VITA, VITA GLAGOLJICA!
DAN HRVATSKE GLAGOLJICE I GLAGOLJAŠTVA Obilježava se danas prema prošlotjednoj odluci Hrvatskog Sabora
Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine
Na današnji dan 22. veljače 1483. godine bila je tiskana prva hrvatska knjiga i to na jednom od hrvatskih povijesnih pisama - glagoljici, a okolnosti i taj događaj od prije 536 godina velikim su dijelom povezani s Istrom * Hrvatski prvotisak, knjiga Misala tiskana glagoljskim pismom na čakavskom hrvatskom, naziva se prema prvim riječima Misal po zakonu rimskog dvora
Na današnji dan 22. veljače 1483. godine, znači prije 536. godina bila je tiskana prva hrvatska knjiga i to na jednom od hrvatskih povijesnih pisama - glagoljici. Taj datum je odabran za Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva kako je to izglasano u Hrvatskom Saboru prošlog petka. Kada ova odluka postane izvršna vjerojatno će biti organizirani razni programi obilježavanja primjereni značaju koji glagoljica i glagoljaštvo imaju u hrvatskoj kulturi. Do tada se možemo prisjetiti okolnosti i događaja prije 536 godina, a koji su velikim dijelom povezani s Istrom.
Redakcija Misala obavljena u Istri
Hrvatski prvotisak, knjiga Misala tiskana glagoljskim pismom na čakavskom hrvatskom, naziva se prema prvim riječima Misal po zakonu rimskog dvora. To je doslovni prijevod s latinskog Ordo Missalis secundum consuetudinem Romanae Curiae, što znači da se radi o tekstu i naputcima za obavljanje mise kakvi su u katoličkoj crkvi bili kanonizirani prije više stoljeća. Prvi latinski tiskani Misal proizveden je 1474. godine u Milanu, dakle samo devet godina prije ovog glagoljaškog. Od hrvatskog prvotiska danas je razasuto po svijetu desetak, različito očuvanih primjeraka.
Potpuna knjiga našeg Misala se sastoji od 219. stranica tiskanih s obje strane. Tekst je prelomljen na dva stupca po 36 redaka a pojedini dijelovi istaknuti su tiskom u crvenoj boji. Jasan otisak, oštri profil i ljepota slova, te uzorni "prijelom" s dobro odmjerenim veličinama razmaka i margina svrstavaju ovu knjigu u sam vrh tiskarske produkcije toga doba. Lako se može zaključiti da je priprema i tisak Misala bio opsežan specijalistički posao. Postoji velika suglasnost među stručnjacima da je redakcija Misala obavljena u Istri. Na to ukazuju osobine jezika i elementi preuzeti iz sličnih glagoljskih knjiga koje su u to doba postojale u Istri. Osnovni predložak za tekst Misala iz 1483. bio je Misal kneza Novaka, rukopisni kodeks iz 1363. godine, koji se tada nalazio u selu Nugla pokraj Roča, ali je jezik "osuvremenjen" brojnim riječima iz živog jezika. To je jezik ekavske čakavštine koji se i danas govori u srednjoj i istočnoj Istri. Svojedobno su bile iznesene pretpostavke da su i slova korištena za tisak iscrtana, izrezana i livena prema slovima iz Novakova misala, ali je sada to odbačeno. Autor slova za tiskani Misal, izuzetno talentirani glagoljaš krasopisac, dijelom se ugledao na pismena Novakova kodeksa ali je koristio i druge primjere. Ukupno je za tisak bilo pripremljeno 120 različitih znakova, velikih početnih, manjih i većih običnih slova te raznih interpunkcija i znakova. Sklad tih slova nije nadmašila niti jedna kasnija glagoljska tiskana knjiga sve do "idealne" uglate glagoljice koju su dizajnirali eruditi u 19. stoljeću.
Uloga glagoljaša iz srednje Istre
Čijim je nastojanjem ostvaren ovaj iznimni izdavački pothvat? Uloga glagoljaša iz srednje Istre je neosporna. To pokazuju osobine jezika i neki sadržaji u knjizi čemu treba pridružiti još jedan podatak. Na posljednjoj stranici kodeksa Misala kneza Novaka žakan (svećenik) Juri napisao je vlastoručno (naravno glagoljicom) poznati tekst:
Vita, vita, štampa naša gori gre!
Tako ja oću, da naša gori gre!
- miseca ijuna 20., ... dni.
To bje pisano v grade Izule.
To pisa Juri, Žakan iz Roča,
Bog mu pomagaj i vsem ki mu
dobro ote.
Znači, klerik Juri iz Roča zatekao se 20. lipnja 1482. godine u Izoli gdje je osjetio potrebu usklikom izraziti zadovoljstvo zbog napretka "našeg" tiska. To se dogodilo 7 mjeseci i 10 dana prije nego je dovršeno tiskanje Misala. Što su Juri i Novakov misal radili u Izoli? Kao najizvjesnije se tumači da je Juri tu zastao, noseći stari rukopis – Misal kneza Novaka na putu prema mjestu gdje će biti izrađen prvotisak. Po tome bi Jurij iz Roča, važnog glagoljaškog centra, bio i glavni redaktor tiskanog izdanja. Naravno da je izrada prve knjige na rijetkom, glagoljskom pismu i također relativno nepoznatom hrvatskom, jeziku zahtijevao aktivnu suradnju vrsnog znalca koji je morao biti prisutan tijekom cjelokupnog rada.
Nije poznato gdje je djelovala tiskara u kojoj je 1483. godine otisnut Misal. U to je vrijeme diljem Evrope već bilo puno radionica koje su koristile Gutembergov izum kojim je 1455. godine tiskao Bibliju. Neosporno je pak, utvrđeno da većina papira korištenog za naš prvotisak potječe iz Njemačke.
Bez obzira na vjerojatni entuzijazam svećenici glagoljaši iz Istre teško da su mogli sami ostvariti ovaj izdavački pothvat. Poznavanje prilika onoga doba govori nam da iza takovih ostvarenja mora stajati neki "veći" sponzor, a da ne govorimo da tiskanje obrednih knjiga nije nikako moguće bez privole biskupa.
Glagoljaške župe srednje Istre bile su u to doba podijeljene između Tršćanske, Porečke i Pićanske biskupije čije se granice nisu poklapale s političkom granicom između Venecije i Carstva. Najglagoljaškija je bila mala Pićanska biskupija kojoj je tada na stolici Ivan Paskazije (Johann Pascasius, 1478. -1491.), rodom iz Gračišća, koji je voljom cara Fridrika III. dugo godina bio vikar akvilejskog patrijarhata. Preostaje povjesničarima provjeriti je li Paskazije imao udjela u izdanju glagoljaškog prvotiska kao što treba istražiti je li upravo on dao izgraditi lijepu gotičku biskupsku kapelu u Gračišću (na njoj je grb, čini mi se još neidentificiran). (Ivan Matejčić)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
