(Snimio Zoran Oljača)
Grad Pula simbolično je obilježio 104. obljetnicu spaljivanja Narodnog doma, u Carrarinoj ulici ispred spomen-ploče na zgradi Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore u Puli.
- Ovo je važan događaj za Grad Pulu. Zbilo se to prije 104. godine kada je spaljen Narodni dom, mjesto hrvatske kulture i nacionalnog identiteta. Počinjen je strašan kulturocid. Spaljeno je mjesto okupljanja, mjesto kulture, mjesto političkog sastajanja i ekonomskog razvoja. Sama povijest Istre prepuna je datuma kada Talijani i Hrvati obilježavaju stradavanje svojih pripadnika i svojih kulturnih dobara. Upravo je to jedna mračna strana naše zajedničke povijesti ali iz koje ova dva naroda danas gaje prijateljske odnose. Iz povijesti učimo i povijest nas uči da moramo poštivati različitosti, da moramo održavati i poštivati multikulturalnost.
Upravo su to temeljne vrijednosti današnjeg društva, vrijednosti našega grada, cijele Istarske županije i Europske unije, kazala je zamjenica pulskog gradonačelnika Ivona Močenić. Ispred udruga antifašističkih boraca prisutnima se obratio Boris Siljan, a odmah potom, o samom događaju, govorio je dr. sc. Igor Jovanović.
- Ova zgrada bila je centar kulturnog i ekonomskog i obrazovnog dijela središta Istre. U ovoj zgradi nalazila se knjižnica s naslovima na hrvatskom jeziku. Oko 7.000 knjiga činilo je tada pučku knjižnicu. Unutra su bili odvjetnički uredi. U njoj su se održavali koncerti kao i književne večeri, a tu je osnovan čak i nogometni klub davne 1914. godine i zvao se Čitaonica - klub istarskih Hrvata.
U tu su zgradu dolazili učitelji družbenih škola, 1914. imali smo šest družbenih škola. To su bile škole na hrvatskom jeziku koja su se nalazile u Puli. Tu se kompletan narodni preporod istarskih Hrvata održavao ovdje, a osim toga tu se nalazila i kreditna zadruga. Dakle, sve što je težilo modernizaciji odnosno preporodu hrvatskog društva u Istri, kazao nam je profesor Jovanović i nastavio o razlogu spaljivanja.
- Tu ima nekoliko stvari. To je bila kombinirana akcija fašističke stranke koja je osnovana nekoliko dana prije. Zgradu su čuvali karabinijeri odnosno talijanska vojska. Ovaj događaj dobija na težini zbog toga što je tada, u srpnju 1920. godine, Istra bila pod talijanskom okupacijom. Oni su tada došli ovdje uime sila Antante, pobjednice u prvom svjetskom ratu.
Tek kasnije Rapalskim ugovorom krajem iste godine Istra službeno pripada Italiji. Znači ovo je, u principu bio atak fašističke stranke na domicilno istarsko slavensko stanovništvo, završio je profesor Jovanović.