Nimalo nije zanemariv postotak da se oko 20 posto djece u srednjim i osnovnim školama koja se osjećaju utučeno i žalosno. Zašto je to tako? Je li itko pitao tu djecu zašto se tako osjećaju? Koji je uzrok tome? To je strahota koliko se malo radi s djecom, pogotovo na seksualnosti, a upravo razumijevanje emocija i svega što nam se događa je nešto što nas prati svakodnevno kroz cijeli život, rekao je dr. Petar Bezinović

Dosta mojih vršnjaka je u depresiji i ozljeđuju se. Trebalo bi ih češće pitati jesu li dobro ili je li sve OK kod kuće, jer po meni oni to sve drže u sebi. Potrebno je da se nekom otvore, a ne da to drže u sebi, jer bi moglo doći do žešćih posljedica u njihovom životu. Mislim da je psihološko stanje učenika i studenata vrlo važno te da se na to treba obratiti veća pozornost, jer nije svima jednostavno priznati da se suočavaju s nekim problemima u životu. Također mislim da je važno da se učenici i studenti bolje educiraju o tome kako smo svi jednaki i da nije važno koje smo seksualne orijentacije, spola, religije itd., poručuju nam učenici.

Navedeni su neki od komentara učenika na kraju "Istraživanje o rizičnim ponašanjima djece i mladih" provedeno među učenicima osnovnih i srednjih škola u Istarskoj županiji. Istraživanje su ove godine proveli psiholozi Helena Mitrović i Velimir Todorović iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo pod vodstvom prof. dr. sc. Petra Bezinovića, višeg znanstvenog suradnika u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.

Današnje generacije djece i mladih manje puše cigarete od prijašnjih generacija, ali su zato puno više ovisne o smartfonima i internetu, što bi na koncu mogao biti i jedan od uzroka zabrinjavajućeg postotka djece s manifestacijama depresivnih simptoma i drugih emotivnih poteškoća.

Pet stotina djece manje

Jedan od prvih podataka koji je zaskočio naše psihologe bila je činjenica da danas u srednjim školama u Istarskoj županiji imamo oko 500 djece manje nego 2012. godine, što je, kažu stručnjaci, zastrašujući podatak. Do sada se anonimno i iscrpno istraživanje provodilo isključivo među srednjoškolcima, a ove godine u analizu su morali biti uključeni i učenici sedmih i osmih razreda osnovnih škola kako bi uzorak ispitanika bio mjerodavan. Na taj je način u istraživanje bilo uključeno oko 1.800 djece.

Sudionici anonimnog ispitivanja odgovarali su na pitanja vezana uz korištenje sredstava ovisnosti, mentalno zdravlje učenika, korištenje interneta - smartfona i računala, provođenje slobodnog vremena, odnosima s vršnjacima, o kockanju, iskustvima sa školom, ali i o samospoznaji i njihovoj percepciji budućnosti.

- U istraživanju 26,4 posto učenica priznaje da puši cigarete svakodnevno, a isto to čini 19,8 učenika, dok je prije pet godina to činilo 34,7 posto djevojaka i 33 posto dječaka. To znači da su ipak neke javnozdravstvene i školske aktivnosti bile korisne, ali i da moramo i dalje nastaviti tim smjerom i dodatno smanjiti broj pušača u tim osjetljivim kategorijama. S obzirom da smo ove godine ispitivali i sedmaše i osmaše, njih oko 80 posto nikada nije niti zapalilo cigaretu, 14,5 posto djevojčica i 13,5 posto dječaka izjavilo je da je barem eksperimentiralo s cigaretama, 2,1 posto djevojčica i 2,4 posto dječaka izjavilo je da puši samo povremeno, dok se svakodnevnim, pravim pušačima smatra 3,3 posto djevojčica i 6,6 posto dječaka. S pivom je nešto drugačija situacija. Iako se smanjila i konzumacija piva među tom populacijom, najveći postotak djece, oko 40 posto njih i u osnovnoj i u srednjoj školi odgovorilo je da su barem jednom kušali pivo ili eksperimentirali s tim pićem. Dok jako mali broj osnovnoškolaca priznaje da pivo pije povremeno ili redovito, u srednjim školama 5,4 posto djevojaka i 16 posto mladića priznalo je da ga konzumira svakodnevno, što je opet bolje stanje nego 2013. kada je to isto činilo 7,5 posto djevojaka čak 24,3 posto mladića, kazao je prof. Bezinović. (Patricija SOFTIĆ)

Povezane vijesti

• Tjeskoba i depresija povezani s fizičkim bolestima kod tinejdžera
• Obiteljsko gnijezdo mladi u Hrvatskoj napuštaju u dobi 32 godine
• Istraživanje je pokazalo da čokolada ovu skupinu ljudi čini sretnijima