U tuđini, opet na "ničijem tlu", Daša sebe prizemljuje i kao istarsko-dalmatinsko-hrvatsko i beogradsko dijete vraća se u Istru, gdje u Rovinju jedino ulicu svoga najranijeg djetinjstva smatra uistinu svojom
Suspregnute suze i navlažena tuga u očima zamaglile su atmosferu u novouređenom caffe baru Circolo, prilikom predstavljanja knjige "Daša: spomenar", priređivača Milana Rakovca, u nakladi izdavačke kuće Fraktura. Tako bi se u jednoj rečenici mogao opisati doživljaj kojim je otvoren poslijepodnevni dio XX. Međunarodnog pograničnog susreta Forum Tomizza, 2019.
Pjevački unisono
Gotovo pjevački unisono su Neven Ušumović, ravnatelj umaške Gradske knjižnice, Milan Rakovac umjetnički koordinator i utemeljitelj ovih susreta uz granicu, Aljoša Pužar, kulturolog, aktivist i Ahmed Burić, književnik i novinar, elegično, uz poneku svijetlu pošalicu, kao kroničari i prijatelji svjedočili o životu poznate i višestruko nagrađivane spisateljice Daše Drndić, preminule prošle godine. Puni emocija i ljubavi opisivali su njezin životni put od oca partizana, sretnog odrastanja u diplomatskoj obitelji u Beogradu, ljevičarskim idejama, sudjelovanju 1968. u liberalnim studenskim demonstracijama, profiliranja na pariškoj i beogradskoj bonvivanskoj sceni, te naposljetku, neočekivanom prizemljenju nakon ekspanzije etno-kohezijske srpske politike radi čega se vraća svojim hrvatskim obiteljskim krugovima. Skrasivši se u tuđmanističkoj Hrvatskoj pritišću je da zakorači u vlastiti identitet, a koji joj nije ni prirodan, ni ideološki blizak, niti mu kao predana antifašistkinja i ljevičarka generacijski pripada.
Radi te prisile identificiranja, vrijeđanja i šikaniranja bježi u Kanadu u kojoj nailazi na nove probleme migracije i ispraznog konzumerizma, otuđenosti i proizvodnje drugosti.
U tuđini, opet na "ničijem tlu", Daša sebe prizemljuje i kao istarsko-dalmatinsko-hrvatsko i beogradsko dijete vraća se u Istru, gdje u Rovinju jedino ulicu svoga najranijeg djetinjstva smatra uistinu svojom.
- Njezina uloga i pozicija u kulturološkom smislu bile su vrlo kompleksne, ali kao osoba u sebi je krila krhkost, dok će je izvana svi pamtiti po snazi, kao bijelu lavicu, no bila je to snaga koja je počivala na njezinoj beskonačnoj osjetljivosti. Oko svoje topline i neiscrpne nježnosti nanizala je prstenje u velikim krugovima. Daša je prikrivala te svoje ustreptale emocije i u uvjetima potpuna divljaštva ili "proseravanja" kako je običavala govoriti, zaodijevala je tu svoju krhkost u jedno viteštvo o čemu svaki redak njezine književnosti govori dok progovara o malom čovjeku na pozadini velike povijesti. Baš kao da piše o sebi samoj koja je krenula biti mala na pozadini velikih promjena, a ostala je i ostat će među najvećima, rekao je Pužar koncentriravši zrcalni odraz Dašina života na malu pozornicu Circola. To isto su pomislili i svi nazočni koji su imali čast Dašu upoznati.
Uslijedilo je jedno ugodno programsko druženje. Akteri i publika premjestili su se u prostor galerije Marin gdje je priređen uzbudljiv performance "Čisti zrak" u izvedbi eko-aktivistice i multimedijalne umjetnice Slavice Marin. Već uobičajeno, izvela je novi, pomalo apokaliptični scenski prikaz o smanjenju razine kisika u zraku, osobito u urbanim sredinama, pojavu nastalu kao posljedicu zagađenosti koju stvara čovjek u industrijskom i konzumerističkom društvu. Začahurena u kapsuli, u kojoj se još jedino može udisati preostali čisti zrak na Zemlji, podsjetila je na monolit iz Kubrickova SF filma "Odiseja u svemiru", tako što Marin svojom plavom kapsulom satirički tematizira sudbinu čovjeka i evoluciju u nekoj budućnosti nakon ljudskog samouništenja.
Uslijedio je nastup etno tria Taman tavan, održanog u Gradskoj knjižnici.
Glazba i slikovnica
Članovi benda Goran Farkaš (Istra), Myriam De Bonte, Belgija i Dunja Bahtijarević, Banja Luka/Zagreb oduševili su prisutne svojim istraživačkim pristupom glazbi i izvedbama na tamburi i harmonici, a osobito svojim grlenim glasovima kojima su publici približili pučko pjevanje. Interpretacijama je poseban šarm dala Dunja Bahtijarević.
Međunarodni pogranični susreti završili su u subotu ujutro komemoracijom na grobu Fulvija Tomizze u Materadi.
U Circolu je predstavljena i slikovnica za djecu Fulvija Tomizze "Il gatto Martino/Mačak Martin" u izdanju Zajednice Talijana "Fulvio Tomizza" Umag. Prevoditeljica i urednica slikovnice je Floriana Bassanese Radin, predsjednica ZT Fulvio Toimizza i zamjenica gradonačelnika Grada Umaga.