U kombiniranom obliku, malo uživo malo online, u skladu s epidemiološkim prilikama, u petak i u subotu održan je XI. Memorijal Petra Stankovića "Barban u srcu".

Premda ove godine nije mogao biti održan krajem veljače, na rođendan Petra Stankovića, kao i ranijih godina, to nije umanjilo značaj skupa. Brojni intelektualci govorili su o raznim aspektima života i rada Petra Stankovića, ali i o raznim drugim barbanskim temama na interdisciplinaran način.

Skup je počeo predstavljanjem osmog sveska "Barbanskih zapisa", o čemu su govorili prof. dr. sc. Lina Pliško, dekanica Filozofskog fakulteta u Puli, Iva Kolić, prof., predsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban i prof. dr. sc. Slaven Bertoša, glavni urednik, uz barbanskog načelnika Dalibora Pausa.

Zbornik radova

Nova Katedra Čakavskog sabora Barban službeno je utemeljena u veljači 2020., za predsjednicu je izabrana profesorica hrvatskog jezika i književnosti i povijesti Iva Kolić, a za potpredsjednika magistar kulture i turizma Paolo Batel.

I ovaj zbornik, kako u naglasili predstavljači, donosi uvid u niz interesantnih tema o kojima se raspravljalo 21. i 22. veljače 2019. u dvorani dva dana ranije otvorenog Centra za posjetitelje

na barbanskoj Placi. Šesnaestero je izlagača na skupu predstavilo petnaest tema, od koji se trinaest nalazi u ovome svesku zbornika, kako je naglasio glavni urednik zbornika, red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša.

U zborniku su predstavljene raznolike interesne sfere i teme iz pera stručnjaka isto tako različitih povijesnih i kulturno-umjetničkih područja djelovanja.

Potom su krenula predavanja u organizaciji i pod pokroviteljstvom Općine Barban i Katedre Čakavskog sabora Barban, a suorganizatori su bili Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin, Turistička zajednica Barban, Osnovna škola Jure Filipovića Barban i Župa sv. Nikole.

Na samome početku izlaganja prof. dr. sc. Slaven Bertoša

(Filozofski fakultet u Puli, Odsjek za povijest) govorio je o doprinosu "Memorijala Petra Stankovića Barban u srcu proučavanju njegovog života i rada: u prigodi 250. obljetnice rođenja".

Zahvaljujući ovome skupu do sada su održana brojna izlaganja i predstavljene raznolike teme koje su široj publici pobliže predstavile lik i djelo Petra Stankovića, ali i niz drugih tema vezanih uz Barban i Barbanštinu od drevne povijesti do danas.

Denis Kontošić, mag. educ. (Istarska županija, Pazin) imao je kao temu "Petar Stanković 1830. – o Trstu kao istarskom naselju, utvrdi i koloniji rimskih građana", a Kontošić iz godine u godinu predstavlja zanimljiva izlaganja razotkrivajući nove aspekte lika i djelovanja Stankovića.

Dr. sc. Vesna Lalošević (Hrvatsko društvo za proučavanje antičkih spomenika, Zagreb) i mr. sc. Kristina Džin (Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb) predstavile su interesantnu jezično-povijesnu temu "San Loro, San Lauro ili San Lorenzo – sličnost toponima i njihovo miješanje", otkrivajući zanimljive podatke o prožimanju toponima i njihovom porijeklu, pa je ta tema bila interesantna i s jezičnog aspekta.

Vlč. mr. sc. Bernard Jurjević (Župa Barban) imao je temu naslovljenu "Svećenici promicatelji kulture, znanja i zajedništva", gdje je, između ostaloga, govorio i o teologiji kao znanosti, odnosu čovjeka prema Bogu te navodeći činjenicu da teologija spada u humanističke znanosti, da je ona znanost jer ima posebne metode i objekte proučavanja.

Stari Gočan

Ian Tataj, mag. hist. (Pula) imao je povijesno-arheološko predstavljanje "Barban, Gočan i Rogatice – bitnost Barbanštine u ranom i razvijenom srednjem vijeku, uz digitalnu rekonstrukciju Staroga Gočana", uz mnoštvo komparativnih primjera koji su razjasnili neke manje poznate aspekte toga kraja.

Mladen Bastijanić (Vinež, Labin) zaključio je prvi dan izlaganjem "Barban i Labin i njihovi galijoti – Lepantska bitka 1571.-2021.", također uz mnoštvo podataka.

Drugoga su dana na redu bile četiri međusobno povezane tematske cjeline. Dr. sc. Marko Jelenić (Osnovna škola Petra Studenca, Kanfanar i Osnovna škola Savičenta) imao je kao temu "Ženidbene strategije i vrijeme ženidbe u Barbanu između 1815. i 1821.", potom Iva Kolić, prof. (Šajini) "Matične knjige kao izvor za proučavanje povijesti bolesti – tuberkuloza na Barbanštini u drugoj polovici XIX. stoljeća", dr. sc. Samanta Paronić (Prodol) "Illegittimi na Barbanštini: zapisi iz vrela Status Animarum (1882.)" i Josip Šiklić, prof. (Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre, Pazin) "O nekim demografskim pokazateljima Općine Barban i susjednih općina".

Izlaganje Samante Paronić pročitao je Slaven Bertoša. Sva ta izlaganja pokazala su važnost pisanih tragova za komparativno proučavanje različitih demografskih pokazatelja kroz povijest. Vidljivo je da je Barbanština kroz povijest bila pogođena tuberkulozom, a zanimljivi su i demografski pokazatelji, od sklapanje braka do stručne spreme stanovništva.

Valentina Kolić Pavić, mag. philol. ital. (Pula) i doc. dr. sc. Valter Milovan (Filozofski fakultet u Puli, Odsjek za talijanistiku) predstavili su se zanimljivim osvrtom o zavičajnoj angažiranosti Marija Kalčića, velikog intelektualca rodom iz Barbanštine. U tome izlaganju, bilo je riječi i o književnom djelu Stjepana Vukušića gdje je glavni protagonist inspiriran Marijom Kalčićem i njegovim životnim putem.

Branislav Ostojić, prof. (Brnobići, Kaštelir) imao je izlaganje "Obitelj Baf – život posvećen crkvi", a Paolo Batel pročitao je izlaganje izv. prof. dr. sc. Eduarda Pavlovića, dr. med. (Opatija), dr. sc. Vesne Pešić, dr. med. (Rijeka) i Alojza Pavlovića, dipl. ing. (Zadar) "Krajobrazne značajke Općine Barban (Istra) i Grada Benkovca (sjeverna Dalmacija): sličnosti i razlike". Radilo se o komparativnom pristupu uz raznolike primjere.

Drugoga dana skupa predstavljena je i knjiga Župna crkva svetog Nikole u Barbanu", Zbornik radova znanstvenog skupa u povodu proslave 310. obljetnice gradnje i posvete - Barban 3. prosinca 2011., Barban 2020.", što je važno djelo za povijest Barbana i Barbanštine i za daljnja proučavanja vezano za tu temu.

Na kraju skupa prof. dr. sc. Slaven Bertoša najavio je izdanje za iduću godinu te tiskanje zbornika s predstavljenim radovima - do kraja godine s radovima s prošloga skupa, onoga održanog netom prije početka pandemije krajem veljače 2020., a tijekom iduće godine objavljivanje zbornika s ovogodišnjim radovima.

Bertoša je, uz veliku zahvalnost barbanskom načelniku Daliboru Pausu, istaknuo da je nedavno tiskana prerađena i nadopunjena doktorska disertacija Samante Paronić, obranjena 2018. na Sveučilištu u Zadru pod njegovim mentorstvom, a tiskana kao knjiga pod naslovom "Župa Barban u XIX. stoljeću", Zagreb, 2020. Ovo će djelo predstaviti čim epidemiološke prilike omoguće.

Povezane vijesti

• Dvodnevni skup o Barbanu i njegovoj povijesti
• Barbanci su oduvijek bili ponosni na Petra Stankovića
• MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA: Dva dana u znaku eminentnih izlagača