Zgrada Sveučilišne knjižnice na Kaštelu vapi za hitnom obnovom, barem krova i fasade za početak. Usred nove vrlo lijepo i ambiciozno zamišljene kulturne zone grada, u koju se već nekoliko godina puno ulaže - obnavljaju se oba muzeja, Arheološki i Povijesni, Malo rimsko kazalište, Zero Strasse, grade se liftovi kroz središnje pulsko brdo, ucrtavaju pješačke staze koje će povezati sve to u cjelinu - a usred svih tih gradilišta oronula zgrada Sveučilišne knjižnice strši kao neželjeno dijete. Nitko je ne spominje u kontekstu budućeg kulturnog brda na Kaštelu. Kao da je nema.

A ustanova je to koja čuva i digitalizira stare istarske novine i restaurira stare knjige, posjeduje najvrjedniju zavičajnu zbirku u Istri - Histricu s više od 20 tisuća naslova, skrbi o Mornaričkoj knjižnici iz doba K.u.K. od 23 tisuće knjiga, kulturnom dobru RH; skrbi o pokrajinskoj knjižnici osnovanoj u Poreču - Biblioteci provincale s oko 30 tisuća knjiga među kojima su najstarije iz 1861.; o spomen-sobama Mije Mirkovića, Smareglie i Eduarda Čalića; u trezoru čuva inkunabule iz 14. stoljeća. U zgradi pored, vanjskom spremištu kako je knjižničari zovu, djeluje knjigovežnica i restauratorska radionica te nova sveučilišna tiskara, službeno Ured za izdavačku djelatnost istarske akademske zajednice.

Riječ je o općoj znanstvenoj knjižnici regionalnog značaja, nekad poznatoj pod imenom Naučna biblioteka, koja je s razvojem Sveučilišta Jurja Dobrile postala njegova sastavnica. Najveća je to knjižnična ustanova u Istri, riznica pisane zavičajne i nacionalne baštine, trezor unikatnih pisanih spomenika koji se dodiruju samo u bijelim rukavicama. Spremište u matičnoj zgradi davno je prepunjeno, građa je razbacana na sedam lokacija po gradu, nekih uvjetnih, nekih baš i ne, od Rasparaganovog uspona i Doma branitelja do Rojca i tzv. CIS-a, kasarne iza zida Uljanika kojom upravlja Županija.

Pričalo se, štoviše, već je bilo izrađeno arhitektonsko rješenje o preseljenju knjižnice u Sveučilišni kampus u krugu stare civilne bolnice, u neku od napuštenih bolničkih zgrada. Spominjana je i Mornarička bolnica, prije toga Dom hrvatskih branitelja za barem neke vrijedne zbirke. Ništa od toga nije realizirano. Kako stvari stoje, knjižnica ostaje na Kaštelu, gdje su uvjeti trenutno jako loši i za ljude i za knjige, u zgradi kojoj više nisu dovoljne zakrpe, već temeljita obnova, barem krovišta i fasade.

Velik je to zalogaj za pulsko sveučilište koje je u silnom zamahu, širi se i programski i prostorno, puno je prioritetnijih potreba i velikih projekata u tijeku.

- Koliko nam financije dopuštaju, kontinuirano ulažemo u održavanje zgrade, svako toliko zamijeni se pokoji prozor, sanira vlaga, ali za kapitalna ulaganja nemamo novca. Projekt obnove krovišta i fasade, što je procijenjeno na oko 1,8 milijuna kuna, kandidirali smo za energetsku obnovu, na poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zahtjev i potrebnu dokumentaciju predali smo u prosincu prošle godine i još je rano očekivati rezultate. Nema drugih linija financiranja iz kojih bismo mogli povući sredstva za knjižnicu, kaže prorektorica prof.dr.sc. Lorena Mošnja-Škare.

Postojeća lokacija, kaže prorektorica, sigurno se još dugo neće mijenjati. Dobro je da je u centru grada budući da je koriste ne samo studenti, nego i srednjoškolci i drugi građani Pule i čitave Istre. Budući da knjižnica prelazi okvire Sveučilišta - ona je regionalna matična knjižnica, čuvarica kulturne baštine Istre, kaže profesorica Škare-Mošnja, u financiranje bi se trebala uključiti i Županija, a onda i Ministarstvo kulture.

- S Ministarstvom kulture smo razgovarali u nekoliko navrata, ne bi li jednim dijelom preuzeli financiranje jer je riječ prvenstveno o kulturološkoj djelatnosti. Uvijek je obećavano da će se postići neki dogovor s Ministarstvom znanosti, ali još ništa od toga. Nekad je bilo trojno financiranje: Ministarstvo, Grad i Županija. To je kao da Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu stavite pod zagrebačko Sveučilište, kako bi to išlo? Sada naše Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokriva plaće svih 20-ak zaposlenika knjižnice, ali je problem sa svim drugim troškovima, za redovnu djelatnost, programe i sve ostalo. Nema stalnih izvora, većinom su to programska financiranja, recimo, Županije, Grada Pule i države. Županija godišnje u prosjeku osigura 300-tinjak tisuća kuna, ove godine, recimo, predvidjeli su 320 tisuća, također za programe. Treba naći trajnije rješenje, pogotovo s tim troškovima održavanja prostora.

- Naši studenti pretežito koriste knjižne ogranke na fakultetima u Preradovićevoj i Ronjgovoj, jer tu imaju najviše stručne, ciljane literature. Druge, novije sastavnice nemaju svoje knjižne ogranke pa koriste kapacitete središnje knjižnice, ali jednoga dana zajedno sa studijima trebali bi se i njihovi knjižni ogranci useliti u novi kampus u Mornaričkoj bolnici. Lijepo bi bilo imati sve na okupu, u krugu kampusa, jer su knjižni ogranci direktna stručna i znanstvena literatura za studente i istraživanja. Osim toga, u prostranom podrumskom dijelu Mornaričke bolnice mogao bi se smjestiti i dobar dio knjižnog fonda koji je sada u skladištima posvuda po gradu, kaže Škare-Mošnja.

Rješenje prijave na natječaj za energetsku obnovu zgrade očekuje i voditelj knjižnice dr.sc. Bruno Dobrić.

- Sveučilištu je, jasno, prioritet uređenje Mornaričke bolnice, što je velika investicija, u kojoj pak financijski sudjeluje Istarska županija. U sklopu gradskog projekta uređenja nove šetnice na Kaštelu, koja prolazi i uz našu zgradu, uredit će se i taj sada zapušten i zarastao prolaz. Tu nam se i skuplja vlaga u spremištu pa nam je u planu i to sanirati. Znači, sanacija krova u obje zgrade, eventualno i nova fasada ako dobijemo sredstva Ministarstva, te sanacija vlage nakon što naprave šetnicu uz zgradu. To su veće investicije koje su planirane u ovoj godini. Na zgradi vanjskog spremišta propušta krov i u planu je sanacija tog dijela, ako ne i kompletna rekonstrukcija krovišta, ovisi o sredstvima. Početak je godine i teško je predvidjeti, kaže Dobrić.

Što se tiče zaštite i prezentacije kulturne baštine, očekuje kontinuirano financiranje Ministarstva kulture za restauraciju oštećenih starih knjiga, većinom iz zbirke Histrica i Mornaričke knjižnice. To su financirani programi, u čemu sudjeluju i Grad Pula i Županija. Županija financira i projekt digitalizacije starih novina i časopisa, ističe Dobrić. Upravo su objavili ponovljeno digitalizirano izdanje Naše sloge, prvih hrvatskih novina u Istri, koje se sada lakše čitaju i mogu se pretraživati. Obrađena su prva dva godišta, od 1870. na '71., na svoju 150. obljetnicu.

Zbog lošeg financiranja, i programi koji bi privukli građane u Sveučilišnu knjižnicu, koji bi je učinili živom i mjestom okupljanja, nekako su zamrli. Još je ovdje aktivna Zelena knjižnica, što je međutim program Društva bibliotekara Istre, ali Sveučilišne knjižnice već neko vrijeme - i prije korone - nema ni u Noći muzeja, na Festivalu znanosti i drugim manifestacijama u gradu.

Povezane vijesti

• ZBIRKA FLACIANA Pulska Sveučilišna knjižnica čuva vrijedne knjige protestantskog teologa, filozofa, lingvista i povjesničara Matije Vlačića Ilirika
• Zgrada Sveučilišne knjižnice u Puli u dosta je lošem stanju: Saniraju se zidovi glavnog spremišta knjižnog fonda, a u planu je i obnova cijelog zdanja, izgrađenog 1908.
• Radionice haiku poezije Dejana Pavlinovića