Napomenuvši u nekoliko navrata kako smatraju da je objava navedenih članaka ne samo orkestrirana, već i dio postizborne kampanje koja u Istri pokušava zatalasati vode, antifašisti su kontinuirano isticali da je Tito osoba koju je cijeli svijet priznao kao velikog vođu, ali da se danas na njegov račun iznose neistine. Iako su na Hasanbegovićev intervju već reagirali pisanim putem, ponovili su da u najrelevantnijem istarskom glasilu ne smije biti mjesta za osobe koje žele revidirati povijesne činjenice, a antifašizam nazivaju floskulom
- Strahovito revoltirani tekstovima “Što je Tito više? Heroj, a ne zločinac ili zločinac, a ne heroj?”, “Lokalni političar koji se otvoreno i bez zadrške klanja Titu, ali ne zna što je sve Drug Stari bio u stanju napraviti uspinjući se prema vrhu vlasti”, nedavno objavljenim u Glasu Istre, kao i intervjuom sa saborskim zastupnikom, desničarskom ikonom Zlatkom Hasanbegovićem, članovi Saveza udruga antifašista Istarske županije, Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule i Zajednice društava Josip Broz Tito sukobili su jučer svoja stajališta s autorom tih članaka, glavnim urednikom Glasa Istre Robertom Frankom.
Žustru raspravu, koja se uglavnom svodila na sraz obrane antifašizma, bivše socijalističke države i Josipa Broza Tita s jedne, te obrane slobode mišljenja s druge strane, predvodili su tajnik, predsjednik i potpredsjednik Saveza udruga antifašista Istre Lovro Sangaleti, Branko Oplanić i Edo Jurman te Robert Frank, kojeg su pozvali. Diskusiji kojoj je u Domu antifašista u Puli prisustvovalo dvadesetak članova tih udruga pridružili su se i član predsjedništva SRP-a Vladimir Kapuralin te Josip Hrvatin i Ratko Crnobori, lideri društava Josip Broz Tito.
Napomenuvši u nekoliko navrata kako smatraju da je objava navedenih članaka ne samo orkestrirana, već i dio postizborne kampanje koja u Istri pokušava zatalasati vode, antifašisti su kontinuirano isticali da je Tito osoba koju je cijeli svijet priznao kao velikog vođu, ali da se danas na njegov račun iznose neistine. Iako su na Hasanbegovićev intervju već reagirali pisanim putem, ponovili su da u najrelevantnijem istarskom glasilu ne smije biti mjesta za osobe koje žele revidirati povijesne činjenice, a antifašizam nazivaju floskulom.
Franka su za njegove autorske tekstove optužili da ih je napisao površno, na niskom nivou, argumente nije potkrijepio činjenicama te da su u njima Titu pripisani Staljinovi zločini. Crnobori je kazao da “nije riječ samo o člancima, nego o koncentriranoj hajci protiv najosnovnijih ljudskih vrijednosti”. Kapuralin je među ostalim ustvrdio da je Tito na Brionima uvijek prvo pitao jesu li radnici namireni, pa tek onda počeo i sam jesti, da je bivša država njegovala bratstvo i jedinstvo, dok je “nedostatak demokratskih sloboda prisutan u svakoj državi samo za disidente”.
Iako pojedini članovi i članice nisu htjeli da izrazi svoj stav, čak i unatoč činjenici da su ga upravo oni pozvali da prisustvuje polemici, Frank je, kada je došao do riječi, rekao da prihvaća njihovo pravo na kritike i njihovo pravo na slobodu izražavanja jer su to sastavnice demokracije. Pojasnio je da je u svom zadnjem tekstu o Titu, gdje je relativno oštro kritizirao komunizam, pritom ni na koji način ne dovodeći u pitanje antifašizam, naširoko koristio knjigu “Tito” Ive i Slavka Goldsteina, koji su, istaknuo je, povjesničari lijeve provenijencije. Naglasio je da su njegovi tekstovi usmjereni prema kontroverznom Titovom boravku u Moskvi gdje se u sjeni Staljinovih čistki izgrađivao kao, s vremenom, prvi jugoslavenski komunist. Na koncu je, pokušavajući obrazložiti svoje stajalište o slobodi mišljenja, prisustvo različitih, oprečnih gledišta u Glasu Istre, citirao francuskog filozofa Voltairea: “Iako se ne slažem s vašim mišljenjem, branio bih do smrti vaše pravo da ga iznosite”.
- Apsolutno dozvoljavamo i kao Glas Istre potičemo različita stajališta i sukobe mišljenja o svemu, pa tako i o liku i djelu Josipa Broza Tita. Kao glavni urednik i kao čovjek mogu prihvatiti da o istoj situaciji i o istom čovjeku, mislimo drugačije. Upravo na tom tragu funkcionira Glas Istre, na čijim stranicama će se ubuduće, isto kao i dosad, pronaći puno tekstova vezanih uz pozitivne tekovine antifašizma. No isto tako nećemo bježati od činjenice da su u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, a za vrijeme komunizma, počinjeni određeni zločini. Nećemo bježati ni od činjenice da sada u Hrvatskoj postoje političari i saborski zastupnici poput Zlatka Hasanbegovića koji također, koliko god se to nama ne sviđalo, imaju pravo na svoje mišljenje. Dok god mišljenja ljudi poput njega nisu suprotna Ustavu i zakonu, Glas Istre kao novina s jakim antifašističkim opredjeljenjem objavljivat će i takve tekstove, poručio je Frank.
Mnoštvo emotivnih govora, kao što su jučer bili i oni Romana Bošca i Stojana Palalića, koji je pak drhtavim glasom rekao da je bio Titov vojnik te da je pitanje je li Tito zločinac ili heroj sasvim nepotrebno jer se odgovor na to pitanje zna, ali i da on nema ništa protiv Hasanbegovića, nego protiv “ružnih stvari”, ipak nije rezultiralo pronalaskom zajedničkog jezika između antifašista i glavnog urednika Glasa Istre.
Frank je, međutim, u više prilika kazao da poštuje mišljenje svakog prisutnog. Iako vidljivo frustrirani njegovom izjavom da će se u Glasu Istre i nadalje moći čitati stavovi njihovih neistomišljenika, antifašisti su se složili s konstatacijom da im u toj novini nikada nije nedostajalo prostora za artikulaciju svojih vrijednosti i uvjerenja. Zaključili su ipak da će i ubuduće reagirati na tekstove pisane u istom duhu kao što su ovi zbog kojih su se jučer okupili.