rade se prvi koraci

Nina Vojnić Žagar, direktorica Zračne luke Pula: "Istražujemo mogućnost produljenja piste do 3.200 metara za prihvat letova prema zapadnoj prekooceanskoj obali"

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
Nina Vojnić Žagar (snimio Danilo MEMEDOVIĆ) / Zračna luka Pula

Nina Vojnić Žagar (snimio Danilo MEMEDOVIĆ) / Zračna luka Pula


"Zračna luka Pula naručila je analizu studije za pomaknuti prag, što znači da se istražuje mogućnost produljenja uzletno-sletne staze do 3.200 metara za prihvat long-haul letova, odnosno letova prema zapadnoj prekooceanskoj obali. Na trenutnoj stazi od 2.954 metra za to nedostaje 250 metara.

Imamo prostora i u smjeru istoka i zapada za proširenje, no treba uzeti u obzir nagibe", kazala nam je Nina Vojnić Žagar, direktorica Zračne luke Pula, otkrivši potencijalno vrlo zanimljivu novost do koje je još dug put, ali prvi koraci se rade.

Nina Vojnić Žagar (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)Nina Vojnić Žagar (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)

S Vojnić Žagar smo razgovarali o budućim investicijama, kao i o najavama za ovu turističku sezonu. Prema Master planu razvoja Zračne luke iz 2016. godine, predviđena je izgradnja novog terminala, a na pitanje što je s time, direktorica Vojnić Žagar ističe da je taj plan zastario jer se bazirao na nekadašnjim pretpostavkama, kao i, primjerice, na činjenici da se zračna luka poveže s kruzerskim terminalom u Luci Pula.

No, naručena je izrada nove Strategije razvoja Zračne luke Pula, koju izrađuje Zračna luka Zagreb, a gotova bi trebala biti ove godine.
- U pripremi je postupak javne nabave za produljenje postojećeg terminala za dodatna dva izlaza, što je trebalo biti odrađeno 2020., ali su za to predviđena financijska sredstva preusmjerena na očuvanje likvidnosti i pokriće tekućih troškova. Te su investicije izostale, no sada hvatamo korak, kaže Vojnić Žagar.

Schengenski režim

Prošle je nedjelje u svim hrvatskim zračnim lukama, pa tako i u pulskoj, počela primjena schengenskog režima, što znači da su putnici s tog prostora mogli ulaziti u avione bez prolaska graničnih kontrola putovnica. Ukidanje graničnih kontrola zasigurno će olakšati prometovanje u nadolazećoj sezoni koja će, prema mnogim najavama, biti najbolja do sad, stoga smo provjerili kakva su predviđanja za ovogodišnju turističku sezonu u zračnom prometu pulske Zračne luke.

- Najave za ovu godinu na razini su prošlogodišnjih, s obzirom na to da nove destinacije i nove frekvencije koje su uvedene zapravo nadomještaju gubitak tržišta, odnosno smanjenje kapaciteta Edelweissa za 50 posto i British Airwaysa za 50 posto, što konkretno znači smanjenje s dva na jedan let tjedno.

Tako da se nismo puno pomaknuli od prošle godine, ali svakako vjerujemo da bi popunjenost zrakoplova mogla biti daleko bolja nego lani. Mi sada pregovaramo za 2024. i 2025. godinu i dalje. Nije nam cilj rušenje rekorda, već uspostavljanje cjelogodišnjeg prometa. Velik je problem održati promet unutar dva mjeseca, nama se 70 posto odvija od 1. lipnja do 31. kolovoza, što je neodrživo po pitanju resursa, i financijskih i ljudskih, kaže Vojnić Žagar.

Nina Vojnić Žagar (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)Nina Vojnić Žagar (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)

U iduća dva tjedna će, smatra, biti jasnije što se može očekivati od sezone. Ove će godine Pula imati linije s 13 zemalja i 27 destinacija, a povezivat će ih 13 avioprijevoznika. Unutar zemlje, nacionalne tvrtke Croatia Airlines i Trade Air spajat će Pulu sa Zagrebom, Zadrom, Osijekom i Splitom. Ovog tjedna Ryanair započinje prometovati s Londonom dva puta tjedno. Weeze, nova destinacija u blizini Düsseldorfa, također kreće dva puta tjedno, kao i Bruxelles. Easy Jet srijedom u predsezoni kreće obavljati jednotjedne aktivnosti prema Velikoj Britaniji, a puni zamah je onda od lipnja pa do kraja studenog.

Kako do Amerike?

Tijekom nedavno održanog turističkog sajma u Berlinu, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, najavio je nove, direktne aviolinije prema Splitu iz Berlina, Düsseldorfa, Frankfurta i Münchena, uz napomenu da je njemačko emitivno tržište našoj zemlji najvažnije.

Ipak, valja reći da sve do početka sezone niti jedan grad u Hrvatskoj nije direktno povezan s Berlinom. Osim toga, njemački su novinari tijekom spomenutog sajma hrvatskoj turističkoj delegaciji uputili kritiku zbog nedovoljne zračne povezanosti njemačkih gradova s Pulom. Upitali smo, stoga, direktoricu Vojnić Žagar postoji li u Zračnoj luci Pula prostora za uvođenje novih letova prema tom, nama najnaklonjenijem tržištu.

- Sa stajališta nas kao destinacije potencijal postoji, međutim kompanije su te koje žele minimalizirati rizik. Lufthansa i dalje leti prema Frankfurtu četiri puta tjedno, prema Münchenu tri puta tjedno, a svake godine tražimo da se to produži i da se stave češće frekvencije, kaže Vojnić Žagar.

Ističe i da su Lufthansa i Eurowings ove godine u velikoj mjeri srezali letove prema Hrvatskoj. Ove će sezone, kao i prošle, uz već spomenuti München i Frankfurt, Pula biti povezana i s Berlinom, Stuttgartom, Kölnom i Dusseldorfom.

U prošloj je, 2022. godini, Zračna luka Pula zabilježila gubitak u poslovanju, a promet putnika bio je na razini 50 posto 2019.

- To nikako nije bilo dovoljno ni u prijašnjim razdobljima, ni sada, za ostvarivanje pozitivnog financijskog rezultata. Riječ je o 396.000 putnika, nešto manje od planiranog, a s obzirom na poremećaje u zračnom prometu, od štrajkova i otkazivanja letova u   Lufthansi, Eurowingsu i Sasu (Scandinavian Airlines System), koji je letio kratko razdoblje u Pulu, što se, naravno, odrazilo na poslovanje. Osim toga, slabija je bila popunjenost zrakoplova u predsezoni i posezoni, kaže direktorica.

Nina Vojnić Žagar (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)Nina Vojnić Žagar (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)


Pričajući o trenutnoj situaciji u ZL Pula, kaže da im tradicionalno, preko 50 posto kapaciteta, čine Ryanair i Easy Jet, a tu su i British Airways, Eurowings, Lufthansa, Transavia Airlines, TUI, People's Viennaline, Norwegian Air Shuttle, Norwegian Air Sweden, Edelweiss Air Serbia te najveći charter prijevoznik koji djeluje u Zračnoj luci Pula - britanski Thompson.

- Naša tržišta nisu autodestinacije koje čine 90 posto prometa Istarske županije. Austrija, Italija, Njemačka i Slovenija nisu naša tržišta. Naše niše su Velika Britanija i Skandinavske zemlje. Francusko tržište nam je praktički nepokriveno i nezastupljeno. Postoji potencijal što se tiče dolazaka, ali moramo gledati naše stanovnike koji su također putnici. Ako gledamo zimski period, kao opcije koristimo Trst i Veneciju, kaže direktorica.

Osobno se, priča nam, vraćala prije mjesec dana s puta. Sletila je u Veneciju gdje je 70 posto putnika bilo s našeg područja. Riječ je, pojašnjava, bila o aviokompanijama Iberia i Wizz, od kojih ni jedan ne obavlja aktivnosti ovdje, no, potencijal postoji i na tome, kaže, treba raditi. Na pitanje o kome to ovisi, odgovara "o destinaciji", odnosno dionicima - Turističkoj zajednici Istarske županije i ostalim turističkim subjektima kojima je to u interesu.
- Pregovori su to koji traju jako dugo, imamo statistike deset kompanija koje su naša ciljana tržišta. Tu je Ryanair koji na tjednoj bazi ima daleko najveći broj letova unutar Europske unije, nakon toga imamo Easy Jet, koji nam je već u portfelju.

Treba tražiti prostora među onim tržištima i kompanijama koji nisu zastupljeni. To su Turkish Airlines, KLM, Air France, svakako Wizz Air kao nisko budžetni prijevoznik, a onda gledati hubove prema kojima navedene kompanije obavljaju aktivnosti, odakle je puno lakše targetirati i dovesti putnike. Nama je svakako cilj, u suradnji s turističkom zajednicom i dionicima, proširiti i unutar zimskih perioda imati letove prema hubovima poput Frankfurta, Münchena, Heathrowa. I svakako, cilj bi bio povezati Istru ne samo sa Zapadom, nego i sa Istokom. Tu se profilirala Air Serbia koja je uvela prekoatlantske letove za Chicago i New York, kaže Vojnić Žagar.

No, iako su najavljeni letovi i do četiri puta tjedno za Beograd, problem je što putnik, s obzirom na vremenski raspored letova, ne može "hvatati" letove za New York i Chicago bez puno čekanja.
- Teško je sve te redove letenja različitih kompanija usuglasiti, pogotovo kada imate "point po point", kao što je tržište pulske Zračne luke, gdje nemamo tranzitne i transferne putnike, ističe.

Pula - Zürich

Zanimalo nas je i je li željene rezultate dostignula direktna linija Pule s Zürichom, na kojoj se prometovalo od početka studenog pa sve do sredine siječnja ove godine.

- Obzirom da je kasno najavljena ta linija, bili smo svjesni da neće polučiti zadovoljavajuće rezultate. Pokrenuta je kroz 14 tjedana, uz 22 rotacije. Cilj bi nam bio da se linija iz zimskog perioda nastavi kroz ljeto jer smo trenutno jako slabi na švicarskom tržištu. Edelweiss s dvije operacije tjedno leti prema Zürichu unutar ljetnog reda letenja, no ove je godine smanjio kapacitete na jedan puta tjedno.

Jednotjedne frekvencije nisu dobre, pogotovo ne u ovim uvjetima. Svakako težimo da ako se uvede nova destinacija, nova linija, da to budu dvije rotacije tjedno. No i to se pokazalo da je, s obzirom na današnji način života i uvjete, ispod minimuma, ocjenjuje direktorica.

S obzirom na veliku zastupljenost "low cost" letova, upitali smo je i ako je to budućnost Zračne luke Pula, na što kaže da "nije dobro sve svrstavati u istu košaru".

- Preko 60 posto naših kapaciteta je na low cost prijevoznicima, iako u posljednje vrijeme nema toliko velike razlike između njih i nacionalnih "full-service" avioprijevoznika, jer se i oni sve više i više približavaju tim modelima poslovanja. Tanka je granica sada između jednih i drugih, razlika je u dodatnim uslugama, odnosno potpori koju nacionalni prijevoznici pružaju putnicima. U slučaju otkazivanja letova niste ostavljeni na milost i nemilost, za razliku od niskobudžetnih koji imaju drugačiji pristup.

Cilj bi trebao biti diversifikacija portfelja od različitih tržišta, tako da ne ovisimo, kao što smo u prošlosti, o tržištu Rusije, Ukrajine ili Velike Britanije. Jer ako nam je preko 30 posto tržišta vezano za jednu kompaniju, što god da se dogodi toj kompaniji ima utjecaj na vaše poslovanje, kaže Vojnić Žagar, istaknuvši primjer ruskog nacionalnog prijevoznika Aeroflot, s kojim su imali svakodnevne letove, pa su ih izgubili.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter