Hrvatska tek razvija šumsku pedagogiju, što znači da ona nije uvrštena u sustave obrazovanja, što je velika razlika u odnosu na ostale europske zemlje. U susjednoj Sloveniji primjerice postoji mreža šumskih škola i vrtića te Institut za šumsku pedagogiju koji kontinuirano educira o šumskoj pedagogiji. Ovim prvim koracima, pokušavamo to promijeniti i kod nas te polako krenuti s radionicama za djecu, a potom i edukacijom odgajatelja, ističe Ana Fornažar

Zašto šuma, što šuma potiče? Izuzetna je to okolina koja omogućava senzorna iskustva, znatno više nego drugi ekosustavi. Šuma kao zdrava lokacija za učenje potiče sposobnost promatranja i slušanja, stimulira socijalne interakcije među djecom. Šuma ublažava i pomaže u prevladavanju negativnog utjecaja stresa.

- Šumska pedagogija ili pedagogija održivog razvoja doprinosi obrazovanju za održivi razvoj u skladu s UN Agendom 2030. i njezinih 17 ciljeva održivog razvoja i zajedno sa Svjetskim akcijskim programom za obrazovanje za održivi razvoj, promiče vrijednosti i ponašanja potrebna za održivu budućnost - za postizanje okolišne zrelosti kod djece, donosi sveobuhvatni pristup i participativne obrazovne metode i pristupe, ističe Ana Fornažar, mag.ing.silv. iz Modelne šuma "Sliv rijeke Mirne" koja zauzima sjeverni i centralni dio Istarskog poluotoka, a prostire se na području četiri grada Novigrada, Buja, Buzeta i Pazina.

Kod nas još u povojima

Fornažar je kao predstavnica udruge Modelna šuma lani gostovala na Festivalu intuitivne i šumske pedagogije u Daruvaru i Bjelovaru gdje je predstavila koncept šumske pedagogije. Festival je organizirala Bjelovarska županija i zapravo se prvi puta formalno predstavila šumska pedagogija pod tim imenom u Hrvatskoj. Već je četiri godine i članica Europske grupe za šumsku pedagogiju u kojoj s kolegama iz drugih zemalja razmjenjuje iskustva i sudjeluje na međunarodnim skupovima.

- Hrvatska tek razvija šumsku pedagogiju, što znači da ona nije uvrštena u sustave obrazovanja, što je velika razlika u odnosu na ostale europske zemlje. U susjednoj Sloveniji primjerice postoji mreža šumskih škola i vrtića te Institut za šumsku pedagogiju koji kontinuirano educira o šumskoj pedagogiji. Ovim prvim koracima, pokušavamo to promijeniti i kod nas te polako krenuti s radionicama za djecu, a potom i edukacijom odgajatelja, nastavnika i stručnjaka, najavila je Fornažar.

Pedagoški koraci za postizanje okolišne zrelosti su naučiti uživati na otvorenom prostoru, osjetiti i promatrati prirodu, shvatiti ekološku mrežu i međuodnos čovjeka i prirode, odlučivati o pitanjima koja se tiču okoliša i biti odgovoran za budućnost. Iz razvojnog statusa današnje djece, prema istraživanju dr. W. Birda (preuzeto iz "Otrok in gibanje"), proizlazi da se vanjski prostor kojeg današnja djeca mogu istraživati znatno smanjio u odnosu na prije trideset godina. Djeci nedostaje neposrednog iskustva. Mentalno zdravlje djece 21. stoljeća je ugroženo; više je strahova i nesigurnosti kod djece, pa tjeskobe i depresije, samopouzdanje kod djece je niže. Svako drugo dijete u EU ima barem minimalno razvojno oštećenje, od vida, govora, fine motorike - sve više djece ima spuštena stopala - do problema sa samokontrolom i slabijih socijalnih vještina.

- Obrazovni ciljevi i dobrobiti šumske pedagogije su fizički; razvoj motoričkih vještina, snalaženje i orijentacija u prirodi, aktivnost i samostalnost, koordinacija i ravnoteža. Radionicama šumske pedagogije potičemo emocionalni razvoj kod djece prvenstveno razvojem suradnje i prihvaćanjem različitosti, dok direktnim kontaktom sa živim bićima u šumi djeca osjećaju da su i sami dio ekosustava. Mentalne dobrobiti rada s djecom u šumi su razvoj kreativnosti i mašte, znatiželje i koncentracije. Djeca koja dovoljno vremena provode aktivno u prirodi su zdravija, imaju bolju koncentraciju, a postižu i bolji uspjeh u školi, naglašava Fornažar.

EU grupa za Šumsku pedagogiju

UNECE - United Nations Economic Commission for Europe i FAO - Food and agriculture organisation UN-a - na konferenciji "Okoliš za Europu" još su 2007. naglasili izuzetnu važnost obrazovanja o okolišu i za održivi razvoj i potaknuli su osnivanje Europske grupe za šumsku pedagogiju. Cilj grupe je sakupiti primjere dobre prakse iz šumske pedagogije, unaprijediti europsku suradnju šumskih pedagoga i izraditi EU Strategiju šumske pedagogije.

Ciljevi i prioriteti EU Strategije šumske pedagogije za razdoblje od 2017. do 2020. godine su ojačati političku svijest o šumskoj pedagogiji u obrazovnom i kulturnom sektoru EU. Važno je postići uvažavanje šumske pedagogije kao edukacije za održivi razvoj, ali i uspostaviti zajedničke standarde kvalitete za obrazovne programe iz šumske pedagogije.

Na prošlogodišnjoj konferenciji iz Šumske pedagogije, na kojoj Fornažar također sudjelovala, održanoj pod nazivom "ZAJEDNO - kako uključiti djecu i mlade u procese učenja, odlučivanja i planiranja", početkom listopada u Pudasjärvi, Finskoj, okupilo se sto šumskih pedagoga iz 17 zemalja. Održano je 15 različitih radionica i isto toliko aktivnosti s trenutno najboljim praksama i primjerima dobre prakse iz šumske pedagogije.

Zaključci konferencije iz Finske višeznačni su. Kako bi uključili djecu i mlade u procese odlučivanja o okolišu šumski pedagozi bi trebali koristiti još više metoda koje potiču aktivnu ulogu djece. Postoji hitna potreba da se razvije više sadržaja iz šumske pedagogije za mlade - budući da su oni " agenti promjena" u svijetu za postizanje ciljeva održivog razvoja UN-ove Agende 2030. Suradnja između škola, nastavnika i šumskih pedagoga je prioritet jer s temeljnim ciljevima i kompetencijama edukacije za održivi razvoj još nisu upoznati svi nastavnici. Na ove će se zadatke usredotočiti 14. konferencija šumske pedagogije koja će se od 1. do 4. srpnja ove godine održati u Rigi, Latvija.

Vrste igara u šumi

- Široka je lepeza igara u šumskom okruženju, djeca uče o živim bićima u šumi i spoznaju povezanost svih živih bića s okolinom- to su igre spoznavanja. Kad djeca preuzimaju odgovornost za sebe i za druge to nazivamo igrama izazova, a kad razvijaju spremnost za suradnju i solidarnost - to su grupne igre i natjecanja. U slobodnim igrama djeca razvijaju osjetilnu sposobnost i improviziranje. Kroz kreativno izražavanje u šumi djeca jačaju svoje komunikacijske vještine, glume, pjevaju, slikaju i stvaraju muziku, ističe Fornažar.

Slovenski je primjer "Micina igraonica u šumi"- šumski vrtić s 20 djece od 3 do 6 godina. Odgajatelji su zajedno s djecom očistili vanjski prostor i odredili mu granice, zamislili si kutiće za igru uvažavajući ideje i želje djece.

U kontekstu prirode, djeci je omogućeno neprestano istraživanje, spoznaja novoga i promatranje promjena. Djeca sakupljaju prirodne materijale i uče o dobrobitima šume; kroz matematiku - razvrstavaju i broje materijale, putem jezičnih igara - pričaju priče i osmišljavaju šumsku abecedu. U umjetnosti - stvaraju zvukove, rade galeriju u šumi i predstave u šumskom kazalištu.

Bosi po šumi

U Berlinu, u samom centru grada ima 18 šumskih škola u koje djeca dolaze s nastavnicima kako bi doživjela prirodu i učili kroz osjete. U šumskoj školi Planterwald, koja se nalazi 20 minuta vožnje javnim prijevozom od samog centra grada, šumski pedagozi zajedno s djecom izradili su hotel za kukce i razne druge taktilne igre. Primjerice, ističe Fornažar, moguće je pogađati na opip o kojem se češeru ili plodu radi ili prepoznavati drveće po vrsti kore. Djeca imaju priliku bosa hodati po senzornoj stazi sačinjenoj od lišća, zemlje i granja.

Tu su i igre "visim kao šišmiš, slušam kao šišmiš", "pričam ti priču uz vatru", skakanje po paukovoj mreži, "kakve tunele rade kukci", instrument od drva i šumski kviz o funkcijama šume.

Istarski su primjer šumski istraživači "Cuvete", igraonica koju je osmislio i pokrenuo znanstvenik Korado Korlević i njegov Klub istraživača Explora. Svake subote, na području Antenala kod Novigrada djeca od 4 do 11 godina uživaju na otvorenom u svim vremenskim prilikama i uz primjenu didaktički neoblikovanih materijala. Njihovi odgajatelji i učitelji u svom radu koriste igre izazova i slobodne igre, djeca uče o prirodi i promatraju je, razvijaju socijalne vještine, kreativno se izražavaju i slobodno se kreću.

Udruga Modelna šuma organizirala je pak u listopadu prošle godine radionicu šumske pedagogije za pedeset učenika osnovnih škola " O šumama, o gljivama i snalaženju u prostoru" u Speleo kući Vodice u Istri koju je financirala Istarska županija. Osim toga, provode se u Šijanskoj šumi u Puli i radionice za djecu "Priče iz šume" kako bi djeca i roditelji koji subotom posjećuju park šumu imali mogućnost iskusiti šumsku pedagogiju i sve njezine dobrobiti u praksi.

Modelna šuma, najavila je Fornažar, planira izdavanje priručnika iz šumske pedagogije, a kroz suradnju s Institutom za šumsku pedagogiju iz Slovenije osmišljavat će nove programe kako bi se šumska pedagogija približila djeci i njihovim roditeljima te školama i vrtićima u Istri. - Znat ćemo da smo na pravom putu kada nas djeca ne budu pitala kad se možemo igrati, zaključila je Ana Fornažar.

(Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Povezane vijesti

• I Britanija će do 2040. zabraniti vozila s dizelskim i benzinskim motorima
• Trebaju li se berači bojati zalutalih metaka?
• ŠUMA PREMA VALLELUNGI: Očišćenim šumskim putovima povećava se sigurnost Štinjana