porečki 62. Annale
NEW FUNDAMENTAL TENDENCIES. Dijalog o umjetnosti danas, onoj koja se stvara unutar rapidno-mijenjajuće tehnološke stvarnosti i novih sustava vrednovanja
Referirajući se na jednu od najznačajnijih pojava unutar europske poslijeratne umjetnosti, pokret Nove tendencije [New Tendencies] (Zagreb, 1961. – 1973.), i seriju pet izložbi proizašlih iz pokreta, Institut za istraživanje avangarde i autor projekta Marinko Sudac sagledavaju kontekst stvaranja unutar umjetničkih grupa u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata koje su djelovale u sastavu različitih umjetničkih stilova, od programirane umjetnosti, kibernetike, računalne, algoritamske, digitalne umjetnosti i drugih
Friedrier Nake
Ovogodišnji, 62. po redu porečki Annale pod nazivom "New Fundamental Tendencies" bit će otvoren u četvrtak, 14. srpnja u 21 sat u Istarskoj sabornici i u Maloj galeriji, a moći će se pogledati sve do 18. rujna. Autor projekta je Marinko Sudac, kustosica Dorotea Fotivec Očić, a tekstove potpisuju Ješa Denegri i Feđa Vukić, u suradnji s Institutom za istraživanje avangarde. Umjetnici koji sudjeluju ove godine su: Autopsia, Jon Bress Thogmartin, Radomir Damnjanović Damnjan, Herbert W. Franke, Myron W. Krueger, Lucia di Luciano, Franco di Vito, Nato Frascà, Edwin Mieczkowski, Frieder Nake, Lev Nussberg i Giovanni Pizzo te Jorrit Tornquist.
Prigodno predavanje nakon otvorenja održat će Frieder Nake, jedan od pionira kompjuterske umjetnosti, profesor na Sveučilištu u Bremenu, a za after party zaduženi su DJ Marco Grabber & DJ Dobrila.
- Referirajući se na jednu od najznačajnijih pojava unutar europske poslijeratne umjetnosti, pokret Nove tendencije [New Tendencies] (Zagreb, 1961. – 1973.), i seriju pet izložbi proizašlih iz pokreta, Institut za istraživanje avangarde i autor projekta Marinko Sudac sagledavaju kontekst stvaranja unutar umjetničkih grupa u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata koje su djelovale u sastavu različitih umjetničkih stilova, od programirane umjetnosti, kibernetike, računalne, algoritamske, digitalne umjetnosti i drugih. Izložbom se također otvara dijalog o umjetnosti danas, onoj koja se stvara unutar rapidno-mijenjajuće tehnološke stvarnosti i novih sustava vrednovanja, navedeno je u popratnom tekstu.
Navode se i primjeri prisutni u radovima Grupe Uno (predstavljena radom člana grupe Nate Frascà). Programirana umjetnost (arte programmata), kojoj naziv daje Umberto Eco 1962., nastaje sustavnom razradom strogo određenih numeričkih, kao i matematičkih zakonitosti. Jedni od predstavnika te umjetnosti su i umjetnički par Lucia di Luciano i Giovanni Pizzo.
Gruppo Austria, predstavljena je na izložbi članom Jorritom Tornquistom, teoretičarom boje, koji svoje radove temelji na točnim eksperimentima bojom, gustoćom i jasnoćom te analizom komplementarnih učinaka.
Sredinom 1960-ih javlja se i kompjuterska umjetnost, ona nastala i potpomognuta tada novim tehničkim dostignućima i procesima programiranja. Aktivni od kasnih 60-ih i dan-danas, umjetnici okupljeni oko međunarodne grupe sa sjedištem u Americi, Art Research Center s predvodnikom Michaelom T. Stephensom, djeluju na sjecištu znanosti, matematike i umjetnosti.
"Od programirane umjetnosti do NFT-ja (non-fungible token), mnogo se toga promijenilo u društvenom i tehnološkom okruženju. Ono što ih povezuje je niz započet matematičkim, programiranim slikama u serijama koje su otvorile put kompjuterski-generiranoj umjetnosti i stvaraocima izvan umjetničkog svijeta. To je dovelo do potpuno demokratičnog stvaranja sadržaja na internetu. No, je li blockchain zaista platforma umjetničke demokracije?"
Feđa Vukić, jedan od autora tekstova u nadolazećem katalogu izložbe, tako s pravom pita: "Je li suvremeni trend tokenizacije (NFT-non-fungible token) slike novi alat ljudskog nadilaženja prirodnog ili pak put u novu simboličku razinu ideje o slobodi unutar tehnologizirane stvarnosti?"
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
}
