Muzej Prigorja: Izložba "Dječje igračke iz ostavštine Tihomila Stahuljaka"

(Hina/EPA)

Izložba "Zbirka, a ne zbrka! - Dječje igračke iz ostavštine Tihomila Stahuljaka" koja, ako već nije u potpunosti namijenjena djeci, onda je svakako inspirirana dječjim svijetom, bit će otvorena u četvrtak, 9. srpnja, u 19 sati ispred Muzeja Prigorja u Sesvetama.

Otvorenje će se održati u skladu s preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), priopćio je u srijedu Muzej Prigorja uz napomenu kako je otvorenje ove izložbe dugo najavljivano.

Stahuljak razmišljao o osnutku muzeja igračaka

Izložba predstavlja izbor iz bogate zbirke koju je profesor Tihomil Stahuljak prikupio većim dijelom između šezdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, a same igračke potječu iz vremena od kraja 19. do prvih godina 21. stoljeća. Istaknuto je kako, istovremeno, izložba pokazuje i kako je Stahuljak ozbiljno razmišljao o dječjoj igri i kreativnom stvaranju, o izlaganju dječjih igračaka općenito i o osnutku muzeja igračaka u nas.

Na izložbi se poštuje klasifikacija dječjih igračaka koju je profesor sam osmislio te se koriste i citati iz njegovih brojnih rukopisa na temu dječje igre, igračaka i ove posebne vrste muzeja koji postoje diljem Europe. Autorice izložbe su Vlatka Filipčić Maligec i Žarka Vujić.

Podsjeća se da je ideja za izložbu nastala posve spontano, prilikom preseljenja predmeta "Zbirke Stahuljak" iz prostora u Soblincu.

"Pomalo izgubljene u svijetu odraslih, kao što to djeca znaju biti, njegove igračke su čekale da ih netko primijeti. Tako je i bilo. Odmah je s Jurom Gašparcem, sadašnjim vlasnikom Zbirke, dogovoreno da se predmeti koje je profesor Tihomil Stahuljak sakupljao kroz gotovo pola stoljeća izlože u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici povodom Noći muzeja 2019.", stoji u najavi izložbe.

Dodaje se da je, donekle izmijenjena zbog prilagodbe drugom prostoru, izložba bila postavljena u rujnu prošle godine i u Kneippovoj zgradi, izložbenom prostoru Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini.

Tihomil Stahuljak hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator rođen je u Zagrebu, 7. svibnja 1918., gdje je i umro 21. kolovoza. 2007 Diplomirao je 1942. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Radio je u Konzervatorskom zavodu Hrvatske (1941.-56.), bio je profesor na Tehničkome i Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Kao konzervator radio je napose na zaštiti spomenika Zagreba. Proučavao je srednjovjekovne utvrđene gradove, umjetnost baroka i arhitekturu XIX. stoljeća. Napisao je mnogobrojne radove s područja kulturne povijesti, povijesti muzeja i likovnog odgoja te monografiju "Gjuro Szabo, djelo jednoga života" (1995.).