Motori pulske firme "Tema" ugrađeni su u 260 brodova, A MEĐU NJIMA I U LUKSUZNE JAHTE KOJE PLOVE SVJETSKIM MORIMA

Možemo reći da imamo prednost pred drugima, ili smo barem imali. Prošle i ove godine su elektromotori postali jako popularni, na tržište dolazi nekoliko novih tvrtki koje imaju financijsku moć. Nije jednostavno, na svjetskoj je sceni konkurencija jaka i sposobna, ali u tome i je gušt!, govori nam Branimir Ružojčić, inovator i vlasnik tvrtke Tema

- Naša je uloga električnu energiju pretvoriti u kretanje propelera, to je naša osnovna djelatnost, objašnjava Branimir Ružojčić, pulski inovator i vlasnik tvrtke TEMA, koja proizvodi elektromotore za brodove. Smještena u srcu brodogradilišta Uljanik, firma uspješno konkurira vodećim svjetskim tvrtkama ovakve vrste i djeluje na području čitavog svijeta, opskrbljujući brodove ne samo motorima na električni pogon, već i sofisticiranim računalnim sistemom koji nadzire proizvodnju i potrošnju električne energije. Ružojčić nam laičkim vokabularom pojašnjava za nas zamršene i apstraktne aktivnosti kojima se on i desetak suradnika u firmi bave i predstavlja najjednostavniju analogiju - kao što postoje auti s električnim motorom, tako se i brodovi mogu kretati koristeći električni pogon.

Renomirana tvrtka na svjetskom tržištu

- Mi smo firma koja postoji već trideset godina. Specijalizirani smo za brodsku elektropropulziju. Dok se drugi brodovi pokreću pomoću dizel motora koji troše naftu, naši motori koriste struju. Napravili smo motore za 260 brodova po svim morima svijeta, od Sjedinjenih Država, Južne Koreje, Kine, Maldiva, Indije, do Turske i svih zemalja Europe, u uvodnom nam razgovoru pojašnjava Ružojčić.

Tvrtka, kaže nam Ružojčić, za sada uspješno posluje i već je ugovorila nekolicinu projekata u bliskoj budućnosti. Jedan od njih i brod Bergen, luksuzni „apartman na vodi“ koji se trenutno gradi, a u uskoro bi trebao zaploviti Jadranskim morem. I dok je ideja električnog motora devedesetih godina bila ravna znanstvenoj fantastici, "Tema" je među prvima započela takvom vrstom proizvodnje i stekla prednost pred konkurencijom.

- Da, možemo reći da imamo prednost pred drugima, ili smo barem imali. Prošle i ove godine su elektromotori postali jako popularni, na tržište dolazi nekoliko novih tvrtki koje imaju financijsku moć. Nije jednostavno, na svjetskoj je sceni konkurencija jaka i sposobna, ali u tome i je gušt!, govori nam Ružojčić.

Tema danas nije uspješna tvrtka isključivo zbog vlastite uloge pionira u svijetu elektromotora. Više je bitnih faktora važno za njen uspjeh, od kojih je jedan svakako njena lokacija - tvrtka se nalazi u sklopu brodogradilišta Uljanik. Ružojčić je i sam u Uljaniku radio na konstrukciji i razvijanju elektroničkih uređaja, a uloga brodogradilišta je tridesetak godina unazad bila od presudne važnosti za novonastalu firmu. Što zbog prenijetog znanja, što zbog međusobne suradnje čije se odsustvo danas itekako osjeća.

Nedostatak industrijske podrške

- Rodili smo se i prva znanja skupljali zahvaljujući Uljaniku. Teško nam je palo njegovo gašenje, ne samo iz sentimentalnih razloga. Za nas je to značilo i gubitak industrijske baze. Treba imati na umu da je Hrvatska i dalje bitan proizvođač brodova - prisutno je pedesetak malih proizvođača, tradicija brodogradnje i dalje postoji. No nažalost, dosta se firmi takve vrste u Istri ugasilo. Firme s kojima smo mi, kao i s Uljanikom, blisko surađivali. Stabilna tvrtka mora u svojoj neposrednoj blizini imati slične firme s kojima će poslovati. Potrebni su vam vanjski suradnici koji će za vas tokariti, cinčati ili farbati. Nestankom Uljanika izgubili smo industrijsku potporu. Firmi iz Padove biti će puno lakše dovršiti vlastite proizvode kada će takvu suradnju pronaći na dvadeset metara od svoje tvrtke. Mi smo često primorani razne dijelove rezati laserom pa slati u Zagreb, Karlovac ili Slavonski Brod. Posao takve vrste, kao recimo obrada kakvog kućišta, se kod nas ne može napraviti. Sreća je to što je na ovom području i dalje prisutan dovoljan broj mladih i veoma sposobnih inženjera, što me jako veseli. No problem nedostatka industrijske podrške postoji.

Intuitivna poslovna strategija također je Temi zagarantirala uspješnost koju danas bilježi na tržištu.

- Ono što je u brodogradnji napredna tehnologija, to nije trup, kako su mislili neki iz Uljanika, nego oprema. Europa se zadnjih 30-40 godina orijentirala na proizvodnju što sofisticiranije opreme, dok je izgradnja trupa uglavnom prebačena u Kinu i Vijetnam, gdje je jeftina radna snaga, napominje Ružojčić.

Čini se da je Ružojčić predvidio da će nautika potražiti alternativne izvore energije, motore koji će biti ekološki prihvatljiviji te se neće morati pomno održavati. Električni motori su upravo to - imaju manje pokretnih dijelova od motora koji koriste dizel, zbog čega su jednostavniji i manje podložni kvarovima, a održavanje je svedeno na minimum. Hlađeni su zrakom i/ili vodom tako da gotovo nemaju potrebe za servisiranjem. Ružojčić navodi primjer pedesetmetarske luksuzne jahte "Endeavour 2", koju je TEMA opskrbila elektropropulzijom. Brod je to sa elektropogonima koji je već tri godine u moru bez ikakvog održavanja, nezamisliv period u odnosu na jahte s dizel motorima. Usput rečeno, cijena luksuzne jahte je 'sićušnih' 50 milijuna eura.

Problemi i budućnost elektromotora

Tehnologija koju zahtijeva elektropropulzija skuplja je i mnogo kompleksnija od one standardne, ali jednom instalirana veoma je zahvalna i dugoročna. Ipak, ne postoji sustav u kojem nema problema ili popratnih poteškoća.

- Neka električna prijevozna sredstva, poput tramvaja ili željeznice, imaju direktan kontakt s izvorom električne energije. To nije slučaj kod električnih brodova, auta i aviona. Oni imaju dvije opcije – sami proizvesti dovoljnu količinu električne energije ili koristiti skladištenu energiju, odnosno baterije, koje u slučaju velike potrošnje zahtijevaju velike, skupe i teške spremnike energije, napominje Ružojčić i pritom komparira potrošnju električnog broda i auta. Potonji nema puno mjesta za skladištenje - baterija mora biti što kompaktnija da ne bi oduzimala previše mjesta. Brod, s druge strane, može s lakoćom skladištiti puno veće baterije, a i sam zahtjeva određenu težinu zbog balansa na moru. Nedostatak broda je pak velika razlika u potrošnji - dok u autu možete „dati gasa“ i koristiti inerciju da bi se kretali prema naprijed, odnosno kotrljanje guma po asfaltu, na brodu količina potrošnje izrazito varira. U "sporom hodu" će potrošnja motora biti niska, no ona će eksponencijalno rasti u slučaju povećanja brzine. Baš zato je ovakva tehnologija optimalna za manje trajekte, brodove u nacionalnim parkovima i radnim brodovima, za što su se u Temi odavno specijalizirali. Ključ je, kaže Ružojčić, individualni pristup svakom brodu i pomno bilježenje profila potrošnje, vožnje, autonomiju, način korištenja i punjenja – zbog čega je svaki njihov proizvod „tailor made“, odnosno rađen po mjeri, personaliziran i unikatan.

Tehnologija elektromotora danas je dostigla zavidne razine, i čini se da će se ona i dalje razvijati u tom smjeru. Ružojčić je optimističan po pitanju budućnosti, no ne isključuje mogućnost potrage za novom, još efektnijom energijom.

Onaj dio koji pretvara električku energiju u pogon je došao na jednu vrhunsku razinu i biti će tamo još sigurnih deset ili petnaest godina. Eventualno će se tražiti kompletno drugačija tehnologija u skladištenju i transportu energije. Primjer je vodik, element čiji je energetski potencijal odavno poznat čovjeku. Skladištenje vodika, koji se novim metodama na niskom tlaku izvlači iz tekućina, jedan je od smjerova u kojima se ta tehnologija razvija.

Od malih turističkih brodova do luksuznih jahti

Tema se gradnjom elektromotora nije specijalizirala u nekom užem polju, odnosno specifičnoj vrsti broda. Dijapazon njihove opskrbe širok je i podoban za razne vrste brodova - od malih turističkih brodova, namijenjenih uglavnom razgledavanju nacionalnih parkova, do luksuznih jahti i drugih plovila, poput Bergena, plutajućeg apartmana na kojem trenutno rade u suradnji s pulskom firmom „Victory Marine“.

- Ovo što su kolege (iz tvrtke Victory Marine, op.n.) predložile djeluje veoma realistično, nije megalomanski i jako je lijepo dizajnirano. Ugodno je za boravak i mislim da će ponuda biti jako atraktivna kod nas. Gosti traže smještaj što bliže moru, što više nalik apartmanu, pa s ovim dobivaju i jedno i drugo. Borave u prirodi, doslovno na moru, uz mogućnost kretanja iz uvale u uvalu. Mi smo zaprimili desetak upita za brodove ovakve vrste, govori nam Ružojčić.

Kako će Bergen biti luksuzno opremljen brod, koji će na palubi također imati jacuzzi, tako će potrošnja električne energije biti ogromna. Energiju će crpiti iz solarnih panela, postavljenih po čitavoj dužini broda, i iz baterija visokog kapaciteta. Tu je i opskrba strujom s kopna u vrijeme kada će brod biti privezan u marini. No, i uz sve te izvore električne energije, moglo bi doći do njezinog pomanjkanja, što na brodu nipošto nije poželjno. Za takvog je potrošačkog giganta stoga potreban i generator koji će pomoću dizela kreirati dodatnu električnu energiju. Svu proizvodnju i potrošnju električne energije dirigirat će sofisticirani sustav, sastavljen je od mikroračunala, koje će kontrolirati nadzorno računalo u strojarnici i na komandnom mostu. Trup broda podsjeća na onaj katamarana, koji se u posljednje vrijeme u charter industriji pokazao optimalnim za goste koji žele maksimalni komfor i minimalno 'drndanje' na moru - zbog vlastite je širine katamaran daleko manje podložan valovima. Bergen će biti dug 17,6 metara, a njegova će širina iznositi čak 7,5 metara, što je samo još jedna potvrda da nova tehnologija polako, ali sigurno skučenost brodskih kabina ostavlja iza sebe. Dvije će takve „sobe“ na Bergenu imati čak trideset metara kvadratnih.

Suradnja s Tehnomontom

Elektrobrodovi manje vrste u Hrvatskoj odavno nose Temin potpis. Oni se uglavnom nalaze u sklopu nacionalnih parkova i napajaju se isključivo električnom energijom. Zbog manje potrošnje energije i čestog privezivanja na kopno, gdje se odmah mogu spojiti na struju, takvim eko brodovima nisu potrebni dodatni izvori energije, odnosno dizel generatori.

- Koliko ja znam svi električni brodovi takve vrste u Hrvatskoj su naša proizvodnja. No moram napomenuti da nam je tržište u Hrvatskoj izrazito malo, tek oko 3% ukupne proizvodnje. Trenutno u suradnji s Tehnomontom radimo motore za brod koji će ljude prevoziti na Brijune. Radit će isključivo na električni pogon. Takve smo motore već radili za brodove koji su u pogonu na Plitvičkim jezerima, a nedavno smo elektropropulzijom opskrbili tri (+ četvrti u Zagrebu) katamarana u nacionalnom parku na Mljetu. Potpuno su samodostatni - na krovu imaju solare koji su dostatni za brzinu od 5-6 čvorova, a za veću brzinu je tu energija iz baterija. Dok brod iskrcava posjetitelje i čeka sljedeću turu, priključuje se na struju i na taj način puni baterije. Mogu dostići brzinu do 8 čvorova, a autonomija im je stotinjak milja - primjerice samostalno su vozili od Splita do Mljeta, veli Ružojčić.