Planiranom koprodukcijom dvaju kazališta ostvaruje se vrijedna umjetnička suradnja koja će pružiti publici nesvakidašnju priliku upoznavanja važnih djela istarske glazbene baštine. Riječ je o prvoj operi Antonia Smareglie, čije se djelo revalorizira na pravi način tek posljednjih dvadesetak godina
Opera "Caccia lontana" (Daleki lov) Antonia Smareglie bit će upriličena u suradnji Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula i Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin na daskama INK-a u četvrtak, 22. i petak, 23. studenog.
Redatelj je Ozren Prohić, a solistice Jelena Štefanić (sopran) i Sofija Cingula (mezzosopran).
Vrijedna suradnja
Planiranom koprodukcijom dvaju kazališta ostvaruje se vrijedna umjetnička suradnja koja će pružiti publici nesvakidašnju priliku upoznavanja važnih djela istarske glazbene baštine. Riječ je o prvoj operi Antonia Smareglie, čije se djelo revalorizira na pravi način tek posljednjih dvadesetak godina. Zanimljivo je da se radi o operi koja nije orkestrirana, već se izvodi samo uz klavirsku pratnju, a sudjeluje dvoje pjevača.
Antonio Smareglia rođen je u Puli, u kući u Via Nettuno (današnji Augustov prolaz 3), gdje se sada nalazi njegova spomen-soba. Bio je šesto, ali prvo preživjelo dijete Francesca Smareglie iz Vodnjana i Giulije Stiglich iz Ičića. Svoju najslavniju operu, "Nozze Istriane" (Istarska svadba), ambijentirao je u selo svoga oca.
Oženio je Mariju Jetti Polla s kojom je imao petero djece. U dobi od 46 godina oslijepio je nakon neuspjele operacije. Razni ljudi su zapisivali što je diktirao, uključujući njegove sinove Ariberta i Marija, te studente i prijatelje, među kojima valja navesti Prima dalla Zoncu, Gastonea Zuccolija i Vita Levija. Umro je u Gradu 1929. godine."Caccia lontana" jednočinka je, dramska skica, odnosno studentski rad iz 1879. godine.
Smaregline opere su "Preziosa", "Bianca da Cervia", "Re Nala" (Kralj Nala), "Vassallo di Szigeth" (Sigetski vazal), "Pitorri fiamminghi" (Flamanski slikari), "Nozze istriane" (Istarska svadba), "La Falena" (Noćni leptir), "Oceana" i "Abisso" (Bezdan).
Tu su brojne simfonijske skladbe za koncerte orkestra: "Leonora", uvertira; "Preziosa", Posmrtni marš; "Vassallo: Preludij; Mađarski ples"; "Pittori fiamminghi: Preludij, Proljeće, Samostan"; "La falena: Fantazija (2 dijela); Zavođenje i jadikovka u šumi"; "Oceana": uvertira; velika suita u tri dijela posvećena Hansu Richteru; "Suita u 4 dijela" (Povorka tritona; Pjesma onoj koja spava; Ples valova; Sirene); "Abisso: Zaziv i zvonjava".
Raznolik opus
Kvalitetan je njegov opus komorne glazbe, himni i duhovnih skladbi. Tu su "Četiri pjesme za sopran i klavir", posvećene Pietru Minettiju (Nell'onde chiare, Ruba ai fiori, Una mesta sospirando, Deh spegni o Dio), "Barcarola" za klavir; "Ruhelos" (Bez mira), pjesma na tekst Felixa Falzarija; "Himna Tartiniju, za zbor i puhački orkestar" (1896.); "Himna istarskim veslačima, za klavir i zbor" (1886.); "Dvije pjesme iz grada", na tekst Biagia Marina (1927.); "Duhovne skladbe" za orgulje ili klavir i sopran ili tenor: "Salve Regina" (1926.), "Pater noster" (1928.) i "Ave Maria" (1928.). (Vanesa BEGIĆ)