Hrvatska žanrovska književnost u središtu je ovogodišnjeg 26. književno-znanstvenog skupa Dani Antuna Šoljana koji će se održati 8. i 9. travnja u Rovinju u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Grada Rovinja i Društva hrvatskih književnika. Posebnost 26. Šoljanovih dana bit će predstavljanje prvog knjižnog izdanja krimića Antuna Šoljana "Osumnjičeni", sasvim nepoznatog široj javnosti. Riječ je, naime, o prvom hrvatskom poslijeratnom kriminalističkom romanu. O netom objavljenoj knjizi u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Vuković&Runjić, koja će biti predstavljena u petak, 8. travnja, u 18 sati u rovinjskom Multimedijalnom centru razgovarali smo s Majom Šoljan, prevoditeljicom i urednicom, kćerkom Antuna Šoljana, čijom je zaslugom roman i objavljen.

- Odlučili ste objaviti krimić "Osumnjičeni" Vašeg oca Antuna Šoljana, koji će premijerno biti predstavljen u Rovinju na 26. Šoljanovim danima. Kakva je zapravo povijest ovog romana, inače nepoznatog široj javnosti?

- Krimić je izvorno napisan za objavljivanje u nastavcima u tadašnjem tjedniku Globus, gdje je izlazio 1955./1956., a zatim je izišao 1960. kao roto-roman u papirnatom uvezu, namijenjen prodaji na kioscima. Živo se sjećam kako sam kao mala držala u rukama to izdanje koje je bilo potpisano pseudonimom A.T. Solar, ali tada ga, naravno, nisam čitala. Pročitala sam ga tek lani, kad mi je Mario Kolar, profesor i istraživač književnosti koji je uvelike zaslužan za ovo novo izdanje, dao tekst.

Slika grada na prekretnici

- U najavi se ističe da je riječ je o prvom hrvatskom poslijeratnom kriminalističkom romanu, kojim je započet kontinuitet tog žanra koji traje do danas. Dr. Mario Kolar, između ostalog, piše da su "Osumnjičeni" zanatski uspješan i intelektualni izazovan krimić čija je radnja smještena u domaći milje, te da predstavljaju "most između Zagorkine 'Kneginje iz Petrinjske ulice' te Pavličićevih i Tribusonovih kriminalističkih ciklusa". Današnja objava "Osumnjičenih" zasigurno je i doprinos našoj tradiciji žanra krimića?

- To je svakako jedan od razloga zašto objavljujemo ovaj roman. Tradicija je nešto do čega je naš tata kao pisac iznimno držao, često se služio tradicionalnim formama i temama – na svoj način – i njegov krimić ima svoje mjesto u tradiciji ovog žanrovskog ogranka hrvatske književnosti. I baš kao i Zagorkina "Kneginja", koja se smatra prvim hrvatskim krimićem te Pavličićevi i Tribusonovi romani, "Osumnjičeni" su smješteni u domaću, suvremenu sredinu, što je u ovom slučaju Zagreb 1950-ih.

- Koliko iz ovog romana možemo saznati o onodobnom društvu?

- Tadašnji Zagreb samo je pozadina na kojoj se odigrava radnja krimića i ocrtan je tek u nekim pojedinostima, ali iz njih se stvara vrlo jasna slika grada na prekretnici, grada koji na trenutke djeluje kao velegrad s neonskim svjetlima i kinima i kazalištima zbog kojih se prazne ulice, a na trenutke pokazuje i neko drugo lice, sa seljačkim kolima koja se voze ulicom i drvima za ogrjev naslaganim u zapuštenim dvorištima.

- U "Osumnjičenima" je fokus na zagonetki, roman je blizak klasičnoj engleskoj tradiciji krimića. Kakvu priču donosi?

- Zaplet počinje mrtvacem koji je nađen u jednoj zagrebačkoj gostionici i inspektor Horvat mora otkriti tko je od svih onih koji su se zatekli na mjestu zločina ubojica. U istrazi detaljno ispituje osumnjičene, analizira njihove motive i zaranja u prošlost. U tom smislu krimić pripada engleskoj tradiciji, gdje se, kako je sam rekao, "dva mozga bore tijekom cijele pripovijesti", za razliku od akcijskih potjera u američkom tipu krimića. Premda, mora se reći, i u "Osumnjičenima" postoji prava jurnjava automobilom, jer Horvat u potrazi za detaljima iz prošlosti putuje policijskim Mercedesom u Vinkovce i natrag u Zagreb, sve u jednom danu.

- Što je za Vas najvažnije ili najzanimljivije u ovom romanu?

- Mislim da su u romanu možda najjači dijalozi. Svi likovi govore uvjerljivo, živim jezikom i, premda nemamo previše podataka o njihovom izgledu, nekako kao da ih možemo zamisliti po tome kako govore. A za one koje zanima književna teorija, moram spomenuti i metafikcionalni moment u kojem se kroz razgovore Horvata i njegovog prijatelja odvjetnika Matetića propituje odnos fikcije i zbilje.

- U izvrsnom pogovoru koji je napisao za ovo izdanje "Osumnjičenih" Pavao Pavličić se prisjeća susreta s vašim ocem, krajem osamdesetih, kada su u Klubu književnika raspravljali o žanru krimića. U kojoj su mjeri "Osumnjičeni" bili "književna avantura", odnosno "stvaralački izazov" kako tvrdi Pavličić?

- "Osumnjičeni" su sigurno bili svojevrsna avantura, u koju se pisac hrabro upustio, kako to već rade vrlo mladi ljudi – tad mu je bilo 23 godine. U intervjuu koji je dao tada, Šoljan je izjavio da ga krimić zanima kao "umjetnički problem" i da taj žanr ne smatra "nižom vrstom petparačke literature s mnogo krvi i malo pameti", nego mu je to intelektualni, gotovo šahovski problem – dakle, bio mu je i izazov. No, tome se žanru više nije vraćao, da li zato što ga je, nakon tog prvog iskustva, smatrao prelaganim ili preteškim, kako piše Pavličić u pogovoru, možemo samo nagađati.

- Je li Antun Šoljan čitao krimiće i možda imao omiljenog autora?

- Čitao je i volio i krimiće i znanstvenu fantastiku, od žanrovske literature. Volio je romane Agathe Christie u kojima je detektiv Hercule Poirot, i filmove u kojima je Poirota glumio Peter Ustinov, kao i sve Hitchcockove filmove. Dragi su mu bili američki autori Raymond Chandler, Patricia Highsmith i Elmore Leonard, s kojim ga veže naglasak na živom i realističnom dijalogu.

- Za razliku od inozemnih krimi-romana, čini se da je domaći krimić u neku ruku potisnut i što se tiče kritike, ali i publike. S druge strane romani naših autora, poput nedavno Pavičićeve "Crvene vode" nagrađivani su i u inozemstvu. Tu je i svojevrsni revival s domaćim tv serijama – primjerice Matanićeve "Šutnje" nastale prema romanima Drage Hedla. Koliko, po vama, ekranizacija može promijeniti status krimi-romana?

- Svaka ekranizacija, a posebno ona televizijska, daje novi život romanu prema kojem je snimljena – i po tome što privlači novu publiku, i po tome što često iz proznog predloška izvlači nešto neočekivano, možda neke likove ili događaje koji su u romanu bili sporedni. "Osumnjičeni" su, recimo, doživjeli vrlo zanimljivu dramatizaciju koju je napravio Mislav Brečić za 3. program Hrvatskog radija.

Program 26. Dana Antuna Šoljana

Ovogodišnji 26. Dani Antuna Šoljana počinju u petak, 8. travnja, u 12.30 sati u rovinjskom Multimedijalnom centru programom "Vidimo se u knjižnici! / Ci vediamo in biblioteca!". Riječ je o susretu na kojem će književnici Julijana Matanović i Pavao Pavličić razgovarati s učenicima rovinjskih gimnazija.

U 18 sati u istom prostoru bit će predstavljen krimić Antuna Šoljana "Osumnjičeni", a govorit će Tomislav Brlek, Mario Kolar, Pavao Pavličić i Maja Šoljan. U 20 sati u Kazalištu "Antonio Gandusio" na programu je predstava "Realisti" Jure Karasa u režiji Matka Raguža iz produkcije Teatra Exit. Glume Nika Ivančić, Domagoj Ivanković, Nikola Nedić, Rok Juričić, Fabijan Komljenović.

U subotu, 9. travnja, u 9.30 bit će položen vijenac pod spomen-ploču na kući Antuna Šoljana, a u 10 sati u rovinjskom MMC-u počinje književno-znanstveni   kolokvij "Hrvatska žanrovska književnost. Poetika i praksa." Skup će voditi Ivica Matičević, a na programu je niz zanimljivih tema o kojima će govoriti uvaženi književnici, teoretičari književnosti i filma. Završnicu 29. Šoljanovih dana označit će koncert Darka Rundeka i njegovog novog kvarteta - RundeK eKo Kvartet, na programu je u 20 sati u Kazalištu "Antonio Gandusio".

Povezane vijesti

• U petak i subotu u Rovinju: Jure Kaštelan okosnica književno-znanstvenog kolokvija
• MANIFESTACIJA POSVEĆENA ISTAKNUTOM PISCU Doprinos novom viđenju Kaštelanova književnog opusa
• 26. DANI ANTUNA ŠOLJANA. Bogat i zanimljiv program u Rovinju. Donosimo detalje