ZAGREB
Predstavljen novi roman Ludwiga Bauera "Repriza"
(Hina/EPA)
Nagrađivani hrvatski književnik Ludwig Bauer predstavio je u četvrtak svoj novi roman "Repriza", distopijsku alegoriju u kojoj kroz sliku hipotetičke budućnosti nakon globalne katastrofe izazvane nuklearnim ratom ispisuje napetu priču o suvremenosti.
Knjiga je objavljena u izdanju Frakture, a razgovor s autorom vodio je u Knjižari Fraktura glavni urednik te nakladničke kuće Seid Serdarević. Ocijenio je da je Ludwig Bauer bez sumnje jedan od najvažnijih domaćih suvremenih autora čije prozno djelo odlikuje interes za povijest, vrhunski stil, velika pažnja posvećena strukturi djela te promišljenost.
"Često ga se stavljalo u ladicu novopovijesnoga romana, iako je on autor mnogo širega opsega, a ono što sve te romane povezuje je pitanje sudbine maloga čovjeka u nekim povijesnim vremenima, u tome kako nekakve vanjske okolnosti utječu na naš život i naše odluke", istaknuo je Serdarević.
Isto vrijedi i za "Reprizu", njegov 18. po redu roman i ujedno treći u kojemu se Bauer bavi bliskom budućnošću u drugačijem, distopijskom ključu, nakon romana "Čudnovati gospodin Kubitschek" (2015.) i "Muškarac u žutom kaputu" (2018.), za koji je nagrađen godišnjom Nagradom Vladimir Nazor.
O romanu "Repriza" u kontekstu Bauerova cjelokupnog stvaralaštva govorila je 'bauerologinja' Lidija Dujić.
Romaneskni opus toga autora podijelila je na skupinu novopovijesnih romana, kojih je ukupno devet, i na grupu romana koje je opisala kao "neku vrstu žanrovskih izleta" u kojima također ne odustaje od svojih likova domaćih stranaca ali ne tematizira povijesne traume već suvremena iskustva.
"Repriza" pripada najnovijoj, trećoj skupini, rekla je Dujić, koju čine distopije čija je glavna značajka "neka vrsta pseudotemporalnosti", gdje je vrijeme izgubilo prepoznatljive graničnike o tome gdje se nalaze prošlost, sadašnjost i budućnost.
Vrijeme teksta Bauerova najnovijega romana, kako je pojasnila, "prethodi vremenu same priče, koje se nama iz pozicije čitatelja čini kao budućnost, o kojoj se zapravo govori kao da je već postala prošlost". Nazvala je to vrijeme "poviješću budućnosti", gdje Bauer svoj interes za povijest oblikuje kao alegorijsku distopiju, iza koje ne stoji realna zbilja već je riječ samo o našem poimanju zbilje.
Nadalje, rekla je Dujić, taj je roman "jedan oblik narativnog darvinizma" koji je lako čitati kao rekonstrukciju ili dekonstrukciju evolucije, kako bi se potvrdila ili provjerila mnoga rješenja u projektu održavanja vrste, pri čemu sve što Bauerovi likovi otkrivaju i s čime se ponovo sudaraju "potvrđuje da sve ono što funkcionira danas jedva da bi moglo biti nekako drugačije". Ono što u tome romanu plaši i izaziva osjećaj nelagode je činjenica da se sve događa uz potpuni izostanak bilo kakve emocije, empatije, nostalgije, istaknula je.
Radnja "Reprize" (2020.) smještena je u budućnost, gdje nakon nuklearne katastrofe mala grupica mladih ljudi zajedno sa svojim profesorom koji je na njima napravio genetske modifikacije, uspijeva preživjeti. Životareći u limbu između spržene zemlje i oblaka prepunih radioaktivnih čestica, u jednom pojasu u planini oni pokušavaju iznova stvoriti čovječanstvo. Jedini preživjeli suočavaju se s mnogim nedaćama, od gladi i stvaranja zajednice do pronalaženja hrane i pripitomljavanja životinja – oni ubrzano prolaze put koji je prošla ljudska vrsta.
Bauer je kazao kako se, usprkos svim teorijama o zakonitosti povijesnog razvitka, po njegovu mišljenju historijski materijalizam danas više ne može prihvatiti u potpunosti i sasvim nekritički. Povijest je na neki način niz slučajnosti koje izazivaju određene individualne i kolektivne reakcije, rekao je pisac, pri čemu ljudi stalno pokušavaju ovladati trenutkom u kojem žive, dok povijest ide nekim svojim, gotovo nezavisnim putem. Želeći formirati svoj život unutar nekih vremenskih okolnosti, ljudi zapravo manje ili više postaju žrtve povijesti, smatra.
"To se približava jednoj od za mene bitnih odrednica proze kao nečega što je paralelno znanosti. Mislim da dobra, složena proza proučava čovjeka. To je dakako umjetničko a ne znanstveno proučavanje, ali ne bih rekao da se validne istine na koje se može doći na jedan ili drugi način bitno razlikuju", kazao je. Povijest je za njega "fon, temelj na kojem se ljudske prirode mogu možda najbolje prikazati, analizirati i ponuditi u većoj mjeri kao pitanja koja nekamo vode nego kao definitivni odgovori".
Njega, kako je rekao, zanima "reakcija ljudi u novim kontekstima": "Osim u vremenu i povijesti koju poznajem, ja pokušavam i u hipotetičkom vremenu koje ne poznajem dovoljno - jer ga zapravo ni ne mogu unaprijed spoznati jer je fiktivno - vidjeti i te zakonitosti povijesti koje ljudi formiraju".
"Pritom velik dio toga prepuštam samom pripovijedanju, samom romanu, samim junacima. Tok pripovijedanja jedna je od vrlina ove knjige i vjerujem da u samom pripovijedanju čitatelj može istinski uživati bez obzira na njene spoznajne vrijednosti", rekao je pisac.
Iako je za njegovo pisanje karakteristična tendencija prema duhovitosti i humoru, pa je nekad "pribjegavao nečemu što bi se moglo protumačiti čak i kao prilično površan vic", za razliku od prethodna dva njegova romana koji pripadaju istome slijedu, u "Reprizi" ima manje komičnih epizoda – sve je puno ozbiljnije.
Bauer je kazao kako je to zato što je u ovome romanu "teškoća preživljavanja dokinula mnoštvo dimenzija koje su po svom karakteru humane". "Gotovo sve se događa bez emocija, mada emocije postoje – samo što je riječ o emocijama koje su elementarnije, kao na primjer solidarnost pojedinaca. U tim okolnostima nije bilo smisla za eksplicitniji humor", pojasnio je pisac.
Ludwig Bauer (1941.) nagrađivani je književnik, urednik i prevoditelj. U romanima često prikazuje sudbinu Nijemaca i Austrijanaca na jugoistoku Europe. Njegova knjiga "Kratka kronika porodice Weber" (1990.) smatra se kultnim romanom Podunavskih Švaba. Za roman "Zavičaj, zaborav" (2010.) dobio je prestižnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman, nagradu Fran Galović za najbolje književno djelo zavičajne tematike i nagradu Kiklop za najbolji roman u 2011.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
