ZAGREB
Počeo prvi Svjetski festival hrvatske književnosti
(Hina/EPA)
Prvo izdanje Svjetskog festivala hrvatske književnosti, koji ima za cilj eminentne hrvatske književnike koji stvaraju i žive izvan domovine učiniti prezentnijima unutar matične kulture, otvoreno je u petak u Zagrebu, uz poruke o njihovoj važnosti kao neodvojivog dijela korpusa hrvatske književnosti.
Festival se održava u organizaciji Hrvatske kulturne zaklade - Hrvatsko slovo u suorganizaciji s Društvom hrvatskih književnika (DHK), uz sudjelovanje u inicijativi akademika Luka Paljetka i Ivana Aralice te književnice Željke Lovrenčić, proučavateljice hrvatskoga iseljeništva. Pokrovitelji su predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i Grad Zagreb.
Prvo festivalsko izdanje okupilo je u prostorima DHK-a na Trgu bana Jelačića dvadesetak inozemnih gostiju i brojne domaće pisce. Okupljene je na početku skupa pozdravio predsjednik Društva Đuro Vidmarović koji je istaknuo kako je to jedna vrlo važna i nužna inicijativa, koja predstavlja vodeće hrvatske književnike iz susjednih zemalja te ih povezuje i međusobno i s njihovim kolegama u domovini.
"To je neobično važno za njihovu komunikaciju s matičnom književnošću, matičnim narodom, s osjećajem da pripadaju korpusu hrvatske književnosti tako da, kad dođu u svoje sredine, mogu o tome govoriti i pisati i imati pozitivan osjećaj zajedništva, a ne odcijepljenosti, odijeljenosti i nebrige, kao što često čujemo", rekao je Vidmarović.
"Osim toga, i mi smo zainteresirani za njihovo stvaralaštvo, koje nastaje u specifičnim uvjetima, a to znači da nosi jedno bogatstvo, jedan štih, jednu aromu koju mi ovdje ne možemo reproducirati, a koju nam oni donose s punim entuzijazmom", dodao je.
Na toj takozvanoj "periferiji" niz je snažnih imena koja spadaju u sam vrh suvremene hrvatske književnosti, napomenuo je Vidmarović, a neka od njih okupio je prvi Svjetski festival hrvatske književnosti u Zagrebu.
To su Nikola Benčić, Petar Tyran i Ana Šoretić (Austrija), Petar Tašky (Slovačka), Stjepan Blažetin i Mijo Karagić (Mađarska), Antonio Sammartino (Molise, Italija), Petar Hategan (Rumunjska), Tomislav Žigmanov, Lajčo Perušić (Vojvodina), Adrijan Vuksanović, Zvonimir Deković, Vanda Babić (Crna Gora), Šimun Šito Ćorić (Švicarska), Adolf Polegubić (Njemačka), Antun Lučić, Anita Martinac, Miljenko Stojić (Bosna i Hercegovina).
"Mnogi kod nas i ne znaju da su to snažna imena, autori koji bi, da žive u matičnoj sredini, bili često prisutni u medijima i za njih bi se znalo", upozorio je Vidmarović. "Ovo je jedan od načina, mali - ali bolje i to nego ništa, da postanu prezentni, poznati i prepoznatljivi u Zagrebu i u matičnom narodu", poručio je.
Glavni urednik Hrvatskog slova Stjepan Šešelj složio se kako je upravo potreba za povezivanjem hrvatskih književnika, bez obzira gdje živjeli, u Boki Kotorskoj ili Južnoj Americi, središnji cilj toga festivala.
Iz inicijative DHK-a i Hrvatskog centra PEN-a usmjerene na uspostavu dijaloga između hrvatskih književnika u domovini i inozemstvu pokrenute 1989., proizašlo je devet vrijednih izdanja, napomenuo je Šešelj, no poslije je to utihnulo i nastalo je višegodišnje zatišje, koje se ovim Festivalom nastoji prekinuti.
"Ljudi mogu doći, organizirati predstavljanja, no nema prave čvrste veze. Upravo je to bila naša ideja – da se uspostavi jedna čvrsta veza", poručio je.
Na trodnevnom festivalu od petka do nedjelje nastupaju hrvatski književnici iz Mađarske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Rumunjske, Njemačke i Švicarske.
Središnja je tema prvoga festivala sudbina hrvatskih književnika u sredinama u kojima žive, njihove veze s matičnom književnošću i kulturom, kao i veze s kulturom i književnošću u kojima žive, čije se bavi program prvog festivalskog dana, koji se održava u DHK-u, a zaključit će ga koncert Gudačkog kvarteta Ruckner.
Drugoga dana programa, koji se održava u Hrvatskom slovu u subotu 16. studenoga, bit će upriličeno i predstavljanje knjige Pavla Tijana (Senj, 1908.-Madrid, 1997.) "Domovinske i emigrantske teme", priređivača Božidara Petrača, nakon čega će se kod Gradskih fontana u ulici Hrvatske bratske zajednice održati recital hrvatske književnosti, poezije i proze posvećene gradovima-mučenicima Vukovaru i Škabrnji.
U nedjelju 17. studenoga, program obuhvaća i otvorenje izložbe pjesničko-grafičkih mapa iz naklade Zbirke Biškupić u Galeriji AZ Hrvatske kulturne zaklade – Hrvatsko slovo, a bit će predstavljene tri mape, "Željko Sabol i Zlatko Keser", "Mate Ganza – Nives Kavurić-Kurtović" i "Luko Paljetak – Dubravka Babić".
Ideja je festival organizirati svake godine, a već iduće godine plan je okupiti širu paletu književnika, iz cijelog svijeta, od Novog Zelanda, Australije, preko Južne i Sjeverne Amerike do čitave Europe, te proširiti popratni kulturni program.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
