(Hina/EPA)
Stanovanje je središnja tema 4. Dana arhitekata što su u petak počeli u Šibeniku dvodnevni rad u organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA), a kako je istaknula predsjednica te strukovne udruge Rajka Bunjevac, u situaciji globalne pandemije shvaćamo i njegovo šire značenje.
Bunjevac je u pozdravnom govoru naglasila dvije važne dimenzije stanovanja - oblikovanje izgrađenog okoliša i savijanje vlastitoga, intimnog životnog gnijezda, priopćio je organizator.
Treba jasna nacionalna stambena politika,
Objasnila je da nam za ostvarivanje tih dviju važnih dimenzija stanovanja trebaju novi konceptualni modeli i tipologije, te jasna nacionalna stambena politika kojom će se osigurati dostupnost stambenoga prostora svakom pojedincu.
Ovogodišnji Dani arhitekata održavaju se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kulture i medija te turizma i sporta, Grada Šibenika i Javne ustanove Tvrđava kulture, Šibenik.
Sudionike ove stručne konferencije pozdravili su Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, Željko Burić, gradonačelnik grada Šibenika, Borka Bobovec iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te Adrijan Jadro, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.
Zakon o obnovi Zagreba - fokus treba pomaknuti na cjelovita rješenja
Zakon o obnovi Zagreba i okolice bila je tema panel rasprave u kojoj su sudjelovali istaknuti čelni ljudi strukovnih udruženja iz područja arhitekture i povjesničari umjetnosti. U raspravi su sudjelovali Rajka Bunjevac, Maja Furlan Zimmermann, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata, Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb, Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti, Ivana Haničar Buljan, pomoćnica ravnateljice Instituta za povijest umjetnosti, te Tihomir Jukić, profesor Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sudionici su suglasni da je zakon kvalitetniji u odnosu na prvotne prijedloge, ali i da ima bitne manjkavosti, a zajednički zaključak je kako treba pomaknuti fokus sa sanacije konstrukcije zgrada od potresa na cjelovita rješenja koje će omogućiti nužnu obnovu građevinskoga fonda i u pogledu drugih važnih aspekata, poput urbane obnove, zaštite od požara, pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti ili energetske obnove.
Zato, smatraju sudionci, nužno je da od početka arhitekti budu uključeni u proces projektiranja kako bi troškovi bili sagledani u cijelosti i potpuno transparentni. Ocijenili su da nije iskorištena prilika za donošenje zakona kojim će se omogućiti kreiranje kvalitetne podloge za cjelokupnu urbanu obnovu i učinkovite modele obnove zapuštenoga građevinskog fonda u cijeloj Republici Hrvatskoj.
Tomislav Krajina, član Društva arhitekata Šibenika smatra da je nastala situacija stvorila jasnu potrebu da se sagledaju prioriteti prakse arhitekata i njihove uloge u društvu, osobito u stvaranju nove stambene politike.
Izvanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu Branimir Rajčić predstavio je stanje stambenoga fonda u RH po kojemu su od 220.000 stambenih objekata u RH samo 150.000 stalno naseljene stambene jedinice, a njih čak 97 posto je u privatnom vlasništvu
Slovenski arhitekti Vanja Gregorc Vrhovec i Aleš Vrhovec posebnu su pozornost dali revitalizaciji malih naselja i osvrnuli se na predsjedavanja Slovenije EU-om u drugoj polovici naredne godine, kada će Slovenija temu stanovanja pokušati postaviti kao glavnu temu svoga predsjedanja.
Kao uvod u sutrašnju svečanu dodjelu Godišnjih nagrada za 2019. sudionici mogu vidjeti i izložbu nagrađenih radova Hrvatske komore arhitekata iz prethodnih godina (2016.-2018.) postavljenu u predvorju Konvencijskog centra Šibenik.