prošle su 104 godine
Obilježena obljetnica spaljivanja Narodnog doma u Puli
(Foto Grad Pula)
Grad Pula simbolično je obilježio 104. obljetnicu spaljivanja Narodnog doma. Obilježavanje je održano ispred spomen-ploče na zgradi HGK – Županijske komore u Puli. Fašisti su zgradu spalili 1920. godine jer je u njoj bio tadašnji hrvatski kulturni centar.
Obilježavanju su prisustvovali zamjenica gradonačelnika Grada Pula Ivona Močenić, predstavnici UAB-a Grada Pule, i povijesničar dr. sc. Igor Jovanović.
U ime Grada Pule okupljenima se tom prigodom obratila zamjenica Močenić.
"Danas obilježavamo važan događaj koji se dogodio prije 104 godine, a to je spaljivanje Narodnog doma, središta hrvatske kulture i nacionalnog identiteta. Tim činom počinjen je kulturocid, uništeno je mjesto okupljanja, kulture, političkog sastajališta i ekonomskog razvoja. U povijesti Istre imamo mnogo datuma kada Hrvati i Talijani obilježavanju stradavanja svojih sunarodnjaka ili kulturnih dobara.
To je tragična strana naše zajedničke povijesti iz koje danas oba naroda grade prijateljske odnose. Iz povijesti učimo, a na nama je da čuvamo multikulturalnost i poštujemo različitosti kao temeljne vrijednosti Pule, Istre, ali i Europske Unije koja briše granice i zbližava narode", rekla je zamjenica.
Povjesničar dr. sc. Igor Jovanović istaknuo je važnost obilježavanja ovog nemilog događaja i okupljenima opisao što se dogodilo 14. srpnja 1920. godine.
Podsjetimo, prije 104 godine, 14. srpnja, pulski fašisti poveli su prvi oružani napad s ciljem uništenja Narodnoga doma, središta hrvatske kulture i nacionalnog identiteta. Sagrađen 1906. Dom je imao postati "hram u kojemu će vrcati iskre hrvatske prosvjete i rodoljubne svijesti", kako je tada pisala Naša Sloga.
U njemu su svoje odvjetničke urede imali Ivo Zuccon (Ivan Cukon), autor teksta pjesme "Krasna zemljo, Istro mila", potom Lovro Škaljer, a svoje sjedište Istarska posujilnica na čelu s Matkom Laginjom. U zdanju je, između ostalih, djelovala i Hrvatska čitaonica, te Javna pučka knjižnica s fondom koji je brojao više tisuća svezaka.
Ono najdragocjenije što su godinama pulski Hrvati stvarali u političkom, ekonomskom i kulturnom pogledu, nestalo je - simbolički i stvarno - u vatrenoj stihiji kao rezultat fašističkog bezumlja. Paljenjem Doma, čime se u svom govoru u pulskom kazalištu 12. rujna 1920. pohvalio i sam Benito Mussolini, počinjen je kulturocid - jedna od prvih fašističkih lomača knjiga u Europi.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
