(Foto Aquarium Pula)
U dogovoru pulskog Aquariuma i Nacionalnog parka Brijuni, danas je u more na zaštićenom području Brijuna vraćen morski pas sklat sivac.
Naime, ribar iz Premanture prošlog je tjedna na rtu Kamenjak, ispred uvale Debeljak, na dubini od 23 metra svojim trostrukim mrežama stajaćicama za sipe ulovio neozlijeđenu, juvenilnu jedinku. U Aquariumu Pula zaključili su da se radi o sklatu sivcu, kritično ugroženoj vrsti morskog psa.
Biologinja i vlasnica pulskog Aquariuma Milena Mičić istaknula je da je vidjeti morskog sklata uživo jedinstvena prilika zato što u Jadranu ima svega deset jedinki. Prije nego što je stručni tim s gliserom obavio postupak vraćanja životinje u prirodu, Mičić je prisutnima demonstrirala jedinku ovog rijetkog ugroženog morskog psa, a kako kaže, do sad je ovu jedinku vidjela samo u Aquariumu.
- Riječ je o mužjaku koji teži 3,6 kilograma, dug je 68 centimetara i širok 37 centimetara. Vidi se da je mlad primjerak po tome što ima mrežasti uzorak, a inače je tamnije sive boje, po čemu je i dobio ime sivac. Još uvijek nije dostigao spolnu zrelost, zbog čega smo ga odlučili vratiti u more, kazala je sugovornica. Ovaj morski pas, ističe Mičić, karakterističan je po spljoštenoj glavi zbog čega nalikuje na ražu, no razlikuje se po tome što se prednje peraje odvajaju od glave, što kod raže nije slučaj. Naime, u Sredozemnom moru ženke postižu spolnu zrelost između 126 i 167 cm, a mužjaci pri duljini od 80 cm.
Sandro Dujmović, voditelj stručne službe NP Brijuni, kazao je da je, prema literaturi, ova vrsta morskog psa jedna od najugroženijih riba u Mediteranu.
- Zaštićena morska područja poput nacionalnih parkova danas su jedine oaze gdje morski organizmi imaju neko utočište. Zbog toga, nadamo se da će ovaj primjerak ostati duže vremena u vodama nacionalnog parka gdje će biti siguran od slučajnog ulova.
Takve vrste se ne lovi namjerno, već one budu slučajni ulovljeni, tako da je i ovaj primjer ribara koji je javio i donio ovu jedinku u pulski Aquarium zaista hvalevrijedno. Ako budemo imali više ovakvih slučajeva, a ne da ih se baca polužive natrag u more, ili da ih se stavi na trpezu, imat ćemo više riba hrskavičnjača u našem moru, ističe Dujmović i dodao kako su Javna ustanova Nacionalni park Brijuni i Aquarium Pula brzo dogovorili njegov povratak u more.
No, ovaj morski pas nekada nije bio ugrožen već je bio uobičajena vrsta u Jadranskom moru, objašnjava Neven Iveša, morski biolog i asistent na Fakultetu prirodnih znanosti. Kaže da su se u gospodarskom ribolovu dizajnirale specijalizirane mreže koje se i dan danas zovu sklatare.
- Međutim, posljednjih 20-30 godina njegova populacija, kao i populacija većine riba hrskavičnjača koje su osjetljive, je opala. Prema istraživanju u kojem su anketirani ribari, utvrđeno je da postoji mikrolokacija u Jadranu gdje je sklat sivac i dalje prisutan, a to je šire područje zadarskog arhipelaga, kazao je Iveša i pritom dodao da je nalaz ovog morskog psa u Premanturi, na plitkom području, pokazatelj da je populacija prisutna i da mlade jedinke migriraju.
Ukazao je i na važnost institucionalne povezanosti Aquariuma Pula, NP Brijuni i Fakulteta prirodnih znanosti te njihovog zajedničkog doprinosa u očuvanju ove rijetke vrste.