Siječanjski gost pulskog Centra za kulturološka istraživanja socijalizma je dr. sc. Franko Dota koji je doktorirao modernu i suvremenu povijest na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, obranivši 2017. disertaciju "Javna i politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Hrvatskoj (1945-1989)". Franko Dota održat će u ponedjeljak u 17 sati u čitaonici (dvorana 11) fakultetske zgrade predavanje pod nazivom "Na raskršću tradicije i seksualne modernosti: muška homoseksualnost u socijalističkoj Jugoslaviji".
U prvom cjelovitom Krivičnom zakoniku socijalističke Jugoslavije (1951.) muški
suglasni istospolni seksualni čin postao je kazneno djelo za koje su sudovi mogli izreći kaznu do dvije godine zatvora. Odluka da se u kaznenopravnom sustavu zadrži "protuprirodni blud" nije bila niti samorazumljiva, niti je donesena jednoglasno ili u tišini. Dapače, prvotna namjera pravnih stručnjaka iz vrha Partije i Države bila je
sasvim dekriminalizirati homoseksualnost, ali su razni glasovi upozoravali da izgradnja socijalizma predmnijeva "novog i zdravog čovjeka", ideološku kategoriju iz koje je unaprijed bio isključen svaki oblik neheteroseksualnog života.
U narednih 20-ak godina kriminolozi, seksolozi, liječnici i pravnici sve su učestalije u javnosti stali zagovarati nužnost potpune dekriminalizacije homoseksualnosti. No, sredinom 1970-ih prilikom izrade republičkih i pokrajinskih kaznenih zakona došlo je do razlaza oko "protuprirodnog bluda". Polovica federalnih jedinica odlučila se na dekriminalizaciju, uključujući i SR Hrvatsku, dok je u ostatku zemlje homoseksualni čin ostao kažnjiv. U razdoblju od 1945. do 1977. za to kazneno djelo u cijeloj je zemlji osuđeno oko 1. 500 muškaraca, od toga u Hrvatskoj oko 500.
Franko Dota doktorirao je modernu i suvremenu povijest na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, obranivši prošle godine rad pod naslovom "Javna i politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Hrvatskoj (1945-1989)".
Objavio je knjigu "Zaraćeno poraće" (Zagreb, Srednja Europa, 2010.) u kojoj analizira historiografske narative o iseljavanju i stradavanju Talijana Istre i Rijeke nakon Drugog
svjetskog rata. Kao stipendist europskog programa razmjene 2015. godine boravio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu te u tamošnjim arhivskim ustanovama istraživao socijalnu, pravnu i medijsku povijest homoseksualnosti u socijalističkoj Jugoslaviji. Trenutačno je vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu
u Rijeci gdje predaje kolegije iz historijske metodologije i teorije te povijesti historiografije. (Z. ANGELESKI)