„Ova Vlada, nažalost, nema dugoročnu viziju kako preokrenuti trendove i pokrenuti hrvatsku ekonomiju. Isto vrijedi i za sve druge bitne segmente države – zdravstvo, obrazovanje, socijalnu politiku. Nije provedena niti jedna ozbiljna reforma koja bi dugoročno značila određeni pomak i napredak i ako se tako nastavi pitanje je vremena kada će sustav početi pucati po šavovima na isti onaj način kako to ovih dana nažalost svjedočimo u zdravstvu“, poručio je to jučer u saboru IDS-ov Marin Lerotić. On je u ime Kluba govorio nakon što je predsjednik Vlade Andrej Plenković zastupnicima podnio godišnje izvješće Vlade te ih upoznao s uočenim pojavama, problemima i stanjem u društvu, kao i o poduzetim aktivnostima.

Lerotić se u uvodu složio kako je ova godina obilježena brojnim izazovima, te da je pandemija Covida 19 svakako snažno utjecala i na vladine aktivnosti u zadnjih sedam, osam mjeseci.

„Upravo ovih dana vidimo kako je kriza uzrokovana koronavirusom, kako ona zdravstvena tako i gospodarska, i dalje u punom jeku te da će i naredni period biti obilježen borbom protiv samog virusa, ali i negativnih ekonomskih posljedica zbog smanjene gospodarske aktivnosti. Ova kriza još jednom je ukazala na brojne probleme koje ova Vlada, kao Vlada kontinuiteta zadnje četiri godine, nije u stanju riješiti“, kazao je Lerotić, dodajući kako problemi zdravstvenog sustava, obrazovne reforme i gospodarske stagnacije iz godine u godinu postaju sve veći, te da se njihovo rješavanje neprestano odgađa.

IDS-ov zastupnik drži kako su nelogičnosti i apsurdi u funkcioniranju države sve brojniji i da se gomilaju.

„Zdravstveni sustav doveden je na rub kolapsa i to ne samo zbog koronavirusa nego zbog nečinjenja i propuštanja provođenja reformi proteklih godina, kad su ekonomske prilike bile povoljnije. U zdravstvu kronično nedostaje liječnika i medicinskih sestara, a u prilog tome govori i činjenica da u vrijeme kolapsa zdravstvenog sustava povlačimo doktore iz mirovine. To nije problem koji se pojavio prije 6 mjeseci. Postavlja se pitanje što je Vlada činila prije godinu, dvije ili tri da se zdravstveni sustav postavi na zdrave temelje da bi barem koliko toliko mogao biti pripremljen na krizne situacije. Nama se sada događa da se u zadnji čas ide u rebalans proračuna kako bi se isplatio dio duga veledrogerijama da bolnice ne bi ostale bez lijekova“, kazao je Lerotić.

Govoreći o temi zdravstva podsjetio je i na primjedbu koja se već mogla čuti iz klupa u kojima sjede IDS-ovi vijećnici da u Istri država blokira osnivanje Medicinskog fakulteta u Puli, na kojem bi se trebali školovati budući liječnici, iako taj fakultet ispunjava sve potrebne uvjete i dobio je pozitivnu ocjenu Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

„Sve to nam govori da Vlada u pogledu zdravstva nema ozbiljnu viziju i plan kako poboljšati sustav, već se u upravljanju krizom po tko zna koji put oslanja isključivo na entuzijazam i požrtvovnost zdravstvenih radnika“, poručio je.

U resoru obrazovanja, smatra on, i dalje se luta, a kazao je i kako se površnim i parcijalnim potezima nastoji prema javnosti pokazati da se nešto pokušava, mijenja i radi, premda sve učinjeno ni izbliza nije dovoljno da obrazovni proces napokon postane temelj za izgradnju naprednog i tolerantnog društva. Hrvatska je, nastavio je Lerotić, i dalje pri dnu europskih zemalja po ulaganju u obrazovanje, a bolonjski proces na fakultetima i dalje nije zaživio na pravi način.

„Na svim stručnim studijima trenutno studira 30 tisuća studenata i oni ne znaju kako će im biti regulirana razina obrazovanja sukladno hrvatskom kvalifikacijskom okviru i mogućnost nastavka studiranja u Hrvatskoj, dok u ostatku Europske unije – sukladno europskom kvalifikacijskom okviru, ti isti studenti mogu nastaviti školovanje na fakultetima. Zbog toga imamo nevjerojatnu situaciju da studentima stručnih studija iz zemalja Europske unije omogućavamo normalan nastavak studiranja u Hrvatskoj, a da se studentima iz vlastite države to onemogućuje“, kazao je saborski zastupnik IDS-a, te dodao kako i u osnovnim i srednjim školama postoje brojni problemi, te da su to prije svega i dalje neujednačenost uvjeta za održavanje nastave i nedovoljna opremljenost pojedinih škola, što znači da država nije svim učenicima osigurala iste šanse i mogućnosti da stječu potrebna znanja. Drži da je stanje u gospodarstvu doslovno alarmantno i da uz ogroman pad BDP-a počinjemo osjećati negativne posljedice ovisnosti našeg gospodarstva o turizmu.

„Turizam je potrebno razvijati, ali uvijek imajući na umu da je to tek dodatni prihod odnosno dodana vrijednost, a temelj razvoja gospodarstva moraju biti suvremena industrijska proizvodnja, kreativne industrije, IT sektor, domaća proizvodnja hrane“, kazao je Lerotić, dodajući da Hrvatska ima sposobne i marljive ljude kojima treba dati priliku, te im stvoriti uvjete i pustiti da rade i zarađuju isto onako kako su im to omogućile zapadne zemlje u koje iseljavaju.

U svom se istupu Lerotić dotaknuo i digitalizacije javne uprave, koja po njemu mora biti jedan od prioriteta Vlade, te korištenja sredstava iz EU fondova koje, poručio je, mora biti efikasnije nego dosad s obzirom na to da je Hrvatska pala na zadnje mjesto u Europskoj uniji po isplati novca iz proračunskog razdoblja 2014-2020.

„Nevjerojatna je činjenica da u vrijeme krize kada na sve načine moramo poticati gospodarsku aktivnost smanjujemo proračun Ministarstvu gospodarstva za gotovo 430 milijuna kuna, a Ministarstvu obrane za duplo manje. Da apsurd bude još veći Ministarstvo obrane ima dvostruko veći proračun od Ministarstva gospodarstva. Stječe se dojam da će Ministarstvo obrane riješiti ovu zdravstvenu i ekonomsku krizu!“, poručio je sa saborske govornice zastupnik IDS-a Marin Lerotić.

Povezane vijesti

• Radijski voditelj, šefica agencije za nekretnine, mladi lav i stari iskusnik. DONOSIMO DETALJE O KANDIDATIMA IDS-a ZA HRVATSKI SABOR
• Marin Lerotić, najmlađi saborski zastupnik i IDS-ovac, o zakonskim izmjenama vezanima za općine i gradove: "TO JE SAMO ŠMINKA"
• AMANDMANI IDS-a TEŠKI VIŠE OD MILIJARDU KUNA: Na prijedlog državnog proračuna za 2021. zastupnici iz Istre podnose popriličan broj amandmana