Ove vrijedne knjige u Sveučilišnoj knjižnici moći će se pogledati do Božića (Snimio Duško Marušić Čiči)
U povodu obilježavanja 500. godišnjice rođenja Matije Vlačića Ilirika (1520.-1575.), Sveučilište Jurja Dobrile u Puli održalo je dvodnevni online skup. Ujedno su raritetne knjige iz zbirke Flaciana pulske Sveučilišne knjižnice novinarima predstavili organizatorica skupa Nataša Urošević u ime pulskog Sveučilišta te Bruno Dobrić u ime Sveučilišne knjižnice.
- U XIX. stoljeću u Istri se javljaju proučavatelji istarskih starina i bibliofili, barbanski kanonik Pietro/Petar Stancovich (1771.–1852.) i labinski proučavatelj starina i političar Tomaso Luciani (1818. –1894.), koji sustavno sakupljaju knjige autora porijeklom iz Istre, odnosno knjige koje govore o Istri i Istranima (Histrica). Zahvaljujući njihovoj brizi za prikupljanje knjiga istarskih autora početkom XX. st. iz knjižnice T. Lucianija pristiglo je u knjižnicu Biblioteca Provinciale dell'Istria (Pokrajinska knjižnica Istre) - osnovanu 1861. godine pri Istarskom saboru - trinaest svezaka knjiga protestantskog teologa, filozofa, lingvista i povjesničara Matije Vlačića Ilirika/Matthias Flacius Illyricus (Labin, 1520. - Frankfurt 1575.), kazao je Bruno Dobrić predstavljajući te vrijedne knjige koje se čuvaju u pulskoj Sveučilišnoj knjižnici, a zajedno s još devet Vlačićevih knjiga čine zbirku Flaciana. Pored toga, tu se čuva manji broj polemičkih djela protiv Vlačića iz XVI. stoljeća te četiri knjige koje sadržavaju Vlačićeve tekstove, odnosno njegove predgovore, kao i pojedine biografije Matije Vlačića.
Dio izloženih knjiga (Snimio Duško Marupić Čiči)
U rukopisnoj ostavštini P. Stancovicha koja se čuva u istoj knjižnici sačuvana su i dva portreta Matije Vlačića – crtež olovkom (izrađen na osnovi portreta objavljenog u nekoj knjizi) i portret koji je Stancovich objavio u svojoj knjizi životopisa istaknutih Istrana "Biografia degli uomini distinti dell'Istria (1828.–1829.)".
Flaciana, koja se čuva u pulskoj Sveučilišnoj knjižnici svjedoči o doprinosu ovog značajnog istarskog autora europskoj kulturi.
U sklopu skupa predstavljen je i dokumentarni film "Matija Vlačić Ilirik", te su studenti imali svoja izlaganja online. Kristijan Brkić govorio je o temi "Politička slika Europe Vlačićeva doba", a Rikardo Staraj na temu "Gospodarska slika Njemačke u Vlačićevo doba". Izlaganje Klare Horvat bilo je "Sveučilišni krugovi Vlačićeva vremena", Valentina Filajdić i Vanja Goričanec predstavili su temu "Vlačić u jezikoslovnom kontekstu", Zoran Karlić "Matija Vlačić Ilirik i reformacija u Hrvatskoj", a Bruna Kurka i Dorotea Palajsa "Glagoljaška kultura i pismenost – modeli suvremene valorizacije".
Izložba je dio obilježavanja 500. obljetnice Vlačićeva rođenja
Potom je Danijela Grubišić obradila temu "Europska baština hrvatskih humanista - Memorijalni centar Fausta Vrančića", Katarina Bratulić i Matteo Legović "Kulturne rute Vijeća Europe: Ruta reformacije", Nikolina Žvorc, Karla Matić i Mia Matijašević "Brendiranje Labina po Matiji Vlačiću Iliriku".
Kristijan Brkić u svome izlaganju "Politička slika Europe Vlačićeva doba" predstavio je kartu Europe za vrijeme njegova života (1520. –1575.) te kratko opisao razvoj raznih kršćanskih denominacija koje napuštaju katolicizam te rastu širem Europe te utječu i na samog Matiju Vlačića, koji postaje najpoznatiji hrvatski protestantski teolog.
Knjige čine zbirku Flaciana (Snimio Duško Marušić Čiči)
Rikardo Staraj obradio je gospodarsku sliku Njemačke u Vlačićevo doba, kao kontekst života i rada Matije Vlačića Ilirika, jednog od najpoznatijih Labinjana, luteranskog reformatora, teologa, lingvista, filozofa i crkvenog povjesničara. "Vlačić je, naime, proveo većinu života u Njemačkoj, prvo kao student, a kasnije kao profesor teologije, grčkog i hebrejskog jezika. Posvetio je cijeli život predavanju, širenju i obrani onoga što je smatrao izvornim Lutherovim razumijevanjem. Pored obitelji s 18-ero djece, stigao je napisati više od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova", ističe Staraj.
Izložba knjiga u Sveučilišnoj knjižnici moći će se pogledati do Božića.