MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA "BARBAN U SRCU"
Barbanci su oduvijek bili ponosni na Petra Stankovića
Vrlo je brojna bila publika koja je u četvrtak u poslijepodnevnim i večernjim satima pratila prvi dan osmog izdanja Memorijala Petra Stankovića "Barban u srcu" koji je održan u barbanskoj vijećnici.
Novi prostor izlaganja
Program je započeo predstavljanjem zbornika s prošlogodišnjim radovima, a o čemu su govorili barbanski načelnik Dalibor Paus, prof. dr. Klara Buršić-Matijašić, dekanica Filozofskog fakulteta te prof. dr. Slaven Bertoša, glavni organizator ove manifestacije.
- Novi prostor, barbanska vijećnica koja je sada mjesto održavanja ove manifestacije, nakon barbanske škole koja nas je ugošćivala proteklih godina, izvrstan je za razgovore o ovim povijesnim temama. Mnogi se sjećaju kada je 1975. godine Barban ugostio skup Katedre Čakavskog sabora, a godinu dana kasnije ponovno je pokrenuta Trka na prstenac. Važno je da barbanske teme budu prepoznate i u puno širem kontekstu, da se u doba sveopće globalizacije očuva posebnost toga kraja, kazao je načelnik Paus.
Slaven Bertoša je pak govorio o zborniku koji prati svako prethodno izdanje, te je kazao da autori donose vrlo raznolike teme kojima se pokriva veliko područje barbanskih slika i prilika. Klara Buršić-Matijašić predstavila je radove iz zbornika, ističući da je riječ o vrlo stručno napravljenim prilozima, s obiljem podataka, te dragocjenim statističkim pokazateljima i grafikonima. I Buršić-Matijašić i Bertoša kazali su da su Barbanci ponosni na Petra Stankovića.
Potom su uslijedila izlaganja. Prvi je na rasporedu bio Anton Percan "Građevine i njihovi vlasnici u Barbanu u vrijeme Petra Stankovića".
- Arhitekti vole govoriti o građevinama, a Barban je u doba Stankovića bio izolirano mjesto, jedini je izlazak bio preko mora, odnosno luke Pisak. Tri godine nakon Stankovićeve smrti napravljena je normalna cestovna veza. Stanković je bio vrlo lukav čovjek, pokupovao je svu zemlju, ali nije uspio vidjeti gradnju ceste, kazao je Percan koji je govorio o raznim arhitektonskim ostvarenjima u ovome mjestu.
Umro još bogatiji
- Stanković je rođen kao vrlo bogat čovjek, a umro je još bogatiji, naglasio je Percan koji je potom govorio i o njegovim rodbinskim vezama, te o glavnom okupljalištu Barbanaca kod ladonje. Bilo je tu govora i o raznim barbanskim obiteljima kroz povijest te o njihovom doprinosu arhitekturi ovoga mjesta, a brojne su barbanske građevine bile vezane uz Stankovića.
Predavanje Denisa Kontošića bilo je naslovljeno "Plug sijač-sadilica izumitelja Petra Stankovića (1820.)", a budući da je Kontošić bio poslovno odsutan, njegov je rad predstavila njegova kćerka Roberta Kontošić Pamić.
- Stanković se pozabavio vrlo detaljno istarskim seljakom, opisuje neka od iskustva sjetve žitarica u Istri, a referira se i na neke znanstvenike postavljajući pitanja o povijesnim okolnostima. On ne samo da opisuje dijelove tih poljoprivrednih izuma, nego i donosi specifikacije svih dijelova sadilice i drugog, kazala je Kontošić Pamić.
Iva Kolić imala je za temu izlaganja "Iz Stankovićeve ostavštine: četiri pisma Vincenza Micarellija istarskom Plutarhu", naglašavajući da je proučavala njegovu pismenu ostavštinu, koja sadrži i pisma koja je on slao, kao i ona koja je dobivao, iako tu nisu zastupljena pisma koja su prethodila onim Micarellijevim.
- Ova pisma imaju i relevantnu znanstvenu vrijednost u proučavanju cjelokupnog njegovog stvaralaštva, kazala je Kolić.
Josip Šiklić imao je kao temu izlaganja "Opatijska crkva Presvetog Trojstva na Punteri".
- Puntera se nalazi dva i pol kilometara južno od Barbana, 1811. godine imala je 72 stanovnika, a 1945. 234 stanovnika, od čega 233 Hrvata i jednog Slovenca. Što se tiče prezimena, bilo je 14 Mirkovića, devet ih je imalo prezime Vale, a u popisima iz 2000-ih ima najviše Mirkovića, pa Cicerana, i zatim Vale. Godine 2011. bilo je manje stanovnika nego 2001., kazao je Šiklić koji se zatim osvrnuo na arhitektonsku strukturu ove crkve.
Demografska kretanja
Drugog dana znanstvenog skupa izlaganja su imali dr. Milena Joksimović "Župna crkva sv. Nikole u Barbanu u izvješću o vizitaciji biskupa Valiera Puljskoj biskupiji 1580.", Lucijan Benković "Dvjesto godina školstva na Barbanštini i u Sutivancu: povijesni pregled", Marko Jelenić "Demografska kretanja na području Župe Barban u razdoblju francuske uprave", Samanta Paronić "Od tršćanskog sirotišta do udomiteljskog utočišta na Barbanštini: nahočad prema maticama umrlih (druga polovina XIX. stoljeća)", prof. dr. Slaven Bertoša "Oporuka don Antuna Grgorinića (1880.) – prilog poznavanju prošlosti sela Melnice", doc. dr. Iva Milovan Delić "Zdravlje i bolest u Barbanu: Barbanci u Pokrajinskoj bolnici u Puli početkom XX. stoljeća" te Svjetlana Milotić "Mate Balota o Barbanu i B(a)rbanštini".
Branko Blažina imao je izlaganje na temu "Mario Rojnić – između politike i ekonomije", prof. dr. Lina Pliško i Samanta Milotić Bančić "Nazivi za zanimanja romanskog podrijetla u govoru Biletića, a Anton Meden "Pećine koje gravitiraju Starom Gočanu".
Organizator i pokrovitelj manifestacije je Općina Barban, a suorganizatori su TZ Barban, OŠ Jure Filipovića Barban i Župa sv. Nikole. (Vanesa BEGIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
