OD ZVUKA DO SLIKE
Alex Brajković i njegova multimedijalna umjetnost budućnosti
Umjetnost je jedan od najdubljih izraza ljudske kreativnosti, emocija i ideja. Ona može biti odraz stvarnosti, ali i sredstvo bijega iz nje, istražujući unutarnje svjetove, društvene teme i filozofska pitanja. Za razliku od klasične umjetnosti, koja se temelji na tradicionalnim formama poput slikarstva, kiparstva i grafike, sve prisutnija je multimedijalna umjetnost koja proširuje granice percepcije i angažmana publike.
O novim trendovima u područjima umjetnosti i inovativnim načinima izražavanja uz pomoć tehnoloških alata razgovarali smo s Alexom Brajkovićem, multimedijalnim umjetnikom iz Poreča, koji je svojim elektroakustičnim performansima, multimedijalnim instalacijama i digitalnom umjetnošću privukao pažnju šire svjetske javnosti.
Svestrani alat
Umjetnički put Alexa Brajkovića započeo je u Nizozemskoj gdje je magistrirao na Konzervatoriju u Amsterdamu, smjer Live Electronics, a paralelno sa studijem specijalizirao je tradicionalnu karnatičku južnoindijsku glazbu poznatu po složenim ritmičkim strukturama. "Studij je bio koncipiran na mjesečnom principu ‘block weeks’ – tri tjedna pripreme, a jedan tjedan performansa koji su uključivali koncerte organizirane na različitim mjestima u Amsterdamu, gdje su studenti morali biti kreativni i predstaviti novi repertoar. Prisustvovao sam jednom takvom koncertu i vidio izuzetno zanimljive stvari, što me zaintrigiralo i potaknulo da počnem proučavati tu disciplinu nakon čega sam upisao Live Electronics studij, veli Brajković.
- Tijekom dvije fakultativne godine učilo se programiranje, produkcija elektronske glazbe, povezivanje senzora s računalom te rad u programu Max MSP – svestranom alatu za digitalno procesiranje zvuka i slike. Ključni cilj bio je proširiti akustične glazbene instrumente elektroničkim ekstenzijama na inovativan način. Budući da je tema bila relativno nova, studenti su bili svojevrsni pioniri u ovom području. "Diplomirao sam s temom ‘Kontroliranje live elektronike za vrijeme sviranja bubnja’, a paralelno nastupao na najvećim europskim glazbenim festivalima i dvoranama s različitim ansamblima. Iako je to bilo vrijedno iskustvo, nedostajala mi je potpuna kontrola nad kreativnim procesom i utjecaj na krajnji ishod izvedbi. U to vrijeme paralelno sa sviranjem razvijao sam i solo performanse, istražujući u svemu tome svoju autorsku ulogu, ističe Brajković.
Alex je posebno bio zainteresiran za nove načine predstavljanja umjetničkog rada: "Zanimalo me kako predstaviti svoj rad bez nužne fizičke prisutnosti, ali uz interaktivne elemente i generativni princip koji uključuje dozu nasumičnosti. Tu tranziciju ostvario sam kroz multimedijalne projekte, gdje poigravanje s percepcijom publike postaje još kompleksnije zahvaljujući raznim digitalnim alatima koji posjetiteljima omogućuju aktivno sudjelovanje u umjetničkom doživljaju".
Ovaj pristup omogućio mu je da fokus publike bude isključivo na djelu, a ne na izvođaču. "Kada fizički nisam prisutan u izvedbi, publika se može potpuno usredotočiti na samo djelo i njegove elemente. Ovaj pristup otvorio mi je nove mogućnosti izražavanja i interakcije s publikom, redefinirajući tradicionalne umjetničke forme."
Svjetlosna umjetnost u srcu Zagreba
Poznat po inovativnom spajanju glazbe, tehnologije i vizualne umjetnosti, Alex je po treći put izlagao svoj rad na nedavnom Festivalu svjetla u Zagrebu, predstavivši impresivan autorski rad na kojem je radio nekoliko mjeseci.
- WAVE je imerzivna, responzivna LED instalacija koja transformira ljudski pokret u hipnotičke fluidne vizualizacije kroz umjetnu inteligenciju, stvarajući dijalog između posjetitelja i svjetlosne umjetnosti. Instalacija prati kretanje posjetitelja i pretvara njihove geste u fascinantne apstraktne vizuale. Svaka interakcija stvara jedinstvene evolucijske obrasce koji stvaraju spontani društveni angažman, transformirajući povijesno okruženje Zagreba u interaktivno svjetlosno okruženje koje spaja tehnologiju s umjetničkim izrazom.
U svom stvaralaštvu, Alex Brajković integrira znanja iz raznih disciplina: live elektronike, kompozicije, improvizacije, programiranja, umjetne inteligencije, generativnih sustava i interaktivnih vizuala, stvarajući jedinstveni umjetnički izraz koji briše granice između tradicionalnih medija. Iza njega je već bogat opus autorskih izložbi i projekata koji su zaintrigirali mnogobrojnu publiku i dali prepoznatljiv pečat njegovom radu.
- Prilikom stvaranja nisam ograničen jednim medijem, već koristim razne tehnologije za vizualni i zvučni izričaj koje se međusobno nadopunjuju. Ponekad vizualni elementi vode narativ dok zvuk služi kao potpora, a nekad je zvuk u prvom planu. Svaki projekt ima svoju unutarnju logiku koja diktira odnos između ovih elemenata.
Jedan od najznačajnijih Alexovih radova je "Contem.plant" iz 2024. godine, za koji je osvojio drugu nagradu na 37. Salonu mladih. Radi se o interaktivnoj zvučnoj instalaciji u kojoj biljke "sviraju" tibetanske zdjele i gongove, stvarajući umirujuću atmosferu rezonantnih zvukova.
- Sve radove programiram i nastojim pronaći neobične izvore podataka s težnjom da ti radovi budu na neki način ‘živi’ – da digitalni aspekt rada dobije dozu prirodnog. Što je prirodnije nego biljke? Upravo me ta ideja vodila u radu na Contem.plantu u kojem biljka postaje svojevrsna koautorica rada. Contem.plant funkcionira na način da specijalizirani senzori prikupljaju biološke signale iz biljaka, koji se potom pretvaraju u glazbene impulse, pružajući uvid u njihove unutarnje procese poput fotosinteze i kretanja kloroplasta, objašnjava Alex.
- Moram priznati da sam u početku bio skeptičan prema ideji da biljka može osjetno reagirati na prisutnost ljudi. Međutim, nakon duže izloženosti instalaciji, primijetio sam jasnu korelaciju između ljudske prisutnosti u prostoriji i intenziteta unutarnjih procesa biljke. Taj me moment fascinirao - svjedočiti kako biljka, kroz tehnologiju, može postati suptilan, ali izražajan komunikator svojih stanja i interakcija.
Nexus i Geoglyphs: Dijalog svemira i tehnologije
Među značajnim Alexovim projektima ističu se i radovi "Nexus" i "Geoglyphs", koje je predstavio u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli te u Galeriji Forum u Zagrebu.
- Izložbu čine dva komplementarna umjetnička koncepta koja istražuju međusobnu interakciju čovjeka, tehnologije i svemira. Inspiraciju za oba rada pronalazim u svemiru i podacima, pri čemu najnoviji radovi crpe ideje iz fizičkih sila gravitacije nebeskih tijela, objašnjava Alex.
U radu "Nexus", centralni atraktor upravlja kretanjem 640.000 čestica varijabilnih masa stvarajući fluidne i nepredvidive vizualne prikaze. Ti prikazi dodatno se nadopunjuju interaktivnim multikanalnim glazbenim kompozicijama, što iskustvo čini sveobuhvatnim.
- Posebno me zanima kontrast između dinamičnog i nepredvidivog – kakvo je iskustvo Nexusa, gdje zvuk i projekcija kontinuirano stvaraju nove varijacije – te statičnog medija slika kakav nalazimo u Geoglyphs. U radu "Nexus" prisutnost i odsutnost posjetitelja oblikuju suštinsku narativnu nit, pretvarajući ga u dinamični dijalog između prostora, umjetnosti i publike. U odsustvu ljudi pikseli se rastežu stvarajući hipnotički statičan prikaz gotovo poput svjetionika u tami čija je svrha da privuče pažnju izdaleka. Zvuk prati ovu vizualnu smirenost jednostavnim i kontemplativnim skladbama koje prizivaju osjećaj tišine svemira. Kada posjetitelji priđu instalaciji, rad oživljava u punini svoje ekspresije: Vizualni prikazi postaju fluidni, nepredvidivi i bogati, odražavajući interakciju i energiju prisutnih. Glazba se transformira u uranjajuće kompozicije, koje dodaju osjećaj kinematografske napetosti i transcendencije.
"Geoglyphs" pak ispunjava prostor nizom slika i crteža nastalih pomoću robotske ruke plotera koju Alex kontrolira u stvarnom vremenu. "Razvio sam softvere koji oblikuju proces nasumičnog hoda (eng. random walk) robota, dok za ulazne parametre koristim podatke prikupljene s NASA-inih stranica. Ovaj postupak omogućuje spajanje nasumičnosti i preciznosti što rezultira radovima koji povezuju analognu ljepotu crteža s digitalnom estetikom algoritmičnih i generativnih procesa.
Budući projekti: Između stvarnog i nestvarnog
Alexovi projekti zahtijevaju dugotrajnu produkciju, a trenutno radi na proširenju svog umjetničkog izraza kroz nove AI tehnologije.
- Intenzivno istražujem najnovije mogućnosti umjetne inteligencije, fokusirajući se na aspekte koji omogućuju stvaranje umjetničkih iskustava dosad neostvarivih tradicionalnim metodama. Trenutno stvaram dvije instalacije koje predstavljaju različite pristupe tehnologiji - jedna je interaktivna instalacija koja reagira na prisutnost posjetitelja, dok je druga monumentalna instalacija koja materijalizira vizuale generirane kroz prilagođene algoritamske sustave potpomognute umjetnom inteligencijom. Oba projekta istražuju nove mogućnosti dijaloga između čovjeka, prostora i tehnologije.
Paralelno s tim, Alex razvija i skulpturalnu akustičnu instalaciju: - Ova instalacija, pogonjena kapljicama vode, nastavak je mojeg istraživanja započetog u radovima ‘Drumming’ i ‘Contem.plant’. U njoj koristim modificirane akustične instrumente kojima upravlja računalo, stvarajući simbiozu između mehaničkih elemenata, prirodnih procesa i digitalne kontrole. Multimedijalna umjetnost kontinuirano istražuje nove tehnologije, koristeći ih kao alat za komunikaciju i eksperimentiranje, stvarajući dinamična i interaktivna iskustva. Time briše granice između umjetničkih disciplina, omogućujući inovativne pristupe i novu dimenziju u izražavanju ideja te naglašava interakciju s publikom u digitalnom dobu.
- Ohrabrujuće je vidjeti kako publika entuzijastično prihvaća moj rad i nove oblike umjetničkog izražavanja općenito, ističe Alex.
- Nalazimo se tek na početku značajne tehnološke transformacije koja će sve dublje prožimati naš svakodnevni život i kreativno izražavanje. Zanimljivo je primijetiti kako se evolucija tehnologije odvijala drugačije od očekivanog. Tradicionalno se pretpostavljalo da će automatizacija najprije zamijeniti repetitivne, rutinske poslove, no dogodilo se upravo suprotno – umjetna inteligencija najprije je transformirala kreativne domene, uključujući i umjetnost. Ovaj paradoks otvara fascinantna pitanja o prirodi kreativnosti i budućem odnosu čovjeka i tehnologije.
Na pitanje hoće li se izgubiti vrijednost autorskog rada s obzirom na sve veći utjecaj umjetne inteligencije i tehnologije u umjetnosti, Alex odgovara optimistično: "Umjetna inteligencija i nove tehnologije predstavljaju prije svega nove alate u umjetničkom izražavanju. Moj je stav prema ovim razvojima pozitivan jer omogućuju eksperimentiranje i kreativne procese koji do sada nisu bili mogući. Svaka tehnološka revolucija mijenjala je umjetnost, no kreativni impuls i autorska vizija uvijek ostaju u srži umjetničkog stvaralaštva."
- Svjedočimo temeljitoj transformaciji odnosa između čovjeka i tehnologije - već danas je ponekad teško razlučiti komuniciramo li s čovjekom ili AI sustavom kada nemamo vizualni kontakt. Ova promjena postavlja izazove za naše tradicionalne vještine i obrazovne sustave. Kao što danas svjedočimo da mnogi ljudi gotovo zaboravljaju pisati rukom zbog sveprisutnosti digitalnih tehnologija, možemo očekivati da će u budućnosti doći do promjena u drugim kognitivnim vještinama. Mogli bismo vidjeti pad u sposobnostima dugotrajne koncentracije, samostalnog kritičkog promišljanja ili prostorne orijentacije bez tehnološke asistencije. Međutim, ljudska adaptabilnost uvijek je bila iznimna - dok neke tradicionalne vještine blijede, razvijamo nove kompetencije koje integriraju našu urođenu kreativnost s tehnološkim mogućnostima. Ključ uspjeha bit će u osvještavanju tih transformacija i proaktivnom oblikovanju tehnologije koja nadopunjuje, a ne zamjenjuje, naše najvrednije ljudske kvalitete.
Podijeli: Facebook Twiter
