Kompas meduza (Chrysaora hysoscella)
Kompas meduze vidjeli smo ranije kod Premanture, puno smo meduza i hidromeduza snimili na pravcu od Verudele prema Sacorggiani, ali u pulskoj luci meduza nije bilo, tamo ima novih rebraša. To nisu rebraši Mnemiopsis leidyi koji su se pojavili prošle i pretprošle godine, ovi novi su veći i njima se hrane, kao i kompas meduze i hidromeduze, rekla je Milena Mičić iz Aquariuma Pula
Invazivni rebraš Mnemiopsis leidyi, koji se u velikom broju pojavio prije koju godinu u našem moru i zaprijetio velikom gospodarskom štetom i štetom po riblji fond, kao što se to dogodilo u Crnom moru, ipak ima prirodnog neprijatelja. To su i kompas meduze i hidromeduze iz roda Aequorea spp., ali i novi veliki rebraš koji se pojavio u sjevernom Jadranu i koji se njima hrani.
Ovih su dana vode južne Istre prepune meduza, a proteklih su ih dana snimali i djelatnici Aquariuma Pula na čelu s vlasnicom Milenom Mičić. Na terenu i pod vodom pridružio im se i biolog mora Neven Iveša, a masovne skupine meduze snimali su i podvodnim dronom.
- Kompas meduze vidjeli smo još ranije na području Premanture, puno smo meduza i hidromeduza snimili na pravcu od Verudele prema Sacorggiani, ali u pulskoj luci meduza nije bilo. U luci ima novih rebraša kojih inače nemamo u akvariju. Da ne bude zabune, to nisu rebraši Mnemiopsis leidyi koji su se pojavili prošle i pretprošle godine, ovi novi su veći i njima se hrane, kao i kompas meduze i hidromeduze, tako da sada ima više grabežljivaca, rekla je Mičić.
Na prvu, to zvuči kao odlična vijest za ekosustav. Može li se velika pojavnost grabežljivih želatinoznih organizama objasniti, ili bar povezati s lanjskom i predlanjskom "eksplozijom" rebraša Mnemiopsis leidyi?
- Sigurno, jer svaka životinja ide tamo gdje ima hrane, razmnožavaju se jer imaju optimalne uvjete. Je li to dobra vijest? Zapravo ne bih znala reći koliko će se ti grabežljivci sada razmnožiti. Kompas meduza je inače rijedak stanovnik Jadranskog mora, sada je ima sve više, a peku više nego ostale meduze ili rebraši, poručuje Mičić. Kompas je rijedak, ali nije ni novost pa se stanovništvo već naučilo da svojim žarnim stanicama može izazvati bolne opekotine na koži.
Stigao veliki rebraš od 15-ak centimetara
Što znamo o velikom rebrašu, novom stanovniku ovih voda?
- Tog rebraša sam uhvatila, ali mi se razgradio i nisam ga stigla fotografirati. Dug je 15-ak centimetara, puno je veći od nama poznatog invazivnog rebreša kojim se hrani, kaže Mičić. Po tog već udomaćenog negativca opasna je i hidromeduza iz roda Aequorea spp., najvjerojatnije A. forskalea, koja se udomaćila u našim vodama u većem broju.
- Prema dr. sc. Tjaši Kogovšek iz Nacionalnog instituta za biologiju u Piranu, ovo je već 13. sezona njene pojave u sjevernom Jadranu. Hidromeduza može širom otvoriti usta te pojesti plijen veličine pola svoga tijela kao što su dobro nam poznati rebraši (Mnemiopsis leidyi), kaže Mičić. Navodi da nije opasna za ljude, mada ima žarne stanice i može malo pecnuti. Prepoznatljiva je po velikom broju uzdužnih kanala te po brojnim i relativno dugim lovkama na samom rubu klobuka.
Zanimljivo je da su hidromeduzu, koju imaju i u pulskom akvariju, zapazili zajedno s uhatim klobukom, o čijoj pojavnosti proteklih tjedana stalno svjedoče stanovnici južne Istre. I taj dio zanimljivog svijeta meduza bit će u fokusu edukativnog video-klipa kojeg Mičić priprema za javnost.
Dupini uživaju u bezbrižnoj igri
- Proteklih dana izašli smo na more upravo jer smo htjeli vidjeti i snimiti meduze u prirodnom okolišu. Uhatog klobuka imamo u akvariju, ali smo htjeli vidjeti i do koje se mjere razmnožio, jer smo čuli da ga ima u većem broju nego inače. A da li ga zaista ima više, ne bih znala, s obzirom da ga ne istražujem. Inače im je u ovo doba, u travnju, povećana pojavnost, nisu ništa neuobičajeno, a dok nema znanstvene potvrde ne možemo reći koliko ih je u odnosu na prethodne godine. Uhati klobuk je plankton, nosi ga struja, i možda ga zato ima više u uvalama gdje ga ljudi viđaju. To je svakogodišnja pojava koja će se negdje više, a negdje manje manifestirati, što najviše ovisi o strujama, kaže Mičić.
U ovo dioba epidemije i na moru su aktivnosti ljudi splasnule, a život se probudio. Kako nas je Mičić izvijestila, na moru nema ribolova, nema buke, pa i dupini uživaju u druženju i hranjenju, a snimajući meduze upravo su i snimili skupinu tih morskih sisavaca u bezbrižnoj igri.
Otvoren Aquarium Pula
Nakon gotovo mjesec i pol dana što je pulski Aquarium u tvrđavi Verudela zatvoren uslijed epidemioloških mjera, u ponedjeljak je otvorio svoja vrata. Aquarium će raditi u skladu s mjerama i odlukama civilne zaštite, uz barijere na ulazu i dezinfekcijsko sredstvo. Tvrđava je prostrana i lako će se osigurati fizička distanca.
- Pazit ćemo na brojnost, mada posjetitelja sigurno neće biti puno na početku, s obzirom da nema ni turista. Vrlo je nelagodno bilo u ovih mjesec i pol u pustom Aquariumu i svima nama je bilo psihički teško podnijeti da pripremamo novu sezonu, a ne znamo za koga, kaže Mičić. Prvih dva tjedna Aquarium će raditi po zimskom vremenu, radnim danom od 9 do 16 sati, vikendom i praznikom od 9 do 17 sati.