IDS-ov zastupnik u Europskom parlamentu
VALTER FLEGO: Ulazak Hrvatske u Schengen apsolutno je strateška odluka koja će nam otvoriti puni smisao Europe, a posebice ćemo to osjetiti mi koji živimo u pograničnim regijama poput Istre
Iz briselske perspektive, Hrvatska zaslužuje ogroman plus za način na koji je uspjela odraditi ne samo turističku sezonu, već i sva ona druga pitanja koja su u tom razdoblju zbog pandemije bila ključna
Valter Flego (Snimio Duško Marušić Čiči)
Blagdani u rodnom Buzetu, a onda već u prvim danima nove ponovno za volan pa povratak na radno mjesto u klupe Europskog parlamenta u Briselu. S IDS-ovim eurozastupnikom Valterom Flegom, koji ovih nekoliko dana u Istri puni baterije između božićnih i novogodišnjih blagdana razgovarali smo o događajima i temama koje su godinu koja se bliži kraju obilježile u Europskom parlamentu. Tema je bilo doista mnoštvo, no nažalost kao i lani, jedna im je bila zajednička nit koja se i u 2021. godini gotovo svake teme na ovaj ili onaj način dotakla.
- Svima je jasno da će cijeli ovaj mandat u Europskom parlamentu biti posvećen covidu i da ćemo ga vjerojatno jednog dana, kad budemo gledali u natrag, i pamtiti tako, kao covid mandat. No, bilo je naravno i puno drugih važnih tema i odluka koje smo donijeli u ovoj 2021. godini. Sam početak godine obilježila je najaktualnija tema tih dana, potres koji se dogodio u Sisačko-moslavačkoj županiji. Sjećam se da sam bio u Buzetu i razmišljao što se može napraviti da bi se pomoglo tim ljudima, a rezultat toga bila je inicijativa za donošenje Rezolucije o ublažavanju posljedica potresa u Hrvatskoj. Zaista sam ponosan što sam, nakon Schengena, oko tog prijedloga po drugi put u ovom mandatu uspio okupiti sve hrvatske zastupnike u Briselu.
Fond solidarnosti
- Podsjetite nas što je bio cilj te Rezolucije?
- Rezolucijom smo od Komisije zatražili da utvrdi sve moguće načine pružanja pomoći i podrške hrvatskim vlastima u osiguranju pristojnih i sigurnih životnih uvjeta za osobe lišene svojih domova, da još jednom putem Fonda za solidarnost pomogne potresom pogođenim područjima, kao što je to učinila nakon razornog potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine. U Parlamentu smo za taj prijedlog dobili veliku potporu drugih kolega zastupnika, a nakon toga je Komisija traženu pomoć Hrvatskoj i odobrila. Možemo samo nagađati zašto je od te pomoći do danas iskorišteno manje od 1 posto sredstava, ali to je druga tema.
- Tema cijepljenja i cjepiva jedna je od onih o kojima se puno pričalo ove, a sigurno će i narednih godina. Pretpostavljam da je slično bilo i na sjednicama Europskog parlamenta?
- Da, naravno, cijepljenje i cjepiva su bila i bit će tema brojnih rasprava europarlamentaraca. Ovog proljeća u fokusu je bio nedostatak cjepiva. Ja sam u Briselu jedan od članova Odbora za istraživanje i industriju na kojem smo, upravo zbog te situacije, imali niz saslušanja izvršnih direktora farmaceutskih kompanija, koji su pokušali obrazlagati razloge nestašice cjepiva. To je bio težak period u kojem smo nekako živjeli u uvjerenju, a sada to i zaključujemo, da se s cjepivom približavamo definitivnom izlasku iz tog mračnog tunela covida. Osim zdravlja, to je svima izuzetno važno i zbog gospodarske situacije jer smo na svim razinama Europske unije sredinom godine postali svjesni ozbiljnih gospodarskih posljedica koje će prouzročiti ova pandemija.
- Kakav je bila reakcija na tu spoznaju?
- Svi su se mobilizirali i održano je mnoštvo sastanaka na kojima se razgovaralo na tu temu i na temu pronalaska novca koji će se ubrizgati u gospodarstvo i države članice da se ne dogodi preveliki gospodarski pad i sačuvaju radna mjesta. Nakon toga krenula je realizacija dogovorenog kroz fondove za oporavak i otpornost, izglasao se proračun za razdoblje 2021.-2027. godina i to su nekako teme koje su obilježile naš rad u prvom dijelu prošle godine. Osobno bih spomenuo i završetak trijaloga Digitalna Europa u kojem sam zajedno s Vijećem i Komisijom uspio dovršiti taj program vrijedan preko sedam milijardi Eura, koji je prije dva mjeseca i operativno krenuo s natječajima i koji će biti vrlo aktualan tijekom čitave naredne godine.
Najbolji dio 2021.
- Uspješna turistička sezona, bar nama u Hrvatskoj, donijela je malo “svježeg zraka” i kratki odmor od dijela problema koje sa sobom nosi pandemija. Kako je taj dio godine izgledao iz briselske perspektive?
- Za turističku sezonu mogli bi kazati da je svakako u najužem izboru za najbolji dio 2021., a što se Hrvatske tiče i daleko iznad svih očekivanja. Prije njezina početka bilo je borbi kako će se prilikom putovanja sagledavati korona situacija u pojedinim područjima, a uz puno uloženog napora u konačnici su neke zemlje i prihvatile inicijativu da se epidemiološka situacija gleda po regijama. I hvala im na tome, jer je to sasvim sigurno puno pomoglo našem turizmu. Taj najbolji dio godine je prošao i stigla je jesen s nekim starim problemima, ali i s temama zelenog i digitalnog koje smatram ključnima za čitav ovaj mandat.
- Spomenuli smo odličnu turističku sezonu u kojoj se Hrvatska ponovno uspjela pozicionirati kao “šampion Mediterana”, no kako se po vašem mišljenju naša zemlja generalno uspjela postaviti u ovoj covid krizi, od nošenja s bolešću do korištenja alata za ublažavanje njezinih posljedica?
- Iz briselske perspektive, ne samo osobne, već i iz razgovora s brojnim kolegama, Hrvatska zaslužuje ogroman plus za način na koji je uspjela odraditi ne samo turističku sezonu, već i sva ona druga pitanja koja su u tom razdoblju zbog pandemije bila ključna, kao što je odlično upravljanje epidemiološkim mjerama i organizacijom prelaska državne granice. Drago mi je da smo napravili ogroman korak prema naprijed i po pitanju ulaska u schengenski prostor i vjerujem da će već u narednoj godini to dati i dodatni vjetar u leđa našem turizmu. Što se tiče onog dijela upravljanja krizom kada su u pitanju sredstva Fonda za oporavak i otpornost, mislim da Hrvatska može i mora bolje iskoristiti priliku koja joj se pruža. Nemojmo zaboraviti da se Europa zadužila kao nikad prije, čak do 2058. godine, i da će za nekoliko godina jedna od ozbiljnih tema biti kako će države članice vratiti taj novac. No to je tema za budućnost, a osnovna ideja ovoga Fonda je s jedne strane reducirati postojeće troškove, te s druge strane, ulaganjem tog novca u industriju, gospodarstvo, poduzetništvo i poljoprivredu, stvoriti izvor nove vrijednosti, odnosno prihoda. Stvarati alate koji će davati novu dodanu vrijednost ekonomijama država članica. Neke države to su shvatile i odabrali strateške grane kojima će kroz sufinanciranje potaknuti razvoj. Mišljenja sam da smo i mi više trebali u tom smjeru ići, a manje ta sredstva koristiti za ulaganje u infrastrukturu. Ovo je generacijska prilika i ona se neće tako brzo ponoviti. Efekt koji se želi postići i koji je nužan postići ćemo ako u Hrvatskoj ovim novcem stvorimo uštede i nova radna mjesta. Ako samo pokrpamo sadašnje rupe, nećemo napraviti ništa i za nekoliko godina bit ćemo ponovno u istim problemima.
Covid potvrda
- Osim zdravlja i gospodarstva u pandemiji su značajno stradali i odnosi među ljudima. Odgovor na pandemiju, svjedoci smo, poprilično je podijelio društvo. Je li takva situacija i u EU parlamentu?
- Kako su te teme u zadnjih nekoliko mjeseci podijelile općenito društvo, tako su podijelile i zastupnike, nevažno iz koje zemlje oni dolaze. Često i mene novinari pitaju o tome, ali ja ne mogu dati odgovore jer nisam epidemiolog. Ja se ne razumijem u cijepljenje, niti previše u medicinu, ali vjerujem struci i vjerujem sustavu. Neki drugi zastupnici svoje stavove crpe iz nekih drugih izvora i to onda uzrokuje velike podjele koje su na sceni svaki dan i u Briselu. Preslagivanja snaga nema, jer to je još uvijek manjina zastupnika, ali u svakom slučaju radi se o ozbiljnom kamenu smutnje kad bi trebalo raspravljati o drugim važnim temama.
- Za građane je jedan od najvećih benefita Europske unije bila mogućnost putovanja Europom bez granica. Što će u tom kontekstu za Hrvatsku značiti najavljeni ulazak u Schengen?
- Mogućnost kretanja ljudi, dobara, usluga i kapitala bez granica je po meni temeljni smisao Europe! Prije godinu i pol dana dogodilo se nažalost da su države praktički samovoljno i nekontrolirano počele zatvarati granice. Naravno da je to u Parlamentu bio znak za uzbunu i reagirali smo kako smo jedino mogli, te je u svrhu suzbijanja takvog budućeg ponašanja izmišljena covid potvrda. Da bi omogućila lakše kretanje. Ali pandemija će proći, a ta vrijednost Europe bez granica je trajna. U tom smislu ulazak Hrvatske u Schengen apsolutno je strateška odluka koja će nam otvoriti puni smisao Europe, a posebice ćemo to osjetiti mi koji živimo u pograničnim regijama poput Istre ili Međimurja radi pograničnih radnika, turizma i gospodarstva. Mislim da je to najbolje što nam se može dogoditi u narednoj godini, uz naravno završetak corona krize. Uz puno zdravlja to su dvije stvari koje svima nama definitivno želim u 2022.
- Spomenuli smo u nekoliko navrata gospodarstvo koje će se sigurno naći na udaru nove gospodarske krize koja nam je očito pred vratima. Jesmo li dovoljno spremni za nju?
- U školi smo učili da kad se upumpava novac u neki sustav, a novac se već neko vrijeme upumpava i u Europu i u SAD da se smanji efekt krize, da nakon toga neizbježno slijedi inflacija. To smo učili, a sad to nažalost živimo i u praksi. Pitanje je kako će u toj situaciji i Federalna američka i Centralna europska banka reagirati s kamatama. Reakcije još nema jer se gospodarstvo još nije oporavilo. Nakon toga kamate bi se trebale početi dizati, a kad se to dogodi sigurno će, kako sam već spomenuo, bolje proći ona država, tvrtka ili obitelj koja je novac koji sad ima investirala u smanjenje svojih troškova i stvaranje novih vrijednosti, kako bi sutra bila konkurentnija nego što je to jučer bila. Ostali će, bojim se, živjeti puno teže nego što su živjeli do 2019. godine.
Digitalna transformacija
- Jedna od vaših glavnih tema još od ulaska u Parlament jest i digitalna transformacija koja je očito nužna kako bi se uhvatio priključak s modernim gospodarstvima i stvarala spomenuta dodana vrijednost. Koliko se to u Hrvatskoj ozbiljno shvaća i koliko smo daleko odmakli u tim procesima?
- U Europi danas postoje države koji su lideri u tom procesu, one koji su blizu njima i polako hvataju priključak i one koje su followeri. Skandinavci po tom pitanju odrađuju sjajan posao, ali to je malo šira priča koja obuhvaća istraživanje i razvoj, fakultete, nove škole i gospodarstvo. Mislim da nažalost mi još nismo dovoljno ozbiljno shvatili tu nužnu digitalnu transformaciju u smislu da ona jednostavno nije stvar izbora, nego je samo pitanje vremena. Možemo u nju ići prije ili ćemo morati ići kasnije, a ako krenemo kasnije bit ćemo samo manje konkurentni u gospodarstvu. Onaj tko sutra prihvati neki novi alat ili usvoji novo znanje, bit će manje konkurentan na tržištu rada od onoga tko je to učinio već jučer ili danas. I to je sada tema u Europi i meni je drago kad vidim da i hrvatska Vlada određene novce počinje izdvajati za tu namjenu, ali mislim da bi u to trebalo ići puno jače i intenzivnije. Jer tako to neke druge države rade. Svojim sredstvima i zajedno sa svojim gradovima i sveučilištima. Veseli me da je u tim procesima upravo Istra hrvatski lider, jer neki drugi smatraju da je primjena digitalnih tehnologija jako daleka budućnost. Nije!
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
