Izložba predstavlja devetoro snažnih likovnih osobnosti koje su u jednom dijelu svoga života dijelile isti prostor i isto vrijeme, proživljavale nedaće i sudbinu rudarskog života grada koji je dugo bio na margini likovnih zbivanja, ali koji je izrastao u jedno od najznačajnijih središta likovnoga stvaranja u Hrvatskoj

U sklopu obilježavanja 99. godišnjice Labinske republike Labinjani mogu pogledati tri različite izložbe. Prva je otvorena u petak navečer u Gradskoj galeriji. Riječ je o skupnoj izložbi labinskih pokojnih umjetnika nazvanoj "I nakon života, život", a predstavljeni su radovi Quintina Bassanija, Mate Čvrljka, Josipa Diminića, Krešimira Farkaša, Beti Kranjčević, Jasne Maretić, Orlanda Mohorovića, Renata Percana i Sanje Švrljuge.

Moćni stupovi

Izložba predstavlja devetoro snažnih likovnih osobnosti koje su u jednom dijelu svoga života dijelile isti prostor i isto vrijeme, proživljavale nedaće i sudbinu rudarskog života grada koji je dugo bio na margini likovnih zbivanja, ali koji je izrastao u jedno od najznačajnijih središta likovnoga stvaranja u Hrvatskoj. Oko ovih umjetnika odvijale su se sve značajnije likovne manifestacije u Labinu i Istri, bili su moćni stupovi autentičnih poetika i predvodnici novih likovnih kretanja. Svi su u sebi nosili umjetnički duh oblikovan rudarskom prošlošću koji se, makar segmentima i modifikacijama, protegnuo u njihova djela.

- Nema bolje prilike od ove kada obilježavamo 99. obljetnicu Labinske republike da se još jednom prisjetimo naših velikih umjetnika i svijetu pokažemo njihova djela ta da su labinski umjetnici svojim djelovanjem obogatili i proslavili svoj grad. Ne postoje riječi kojima bih iskazala divljenje prema ovim umjetnicima koje sam i osobno poznavala. Pozdravljam i sve članove njihovih obitelji koji su došli na ovu raskošnu i bogatu izložbu koja još jednom dokazuje da je Labin grad umjetnosti, kulture, bogat i lijep grad, rekla je na otvaranju Tea Bičić, voditeljica labinske Gradske galerije. O autorima, njihovim radovima i značaju koji su imali za Labin govorila je Branka Arh, povjesničarka umjetnosti koja je i postavila izložbu.

- Devetoro labinskih umjetnika kojih više nema među nama predstavljamo ovom izložbom. Izabrala sam onaj dio njihove stvaralačke ostavštine koji ih predstavlja u njihovoj umjetničkoj biti i koji vidim kao nezaobilazne vrijednosti. Od tuda i naziv izložbe "I nakon života život", odnosno život protegnuti i nakon života. Nit vodilja je bila povezati ono što im je zajedničko i izdvojiti ono autentično i zasebno u njihovim djelima. Svi su oni nosili kreativni duh obojen rudarskom prošlošću, ali su izrazili svaki na svoj način. Quintina Bassanija i Josipa Diminića odredio je istarski krajolik, ali su ga protumačili i izrazili svaki na svoj način. Zatim sam povezala umjetnike koji imaju bliske umjetničke stavove, Sanju Švrljuga Milić, Krešimira Farkaša, Orlanda Mohorovića i Beti Kranjčević, a na trećoj etaži povezala sam one umjetnike koji nose lirsku i poetsku notu. To su Renato Percan, Jasna Maretić Diminić i Mate Čvrljak kojeg inače vežem uglavnom za kamen, skulpturu u kamenu, ali ovdje sam izdvojila njegove terakotne portrete skulpture da bih naglasila ono poetsko, lirsko, opuštajuće u mekoći gline, rekla je Branka Arh.

Poseban događaj

Izložbu koja se može pogledati do 30. ožujka otvorio je labinski dogradonačelnik Zoran Rajković koji je tom prilikom istaknuo da je ovo poseban događaj za Labin i to na početku jedne godine koja je posvećena Matiji Vlačiću Iliriku i u kojoj će biti još deset izložbi.

- Ovo je izložba devet veličanstvenih umjetnika koji su nekoć sami bili na otvorenjima, imali smo i njihove samostalne izložbe, a sada s jedne posebne vremenske distance gledamo na njih i njihove radove koji također gledaju nas. Ovo je prva od deset izložbi koje imamo ove godine i otprilike svaki mjesec će biti jedna, a ove godine Labinski uzlet likovnosti bit će u znaku Matije Vlačića Ilirika i trajat će nešto duže, rekao je Rajković.

Povezane vijesti

• Mozaik kao slikarstvo za vječnost
• Nedogledi - preko krajnjih granica
• "Studija za Gubilište" Matije Debeljuha i "Gledanje boja" Marcusa Pericinia