(Privatna arhiva)
U prostorijama Dnevnog boravka Rojc održano je predstavljanje Aerokluba Istra, na kojem je predavačica Nina Topić predstavila ideju revitalizacije školskog padobranstva u Puli i Istri te govorila o povijesti padobranstva, disciplinama, sadašnjem stanju te padobranstvu kao profesiji.
Odgovorila je i na pitanje može li se od toga živjeti u Hrvatskoj. Topić je, naime, ustvrdila da je padobranstvo unosna profesija, a njegova perspektiva u okruženju održiva i višestruko isplativa.
- Interesa za školsko padobranstvo ima, u to smo sigurni. Samo treba krenuti ispočetka; gdje, kako i na koji način to učiniti te za koje novce, rekla je Nina Topić, bivša profesionalna padobranka koja je svoju karijeru ostvarila u Kanadi kao padobranski kamerman, trener, instruktor, tandem instruktor i trener u zračnom tunelu.
Nositelj je najviših padobranskih dozvola u Kanadi, SAD-u i Hrvatskoj. Kroz 35 godina aktivnog padobranstva imala je čak 1.790 skokova. Ono što je najvažnije, na temelju osobnog iskustva uopće ne sumnja da je revitalizacija ovog sporta moguća i održiva.
- Bez obzira na stanje u padobranstvu u Puli i Hrvatskoj, skakati se može, tvrdi ona.
Mogućnosti su velike, a ne treba zaboraviti i komercijalni benefit koji se padobranstvom može ostvariti. Za primjer je uzela susjednu Sloveniju i grad Portorož koji u kontinuitetu provodi školsko padobranstvo, ali i vrlo uspješno komercijalno iskorištava ljudsku i ostalu infrastrukturu.
Tandem padobranstvo je, navela je, vrlo unosan biznis, a iskustva zemalja koje ih nude to zorno pokazuju.
- Govorimo o, recimo, dva i pol milijuna skokova koliko ih je 2020. bilo samo u SAD-u. To ukazuje na minimalno četiri tisuće tandem skokova godišnje u velikim drop zonama, pa sve do petnaestak tisuća u Australiji i Novom Zelandu, slikovito je opisala.
Osvrnula se na trenutno stanje padobranstva u Hrvatskoj, koje je u pojedinim područjima nešto aktivnije, ali nigdje nije baš bajkovito. Podsjetila je prisutne kako je padobranstvo nekad bilo sastavni dio života Puležana i okolice, a padobranci su, osim aktivnosti na tadašnjem aerodromu Medulin, skakali na svim ljetnim feštama i donosili lopte na početku nogometnih utakmica.
S vremenom je sve utihnulo, a mnogi se samo sjećaju šarenih padobrana na nebu i padobranaca koji su pakirali padobrane na Verudi, na sadašnjem Trgu kralja Tomislava. Pulu i okolicu nekada su posjećivali balonaši, motorni zmajari i ostali zrakoplovni entuzijasti. Premda je u međuvremenu gotovo sev palo u zaborav, potencijala ima, smatra Topić.
- Kad imate registriran javni aerodrom, bilo koja organizacija koja posluje ili želi poslovati s njime, u skladu sa zakonom i propisima te cjenikom aerodroma, ima pravo na to, pojednostavljeno je objasnila mogućnost kako bi se u postojeću infrastrukturu uklopilo školsko padobranstvo.
Idealno mjesto, smatra ona, bivši je medulinski aerodrom, koji svoj status aerodroma tek treba vratiti, budući da već neko vrijeme ne egzistira kao takav.
- To uopće nije skupo, a informacije koje imam govore da nije ni komplicirano. Samo se netko treba uhvatiti posla, a to bi u ovom slučaju trebala biti Općina Medulin, smatra ona.
Da bi navela tko sve zarađuje od skokova u drop zonama, za čije osnivanje postoje realne ambicije, nabrojala je sve uključene: instruktore, kamermane i montažere koji snimaju skok, pakere koji pakiraju padobran, pilote, ured koji zaprima i evidentira ljude te ih raspoređuje instruktorima prema težini, kao i vozače koji dovoze putnike.
Tu je, naravno, i vlasnik aerodroma te vlasnici opreme. Svi bi od toga imali koristi, mišljenja je.
- Danas je potrebna revitalizacija svih ovih aktivnosti koje u susjednim zemljama predstavljaju značajan turistički proizvod visoke profitabilnosti, ali i razlog okupljanja ljubitelja zrakoplovstva različite životne dobi. Od samih povijesnih začetaka zrakoplovstva do danas, poznato je da se zaljubljenici u nebo doživotno vezuju za zrakoplovstvo. Nerijetko postaju predani, odgovorni i prepoznati stručnjaci u svom poslu; kako u civilnom tako i u vojnom zrakoplovstvu, smatra predavačica koja ne dvoji da je revitalizacija moguća te nadasve dobar potez.
Zračna luka Pula, kao i druge manje zračne luke tek trebaju doživjeti dane razvoja i procvata. Aeroklubovi su oduvijek bili kvalitetan izvor budućih zrakoplovnih tehničara, inženjera, pilota, a u novije vrijeme i padobranskih profesionalaca, koji su u mnogim zemljama proširili turističku ponudu.
- Koliko je padobranstvo ozbiljna industrija i koliko tu ima novaca, govori i činjenica da postoje ozbiljne financijske analize tržišta, a da bi pristupili najosnovnijim podacima te analize, platit ćete šest tisuća dolara, slikovito je opisala.
Osim predavačice, prisutnima se obratio i gost predavač, predsjednik Aerokluba Istra Dino Topić, inače zrakoplovni mehaničar i sin Nine topić, koji je iz svoje perspektive govorio o održivosti ove ideje. Referirajući se na svoje iskustvo, dao je podršku inicijativi.