U Medicinskoj školi u Puli prvi put su održane edukativne radionice prevencije vršnjačkog nasilja i osnaživanja mladih za učenike i profesore srednjih škola, ali i širu populaciju. Radionice je organizirao Grad Pula u sklopu aktivnosti Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Pule, a cilj radionica jest prevencija vršnjačkog nasilja te razvoj komunikacijskih vještina i osnaživanje samopouzdanja kod mladih. Prvu radionicu naziva "Prezentacijske vještine" za šezdesetak učenika održao je kazališni i filmski glumac Rade Radolović, ujedno pokretač i organizator edukativnih radionica javnog nastupa u sklopu udruge Pozornica & Govornica.

Prezentacijske vještine

Osim primjene tehnika uz koje polaznici uče kontrolirati glas i poboljšavaju kvalitetu govora, u poučavanju se aktivno služi alatima glumačke profesije. Tako polaznicima pomaže u stjecanju vještina fokusiranja i opažanja okolnih faktora ne gubeći samopouzdanje.

- U ovom slučaju riječ je o interaktivnoj radionici. Polaznici su prolazili kroz određene vježbe koje izgledaju kao poligoni za stjecanje pozitivnog iskustva i za upoznavanje određenih tehnika i alata koje koristimo mi profesionalni glumci i glumice. Ove tehnike im pomažu puno, a to su nam naglasili i sami srednjoškolci, ali i profesori. Ti alati i tehnike sada su u njihovim rukama te s njima mogu raditi što žele. Upravljanje tremom jest najizazovniji dio. To svima djeluje kao blokada, neovisno je li riječ o pripremi ili izvedbi govora. Kroz prvu vježbu već se može naučiti kako s tremom upravljati i kako je okrenuti u vlastitu korist, pa čak i na način da ona postane prijateljica; kreativni plamen, a ne kočnica, opisuje nam Rade Radolović dio svega onoga s čime su se polaznici susreli na njegovoj radionici. Ono što je možda i najvažnije, a referirajući se na prevenciju vršnjačkog nasilja, jest da ove tehnike iznimno pomažu jer osvještavaju puno elemenata: brigu o drugome, empatiju, potrebu za pomaganjem, svijest o drugome i drugima. Nakon radionice polaznici su mu rekli, veli nam, kako im je bila vrlo zanimljiva i da će im jako koristiti u budućnosti.

Rade Radolović (Foto: Privatni album)

- Like, share and subscribe - njihovim rječnikom smo preveli ono što su nam rekli nakon radionice. Posebno im se svidio dio kojim učimo upravljati glasom i govorom; recimo, kako da im glas ne drhti. Tu je trening disanja i osvještavanje dijafragma, a kad sve to svladaju osjećaju se i samopouzdanijim. Imaju znanja koja mogu koristiti, a u prostor javnog nastupa idu obogaćeni s jako puno tehnika. Radionice su provedene kroz 15 vježbi, a riječ je o 30-ak tehnika i alata koje smo s njima prošli, pojasnio je Radolović.

- Znamo vrlo dobro da kad se piše o nasilju, to bude na dugo i široko. Mislim da bi stoga još više trebali promicati sve ono dobro što se radi na suzbijanju i prevenciji nasilja, pa i ovakve radionice, zaključio je on.

Nenasilna komunikacija

Drugu radionicu naziva "Nenasilna komunikacija" održala je zagrebačka studentica pete godine Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Ana Tomić. Ova je radionica srednjoškolcima dala kratki teorijski uvod te demonstrirala vježbe o nenasilnoj komunikaciji kroz primjere poput zrcaljenja, prepoznavanja agresije i slanje JA poruka u svakodnevnim situacijama. Tomić smatra kako je tema nenasilne komunikacije danas iznimno važna.

- Ove sam godine u veljači krenula s ovim radionicama, nakon što sam imala istoimeni kolegij na fakultetu dvije godine. Nakon toga sam bila i na dvije edukacije s profesorima koji su i vodili taj kolegij. Radionice su interaktivne, nisu pretjerano duge, a ovoga puta u trajanju dva školska sata po jednoj grupi. Poanta nije da ja ispredajem teoriju, već da polaznici sudjeluju, vježbaju u parovima ili u grupi, a svatko kad sjedimo u krugu barem u jednom trenutku biva uključen i doprinese toj radionici. Svakako da oni ponesu nešto sa sobom s radionice; nekakve svoje unutarnje uvide. Netko ispriča i neka svoja iskustva, ako je bio dio vršnjačkog nasilja. Nije obavezno da priča otvoreno o sebi, ako to ne želi, već da se osjeća sigurno ako o tome govori. S druge strane važno mi je dati im neke alate, kako bi nasilje mogli prepoznavati, spriječiti i prijaviti ga kasnije. Učimo ih asertivnom načinu govora, kako da se zauzmu za sebe, ali ne zaboravljamo raditi i na preuzimanju odgovornosti. To je skup više vježbi; neke se rade u parovima, neke u grupi, a vježbaju se različiti komunikacijski stilovi i bude dosta dinamično, opisala nam je Tomić svoje radionice. Činjenica je da mnogo toga u našim životima započinje upravo s komunikacijom. Nije slučajno da je ona loša uzrok i nasilja, potvrđuje i naša sugovornica.

- Ove radionice bi bile poželjne i među odraslima. Djeca preslikavaju ono što vide kod odraslih, to je moj dojam. Cijelo društvo nam vrvi od nasilja, a neka djeca ga doživljavaju i doma, pojašnjava ona svoj stav i potrebu da se nenasilnom komunikacijom bave svi slojevi društva.

Ana Tomić (Foto: Privatni album)

Nužan kontiuitet

I Tomić je mišljenja da bi se ovakav vid radionica trebao održavati u kontinuitetu. Hoće li vrata Ministarstva obrazovanja biti otvorena za provedbu ovakvih aktivnosti po svim hrvatskim školama, teško je pretpostaviti. Potrebe zasigurno postoje, a s time bi se moglo krenuti i u nižim razredima i prije dolaska u srednju školu.

- Ovakve radionice su se organizirale prvi put. Htjeli smo okupiti čim više mladih te smo zato i krenuli sa srednjom školom. Jako nam je bilo važno da budu zastupljeni svi razredi jedne škole, a želja nam je bila da se nauči nešto novo na što kreativniji način. Osim vještine govora, svladavanje treme, ovo također može dobro koristiti i u svakodnevnom životu, kako bi mladi poboljšali komunikaciju, promislili o tome kako danas uopće komuniciramo i što mogu drugačije. Ana je osmislila temu nenasilnog rješavanja sukoba, a ta nam je tema svakodnevno svima potrebna. Da ne kažem da smo zapostavili raditi na komunikaciji, ali svakako bi trebali raditi na nadograđivanju u tom pogledu. Ne smijemo zaboraviti i na učitelje, kao jednu od najvažnijih karika, koji su aktivno sudjelovali u ovim radionicama, kazala nam je Ivana Sokolov, pročelnica UO za društvene djelatnosti, mlade i sport Grada Pule. Hoće li se s radionicama nastaviti i s drugim pulskim školama, za sada još nije precizirano i ne zna se sigurno.

- Vidjet ćemo što kaže evaluaciju o samim radionicama, razmišlja se u tom smjeru, ali svakako bi nam bila želja da se s njima nastavi, poručila je ovom prilikom pročelnica.

Povezane vijesti

• Kredit rješenje izgradnje Medicinske škole
• Kredit za izgradnju Medicinske škole mora odobriti država
• Cilj je podizanje vidljivosti i kvalitete turističke ponude Novigrada