Duge veze Hrvatske i Makedonije: Izložbom otvoren okrugli stol u organizaciji Makedonskog kulturnog foruma

S otvorenja izložbe (Snimio Duško Marušić Čiči)

U Galeriji Vincent iz Kastva u Istarskom narodnom kazalištu jučer je otvoren dvodnevni međunarodni okrugli stol na temu "Hrvatska i Makedonija (1992.-2022.) 30 godina neovisnosti, prijateljstva i suradnje" u organizaciji Makedonskog kulturnog foruma iz Pule.

Veza s učiteljima

Okrugli stol je otvoren izložbom Laze Tripkova "Makedonska glagoljica", a prisutne su pozdravili autor, autorica predgovora prof. dr. Elka Jačeva-Ulčar i Aldo Kliman iz Makedonskog kulturnog foruma koji je istaknuo da ova izložba korespondira s poviješću Istre i Hrvatske. Za ovu izložbu Elka Jačeva-Ulčar u predgovoru kaže da predstavlja istinski blagdan, slavljenje glagoljice, zapretane u dalekom srednjovjekovlju pod bedemima drevnog Ohrida.

- Glagoljica, koja ima 38 slova, naša je veza sa solunskim sveslavenskim učiteljima. To je pismo na kojem su Sveta braća zapisala prve prijevode na prvom i tada jedinstvenom književnom jeziku cijeloga slavenskog roda – staroslavenskom, koji predstavlja odslik govora makedonskih Slavena koji su živjeli u tri sela u okolici Soluna. S prevedenim knjigama naši prvoučitelji polaze u Moravsku, u svoju svetu misiju širenja kršćanstva na jeziku razumljivom svim Slavenima. S glagoljicom, s knjigama napisanim tim pismom, Ćiril i Metod, zajedno sa svojim učenicima, stižu kod pape Hadrijana II., koji će staroslavenski jezik uvrstiti među svete jezike, zajedno s hebrejskim, latinskim i grčkim. Vraćajući se, najprije u Panoniju, a zatim i u Moravsku, bez svoga učitelja Ćirila, njegovi će učenici nastaviti svoju prosvjetiteljsku misiju sve do smrti starijega prvoučitelja Metoda, kada za njih nastupaju još teža vremena od prethodnih, te će biti prognani iz Moravske, kaže Jačeva-Ulčar.

(Snimio Duško Marušić Čiči)

Ona ističe da za razliku od Makedonije, Hrvatska i hrvatska znanost i umjetnost obilato koriste svoju autohtonu uglatu glagoljicu u promociji svoje kulture, znanosti i jezika.

Materinski jezik

- To najvjerojatnije ne treba zahvaliti samo hrvatskom krajnje ozbiljnom odnosu prema vlastitome kulturnom nasljeđu, već i zbog puno duljeg prisustva glagoljice na hrvatskom tlu", kazala je Jačeva-Ulčar citirajući web-stranicu Staroslavenskog instituta gdje je navedeno "glagoljica je prvo pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već u 10.-11. st.", i opstoji još jedanaest stoljeća nakon toga, pri čemu se 14. i 15. stoljeće smatraju Zlatnim razdobljem hrvatskoga glagoljaštva, iz kojih je sačuvano 30 rukopisnih brevijara, 17 misala, tri psaltira, dva rituala, niz fragmenata liturgijskih tekstova, više zbornika te mnogo pravnih i drugih spisa.

Elka Jačeva-Ulčar ističe i da je autorski projekt Laze Tripkova "Makedonska glagoljica", jedan je od prvih ozbiljnijih pokušaja reaktualizacije glagoljice u njenoj modernoj interpretaciji.

- Vizualno i grafički osmišljenim konceptom, Tripkov nam, s jedne strane, želi približiti njezinu funkciju i značenje, a s druge, i moć glasa utisnutog u znak, kao kolektivni sustav izražavanja i identifikacije Slavena. Njegova predočavanja glagoljskih slova, osim što nude drugačiju viziju glagoljice, a zadržavajući se ipak na njezinoj obrazovnoj funkcionalnoj formi, podsjećaju nas i na najznačajnije kulturno nasljeđe Makedonije te predstavljaju svojevrsno upozorenje na gubljenje samosvijesti, ili na zaborav komplementarnosti društva, kroz njegovu paradigmu i razvitak najznačajnijeg prosvjetiteljskog centra srednjovjekovlja, zaključuje Jačeva-Ulčar.

Prof. dr. Elka Jačeva – Ulčar je i jedna od sudionica okruglog stola na kojem sudjeluju i prof. dr. Dragica Popovska s Instituta za nacionalnu povijest Sveučilišta "Sv. Kiril i Metodij" iz Skoplja, izv. prof. Mimi Gjorgoska Ilievska, savjetnica za knjižnična, audiovizualna i fonotečna dobra, Uprava za zaštitu kulturnog nasljeđa – Skoplje, mr. art. Mladen Burić iz Hrvatskog državnog arhiva/Hrvatske kinoteke, svećenik Vedran Obućina iz Starokatoličke patrijaršije, inače doktorand Sveučilišta u Regenzburgu, izv. prof. Laze Tripkov s Fakulteta za umjetnost i dizajn Međunarodnog balkanskog sveučilišta iz Skoplja, prof. dr. Igor Ulčar s Fakulteta veterinarske medicine, Sveučilišta "Sv. Kiril i Metodij", urednik i novinar Dime Ratajkoski s Makedonske radio-televizije te kao moderator prof. dr. Teon Džingo s Instituta za nacionalnu povijest Sveučilišta "Sv. Kiril i Metodij". Teme koje se jučer i danas obrađuju su "Doprinos hrvatskih intelektualaca i umjetnika makedonskoj kulturi i obrazovanju poslije Drugoga svjetskog rata", "Hrvatsko-makedonske crkvene veze", "Makedonska neovisnost u hrvatskom tisku" itd.