Radovi Vlaha Bukovca brojnošću, kvalitetom i značajem zauzimaju izuzetno mjesto u zbirci moderne i suvremene umjetnosti Umjetničke galerije Dubrovnik, te se predstavljanje ovog utemeljitelja hrvatskog modernog slikarstva, čija se djela nikada nisu izlagala u Novigradu, nametnulo kao prva ideja u promišljanju međumuzejske suradnje s Muzejom Lapidarium
Novigradski Muzej Lapidarium najavljuje iznimno zanimljiv izložbeni program. Danas u 19 sati bit će otvorene dvije izložbe: Portreti obitelji iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik Vlahe Bukovca te "Istovremeno" Ane Požar Piplica.
Utemeljitelj hrvatskog modernog slikarstva
- Radovi Vlaha Bukovca brojnošću, kvalitetom i značajem zauzimaju izuzetno mjesto u zbirci moderne i suvremene umjetnosti Umjetničke galerije Dubrovnik, te se predstavljanje ovog utemeljitelja hrvatskog modernog slikarstva, čija se djela nikada nisu izlagala u Novigradu, nametnulo kao prva ideja u promišljanju međumuzejske suradnje s Muzejom Lapidarium. Zbog prilagodbe manjem prostoru Muzeja Lapidarij odabrana je specifična i intimna tema portreta članova uže Bukovčeve obitelji iz cavtatskog i praškog perioda koja uključuje portrete žene Jelice, kćeri Marije, Jelice, Ivanke i sina Aga, ističe se u najavi izložbe Vlaho Bukovac – portreti obitelji iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik.
Vlaho Bukovac (Cavtat1855. – Prag 1922.) je utemeljitelj hrvatskog modernog slikarstva u koje je uveo impresionistička načela i ideje plenerizma. Veći dio života proveo je izvan Hrvatske. Studirao je u Parizu na École des Beaux Arts kod profesora Alexandera Cabanela od 1877. do 1880. Već 1878. uspješno izlaže na pariškom Salonu kao prvi hrvatski slikar uopće. Godine 1882. doživio je izniman uspjeh slikom "La Grande Iza", čije su reprodukcije na Salonu rasprodane u tisućama primjeraka. Nakon završenog školovanja, u Parizu boravi do 1893. godine, upoznaje umjetnost impresionista, prelazi na življu skalu boja i radi u prirodi. Često je boravio u Engleskoj (1882.-1892.), a od 1902. pa do kraja života je u Pragu, gdje radi kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Njegovim kratkim boravkom u Zagrebu od 1893. do 1898. počinje uzlet hrvatskog modernog slikarstva. Utjecao je na cijelu jednu generaciju hrvatskih slikara, te se krug slikara okupljenih oko Bukovca nazivao "zagrebačkom šarenom školom". Bukovac djeluje i kao inicijator likovnih zbivanja u zemlji i kao promicatelj afirmacije hrvatskih umjetnika u inozemstvu. Godine 1896. uređuje hrvatski paviljon na Milenijskoj izložbi u Pešti, a montažna željezna nosiva konstrukcija prenijet će se u Zagreb i postati osnova zagrebačkog Umjetničkog paviljona. U Zagrebu intenzivno slika portrete i stvara neke od antologijskih povijesnih kompozicija (zastor Hrvatskog narodnog kazališta). Bukovac je bio izuzetno plodan autor. Tijekom života 72 puta je nastupio na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a izlagao je na drugom i petom Venecijanskom bijenalu, 1897. i 1903., ističe se u najavi izložbe.
Suvremena dubrovačka scena
Ana Požar Piplica, autorica rođena 1968 godine, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Miroslava Šuteja 1997. godine. Bavi se slikarstvom, fotografijom i videoradom. Živi i radi u Močićima i Dubrovniku, a u Novigradu će predstaviti svoje "Otiske vremena". Uz video-rad, to su ploče (objekti ili skulpture) od voska nastale između 1999.-2017. godine.
- "Istovremeno" kao naziv izložbe, po mom mišljenju, funkcionira na više razina; na onoj najjednostavnijoj objašnjava činjenicu da su radovi u istom prostoru kao i radovi Vlaha Bukovca jer je izložba umjetnice postavljena u sklopu međumuzejske suradnje kojom se kroz rad jednog autora/ice predstavljaju zbirka Umjetničke galerije Dubrovnik i suvremena dubrovačka scena. Zanimljivo je da je jedna od ploča nastala kada je umjetnica radila prostornu intervenciju u Bukovčevoj rodnoj kući u Cavtatu, a dvobojnom površinom s pigmentima boje zapravo predstavlja hommage zidnim slikarijama koje je umjetnik kao sedamnaestogodišnjak radio u svojoj rodnoj kući, ističe, uz ostalo, Rozana Vojvoda u tekstu koji prati izložbu.
Izložbe će se moći razgledati do 19. studenog 2018. (B. Ć. J.)