pet metara od trase postojeće obale, priveznu opremu, instalacije i sanaciju mjestimično ulegnute i dotrajale šetnice u prosječnoj širini od deset metara.

Procijenjeni troškovi izvođenja opisanih radova koji su predmet ovog obuhvata u lipnju 2022. godine iznosili su 82 milijuna kuna (10,8 milijuna eura), dok je na posljednjem održanom koordinacijskom sastanku gradonačelnik Pule iznio procjenu troškova sanacije u iznosu od oko 14,5 milijuna eura.

Kako će se u konačnici prema ovoj investiciji postaviti ACI?

- Kada je u pitanju ACI još jednom naglašavam da u ovom trenutku postoje samo međusobno potpisani Memorandum o sporazumijevanju i dobra volja ACI-ja da sudjeluje u tom projektu, ali ne po svaku cijenu, a pogotovo ne u okolnostima političkog »granatiranja« kojem smo izloženi od strane dijela oporbe u gradskom Vijeću grada Pule. Postoji nekoliko preduvjeta koji se moraju ispuniti da bi ACI sudjelovao u toj investiciji, koje ćemo jasno komunicirati i u Sporazumu kojem ćemo, ukoliko takvu odluku donesemo na Upravi Društva, pristupiti.

U svakom slučaju konačna odluka o sudjelovanju ACI-ja u financiranju radova sanacije pulske Rive ne može i neće biti donesena prije nego Republika Hrvatska donese odluku povodom zahtjeva ACI-ja za produljenje koncesijskog razdoblja za luku nautičkog turizma Pula. Da ne bi bilo zabune, nesporno je da će ACI ishodovati produljenje koncesije za LNT Pula, ali u ovom trenutku još nije poznato za koje vremensko razdoblje će nam koncesija biti produljena.

Isto tako, nužno je, nakon što ishodujemo produljenje koncesije i dobijemo sve troškovne inpute projekta, da izradimo studiju fizibilnosti koja bi trebala dati odgovor može li se iz poslovnih rezultata koje će ACI realizirati u razdoblju trajanja koncesije amortizirati ulaganje u pulsku Rivu. Takva studija također treba uzeti u obzir i eventualna ograničenja i teškoće koje će se tijekom izvođenja građevinskih radova reflektirati na redovno poslovanje marine te po tom osnovu izvjesno utjecati na prihode.

Nadalje, za takvu investiciju potrebno je i da Uprava ACI-ja ishoduje suglasnost Nadzornog odbora i Skupštine Društva. I zaključno, prema postojećem koncesijskom ugovoru koji je na snazi do 2030. godine, za svaku planiranu investiciju ACI je dužan zatražiti suglasnost davatelja koncesije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Kako komentirate javne istupe gradskog vijećnika i predsjednika pulskog IDS-a Valtera Boljunčića koji u odnosu na projekt sanacije pulske Rive u negativnom kontekstu proziva kako gradonačelnika Pule tako i upravu ACI-ja?

- Medijske istupe gospodina Boljunčića nemam namjeru komentirati, obzirom da procjenjujem da su njegovi istupi u jednom dijelu u funkciji skorašnjih lokalnih izbora, što je njegovo legitimno pravo, a u što se kao član uprave ACI d.d. niti smijem a niti želim upuštati. Reći ću tek toliko da me gospodin Boljunčić u dva navrata nazvao, tražio od mene dodatna pojašnjenja, kao i i da sam nakon oba razgovora stekao dojam da mu je sve sjelo i da će medijski napadi na ACI prestati, ali to se na žalost nije dogodilo.

U bitnome, gospodin Boljunčić nije u krivu kada zaziva proširenje pulske Rive za dodatnih pet metara, što je i po meni najbolje rješenje za građane Pule, ali problem nastaje kada zbog nepristajanja ACI ja na taj koncept, isključivo iz razloga jer je isti dugoročno štetan po poslovne rezultate, samim tim i po interese dioničara i zaposlenika ACI-ja, učestalo medijski proziva Upravu ACI-ja i mene osobno. Kontekst cijele problematike je zapravo puno dublji i pokušati ću ga pojasniti.

Naime, ACI je dioničko društvo u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske. Pored Republike Hrvatske ACI ima još oko 600 dioničara kojima Uprava ACI-ja odgovara za isporučeni poslovni rezultat, a za svoje poslovne odluke odgovara svojom vlastitom imovinom. U tom kontekstu želim naglasiti da su Uprava ali i NO ACI-ja dužni postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika, a sve temeljem članka 252. i članka 272. Zakona o trgovačkim društvima, te da za povredu svoje obaveze postupanja s dužnom pažnjom odgovaraju za štetu Društvu kao solidarni dužnici, te u tom slučaju moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika, kako to propisuje članak 252.st.2. Zakona o trgovačkim društvima.

Pojam »dužne pažnje« u vođenju poslova Društva se kroz sudsku praksu iskristalizirao kao postupanje članova Uprave i NO-a na način da oni moraju štititi interese Društva i ne poduzimati radnje koje mu mogu nanijeti bilo kakvu štetu. Mjerilo za tu pozornost je način na koji bi postupao samostalni voditelj poduzeća koji je svjestan svojih dužnosti i koji ne upravlja poslovanjem svojim nego tuđim sredstvima, onako kako to čini osoba kojoj je povjerena briga o tuđim imovinskim interesima. Pritom se traži najmanje prosječna mjera ponašanja u struci određena objektivnim mjerilima. Ako koji član Uprave i/ili Nadzornog odbora ima posebna znanja obavezan ih je primijeniti, što podiže razinu pozornosti koju je dužan prikazati u svom radu. Član uprave ili Nadzornog odbora ne može se pozivati na to da nema neka posebna stručna znanja.

Obzirom na razinu dužne pažnje koju su članovi Uprave ali i Nadzornog odbora ACI-ja dužni primijeniti, ulaganje značajnih financijskih sredstava u imovinu koja nije vlasništvo ACI d.d., kao što bi to bilo predmetno ulaganje u sanaciju pulske Rive, znajući da se navedeno ulaganje izvjesno neće moći povratiti niti amortizirati, može predstavljati temelj za solidarnu odgovornost članova Uprave i Nadzornog odbora prema Društvu. Pri tom valja imati na umu da je ACI d.d. Društvo koje je uvršteno na uređeno tržište Zagrebačke burze, a koje uvrštenje zahtijeva dodatni stupanj pažnje i transparentnosti u poslovanju i izvještavanju.

Pojednostavljeno, kolega Pavić i ja kao članovi Uprave ACI-ja za svoje poslovne odluke odgovaramo dioničarima i zaposlenicima ACI-ja. Isto tako, odgovorni smo i pred Zakonom. Kao što sam već napomenuo, za svoje poslovne odluke odgovaramo i svojom vlastitom imovinom, što znači da trebamo biti odgovorni i prema sebi, našim obiteljima i našoj imovini.

To je dakle jasan okvir unutar kojeg aktualna dvočlana Uprava ACI-ja treba donijeti inicijalnu odluku vezano uz sudjelovanje ACI-ja u sufinanciranju sanacije pulske Rive, pa se stoga čini pomalo nestvarnim da se javno proziva Uprava ACI-ja, koja je u formi neobvezujućeg Memoranduma iskazala uvjetnu suglasnost da pod egidom društveno odgovornog poslovanja, sudjeluje u troškovima sanacije pulske Rive.

Različiti scenariji

Sve ovo navodim kako bi ukazao da u takvom režimu materijalne, moralne i kaznene odgovornosti Uprave ACI-ja nije realno a ni korektno očekivati da ACI uloži između 3,5 - 4 milijuna eura u sanaciju pulske Rive, dakle u sadržaje koji nisu u vlasništvu ACI-ja i koji ACI-ju ne donose ni cent dodatnog prihoda. Nije realno ni životno da se zbog širenja pulske Rive odreknemo pedesetak vezova i značajnog dijela prihoda kojeg ti vezovi generiraju, kao što nije realno da podržimo da zbog širenja pulske Rive i smanjenja broja vezova marina Pula potpadne pod režim županijske koncesije, sa svim posljedicama koje to sa sobom nosi. Isto tako ne može se od nas tražiti da se zbog radova na širenju pulske rive za vrijeme trajanja radova odreknemo značajnog dijela prihoda.             

U kojem vremenskom roku bi se mogao očekivati početak, kao i završetak uređenja Rive?

- To je u ovom trenutku teško procijeniti. Mislim da su, kako u odnosu na dionike ulaganja u projekt sanacije pulske Rive, tako i u odnosu na početak radova, mogući različiti scenariji. U svibnju 2025. godine održavaju se i lokalni izbori koji mogu rezultirati drugačijom političkom arhitekturom u gradu Puli, posljedično i izmjenama u sadržaju i dinamici projekta, što isto tako treba uzeti u obzir. U svakom slučaju neupitno je, ako sam dobro shvatio gradonačelnika Pule, da bi se nakon potpisa Sporazuma, ponavljam pod uvjetom da istome pristupimo, operativnije definirala prava i obaveze svih dionika, odmah išlo na izradu glavnog projekta i izvedbenog troškovnika. Još jednom naglašavam da će ACI sudjelovati u pokrivanju alikvotnog dijela troškova sanacije pulske Rive samo i isključivo ukoliko potrebne odluke donesu Uprava, NO i Skupština ACI-ja kao i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. U ovom trenutku postoji samo dobra volja da se projekt makne s mrtve točke.

Kakve benefite građani Pule dobivaju ovim projektom uređenja Rive, tj. što će se konkretno promijeniti u odnosu na današnje stanje? Koji bi po vama bio idealan scenarij?

- Benefit za građane ovisi o puno toga, u najvećoj mjeri o tome koje će idejno riješenje biti izabrano i koji će sadržaji biti osmišljeni. Nesporno je da je pulska Riva bitna sastavnica jedne urbane povijesne cjeline i od krucijalnog značaja za grad Pulu. U svakom slučaju uređenje pulske Rive trebalo bi doprinijeti vraćanju grada moru. Kada me pitate o idealnom scenariju, on bi svakako sadržavao i širenje obalnog zida za pet metara, izmjenu Prostornog plana grada Pule koji bi ACI marini omogućio širenje koncesije, te dogovor između Grada Pule i davatelja koncesije vezan uz područje kojim trenutno upravlja ACI, kojim bi davatelj koncesije u alikvotnom dijelu preuzeo obavezu sanacije pulske Rive.

Povezane vijesti

• KOD NEKIH NEMA POPUSTA NI U VRIJEME KRIZE: Na pulskoj rivi brod do broda, neki plaćaju ACI-ju punu cijenu veza, dok je LU uvelike snizila cijene
• Ivan Herak, član Uprave ACI-ja: Želimo stvoriti elitnu marinu s kategorizacijom 5 sidara kojom se mogu pohvaliti samo tri hrvatske marine, među kojima su dvije ACI-jeve