NUŽNA HITNA OBNOVA
Zgrada Sveučilišne knjižnice u Puli u dosta je lošem stanju: Saniraju se zidovi glavnog spremišta knjižnog fonda, a u planu je i obnova cijelog zdanja, izgrađenog 1908.
(Snimio Danilo Memedović)
Zgrada Sveučilišne knjižnice u dosta je lošem stanju, ali Uprava Sveučilišta Jurja Dobrile radi sve da se to čim prije promijeni. Naime, raspisani su natječaji u koje se, s obzirom da nije samostalna ustanova, kao sastavnica Sveučilišta namjerava uklopiti i Knjižnica da bi se iznašla sredstva za sanaciju cjelokupnog zdanja. Trenutno se radi o natječaju Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine - Energetska obnova zgrada javnog sektora, ali se kontinuirano prate svi javni pozivi, kaže Ivan Kraljević, voditelj Sveučilišne knjižnice. Zasad je izrađen projekt sanacije fasade i krova, a u sklopu tih radova želja im je ugraditi i dizalo koje bi, prema prvoj ideji, bilo smješteno u središnjem dijelu stepeništa, a prema drugoj, s vanjske strane zgrade.
- Ovo je brdo s kojeg se širila Pula i gdje god zahvatite kopanjem, pronaći će se neki arheološki nalazi koji će također usporiti radove, ali meni je drago da se uopće počelo razmišljati u tom smjeru te sam po tom pitanju dosta optimističan, kaže Kraljević.
- Trenutno se sanira spremišni prostor uz jugozapadni zid i zid koji je okrenut prema Malom rimskom kazalištu, a to se odvija u sklopu samih radova u Kazalištu te u sklopu uređenja šetnice koja će ići uz Sveučilišnu knjižnicu, uz spomenuti jugozapadni zid. Koliko sam ja shvatio, na tom mjestu bio bi i glavni ulaz za posjetitelje Malog rimskog kazališta. Izvođači su provodili iskopavanja arheološkog tipa u tom dijelu te je u sklopu lanjskih radova u prvoj fazi saniran zid i postavljena je hidroizolacija. Trenutno se saniraju zidovi u spremišnom prostoru, skinuta je kompletna žbuka i rješava se kapilarna vlaga.
To nam je dosta važno jer je riječ o glavnom spremištu u kojem je većina našeg knjižnog fonda. Zgrada je podignuta 1908. godine kao Pučka njemačka škola: to je bila njena prvotna funkcija i sadašnji zemljani uspon tada nije ni postojao. Sad, kad se iskopavalo zbog ovih arheoloških istraživanja, pod zemljom su pronađeni stupići, isti onakvi kakvi i sad stoje, metar udaljeni, ispred zgrade. Kako se vremenom podizao nivo zemlje, tako je zemlja prekrila stupiće, ali i navukla vlagu u zgradu, pojašnjava nam uzroke problema Kraljević.
Navodi da se u obnovu fasade trebalo ići putem projekta da bi se u cijelosti sanirala, i da bi pritom bila energetski učinkovita. "Osim toga, želimo zamijeniti drvenariju, a krov u cijelosti popraviti, jer ga saniramo parcijalno, ovisno o financijama i, dosad, kao oblik vatrogasnih rješenja", kazuje Kraljević.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
