Istrovenetski dijalekt, odnosno l'istroveneto kako ga nazivaju njegovi govornici, od petka je dio zaštićene nematerijalne kulturne baštine upisane pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske.

Rođendanski poklon

Vijest je prilikom održavanja festivala istrovenetskog u Bujama objavila Lorella Limoncin Toth, predstavnica Ministarstva kulture i medija, ističući da je to najbolji mogući poklon i za desetu obljetnicu festivala koji je bio u tijeku, kao i za sve govornike koji se služe ovim govorom.

- To je iznimno važan dan za sve koji koriste taj jezik, taj govor. Već se duže vremena o tome raspravljalo, a na sreću se samo uvrštenje u popis zaštićene baštine poklopilo s održavanjem ovog festivala čiji je cilj očuvanje i njegovanje važnog dijela kulturno-jezične baštine ovih krajeva. Svakako hvala Istarskoj županiji, Talijanskoj uniji, Ministarstvu kulture i medija, pulskoj talijanistici i svima koji su tome doprinijeli. U budućnosti će se težiti sve većoj valorizaciji toga govora, njegovoj zaštiti, promidžbi i očuvanju njegove gramatike, kreiranjem raznih rječnika te drugim nizom aktivnosti, kao i njegovim približavanjem najmlađima, kazala je Limoncin Toth.

Istrovenetski je naziv za talijanske govore u slovenskom i hrvatskom dijelu Istre koji se u osnovnim crtama uklapaju u mletački dijalektalni dijasustav. Isti je tip talijanskog govora u uporabi u Rijeci i na kvarnerskim otocima.

Povijest govora

- Mletački se dijalekt u Istri uglavnom širio s mletačkom vlasti, postupno potiskivao predmletačke romanske istarske govore (istriotski) i prevladao u urbanim sredinama, poglavito nakon što je 1420. Venecija ovladala većim dijelom Istre. Od drugih se mletačkih govora, s kojima ima zajednički osnovni leksik i jezični ustroj, razlikuje po leksičkim ostatcima predmletačke istarske romanštine i po slovenskim i hrvatskim jezičnim elementima. Tijekom povijesti u Istri su se i na kvarnerskom prostoru dodirivali i prepletali različiti govori i stvoreno je osebujno sociolingvističko stanje. Istromletački se, kao i drugi istarski govori (hrvatski, slovenski, istriotski, istrorumunjski, istrocrnogorski), od matičnoga dijasustava razlikuje i po onome što je prihvatio iz istarskog jezičnoga okoliša te tijekom stoljeća na svoj način oblikovao, zapisao je za Istarsku enciklopediju akademik Goran Filipi.

Povezane vijesti

• Njegovanje talijanskog govora u slovenskom i hrvatskom dijelu Istre: ISTROVENETSKI DIJALEKT DOBIT ĆE SVOJU KUĆU I UDŽBENIK
• Od srpske šljivovice do francuskog baguettea - UNESCO bira nematerijalnu baštinu
• Otvorena izložba "Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama"