U sjevernom dijelu pulskog zaljeva, preko puta brodogradilišta Uljanik, u sklopu europskog projekta BEAT inovativnim se metodama, primijenjenim prvi put u Hrvatskoj, istražuje 16 hektara morskog dna, što je potrebno učiniti prije planirane izgradnje putničkog terminala na tom području koji bi primao kruzere s turistima. Riječ je o studiji, odnosno istraživanju koje je počelo još u listopadu, završava koncem godine, a provodi ga zajednica ponuditelja, tvrtke Grasa projekt, Moho i Murgons odabrane na javnom natječaju. Projekt BEAT težak je 919,5 tisuća eura, provodi se u sklopu programa Interreg Italija - Hrvatska, od čega je IDA-i kao partneru pripalo 144 tisuće eura.

Nulta faza

Boris Sabatti, direktor Istarske razvojne agencije, na jučerašnjoj je konferenciji za novinare sazvanoj na Valelungi kazao da studija košta pola milijuna kuna, od čega se 85 posto pokriva sredstvima BEAT-a, osam posto osigurava država, a sedam posto Istarska županija.

- Budući putnički pomorski terminal u Puli dio je razvojne strategije Istarske županije, a planira se uvrstiti i među strateške projekte Vlade. Kad se izrađuju projekti, pogotovo tako veliki, oni traju dulje vrijeme, stoga bih ovo nazvao ne prvom, nego nultom fazom. Krenuli smo s istraživanjima da bismo dobili precizni 3D model morskog dna pulske luke i detektirali sve objekte radi smanjenja potencijalnog rizika dodatnih troškova prilikom izgradnje terminala. Nadam se da će izgradnja krenuti što skorije, a ovo radimo da bismo na koncu znali trošak izgradnje, kazao je Sabatti.

Predstavnik zajednice ponuditelja, geofizičar Anđelko Salković, rekao je da je dubina mora na tom području od 7 do 17 metara, što je sasvim dovoljno da bi uz budući gat pristao kruzer.

- Radi se o kompleksnim hidrografskim i geofizičkim istraživanjima. U sklopu hidrografskih istraživanja provodi se mjerenje sonarom, što će biti temelj svih daljnjih istraživanja i projekata. Na taj će se način precizno znati dubina mora. Riječ je o sonaru novije generacije uz pomoć kojeg dobivamo ne samo karte, nego i reljef kompletnog dna na kojem se onda mogu raspoznati mogući objekti zaostali na dnu. Tu smo primijenili još jednu metodu koja nije tako česta: profiliranje posebnim sonarom kojim se ne dobiva samo obris morskog dna, nego i strukture ispod površine dna. On prodire u neke mekše materijale, u sedimente, mulj, prah, pa do, recimo, podloge koja je čvrsta stijena. To znači da se mogu vidjeti neke geološke pojave koje su značajne za kasnije projektiranje i planiranje naknadnih geomehaničkih radova. Konačno, tu je i opsežno magnetometrijsko istraživanje koje se prvi put primjenjuje u Hrvatskoj, kazao je Salković. Opremom za magnetometriju se, naime, detektiraju predmeti od željeza, ali ne i aluminij i mesing, pa nije od koristi u pronalaženju brodskih zvona koja su od mesinga.

Ronioci snimaju

- Pula je bila ratna luka, pa postoji mogućnost pronalaženja raznog željeznog otpada koji vjerojatno nije u potpunosti očišćen. Osim toga, zbog teških bombardiranja u Drugom svjetskom ratu postoji mogućnost pronalaženja ostataka eksplozivnih sredstava ili je čak moguće pronaći i neke neeksplodirane naprave. Istražni radovi se provode da bismo locirali magnetske anomalije koje takva tijela mogu izazvati, kazao je Salković. Ukoliko se lociraju tzv. anomalije, na ta se mjesta upućuju ronioci, koji su i jučer istraživali ovo područje, snimali i trajno obilježavali lokacije da bi se eventualno moglo pristupiti dodatnim radovima ili istraživanjima.

Bombe, međutim, dosad nisu pronađene, no izvučeni su lanci i sidra koja naši sugovornici svrstavaju u doba austrougarske vladavine. Ovo istraživanje je važno ne samo zbog izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta terminala, nego je nužno prije nastavka drugih istražnih radova, da bi se moglo sigurno ući u prostor i da bi projektanti znali što ondje mogu očekivati. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Povezane vijesti

• Puna Valdibora plovećih hotela
• Viking Star otvara sezonu 19. ožujka
• Luksuzni "Viking Star" otvorio sezonu kruzera u Puli