Arheologinja Kristina Grgeta Sotončić (M. RIMANIĆ)
Na svjetlo dana, nakon mnogo stoljeća, izašli su ostaci volte unutarnjeg promjera oko 120 i vanjskog oko 150 centimetara, a na svodu izgrađenom od pravilno isklesanih blokova vide se ostaci žbuke
Tijekom radova na iskopu kanala sustava odvodnje, u Lindaru su se, pred radnicima u rovu, na trgu ispred župne crkve sv. Mohora i Fortunata pojavili tragovi građevine. Radovi su odmah zaustavljeni i pozvani su arheolozi da istraže o čemu se radi. Od Kristina Grgeta Sotončić iz pulskog Arheo tima doznajemo kako je prilikom iskopa ispred župne crkve otkriven kanal koji je najvjerojatnije služio za opskrbu vodom ovog povijesnog predjela Lindara.
Povijesna hodna površina
Na svjetlo dana, nakon mnogo stoljeća, izašli su tako ostaci volte unutarnjeg promjera oko 120 i vanjskog oko 150 centimetara, a na svodu izgrađenom od pravilno isklesanih blokova vide se ostaci žbuke.
- Otkrili smo voltu i otvorili gornje slojeve u kojima ima sačuvanog sitnog kamenja nabijenog u zemlju, a utvrdili smo i nekakvu povijesnu hodnu površinu, odmah ispod tampona i postojećeg asfalta, kaže Grgeta Sotončić.
Daljnja se istraživanja u ovom trenutku neće provoditi, a za sada će arheolozi istražiti samo onaj dio koji se nalazi unutar otvorenog kanala. Ostaci otkrivenog kanala su dokumentirani i geodetski snimljeni, uz to će se i laserski skenirati za potrebe nekih budućih zaštitnih istraživanja, a potom će se zaštititi i ponovo prekriti zemljom.
Grgeta Sotončić smatra kako se radi o natkrivenom kanalu koji se protezao ispred ulaza u davni lindarski kaštel negdje u blizini obrambenog jarka koji je štitio stare zidine Lindara. No, o čemu se zapravo radi pokazat će neka buduća arheološka istraživanja.
Priče starih Lindaraca
Prema povijesnim crtežima iz 17. stoljeća i katastru s početka 19. stoljeća na prostoru na kojem je otkriven kanal nalazio se kaštel s visokim bedemima i tri kule. Od kojih je najočuvanija sjeverna, polukružna kasnije konzervirana kao lođa u koju je postavljen stari top. Ovaj dio naselja Lindarci zovu Forteca, a sam naziv sugerira da se na ovom mjestu nalazila utvrda.
Lindarac Josip Jedrejčić, koji živi u blizini, kaže da je u djetinjstvu s prijateljima ulazio u jedan rov ispod zidina, a kad su u njemu zapalili vatru, dim je, kaže, izlazio kroz zemlju na trgu. On vjeruje kako se radi o istom kanalu koji je od zidina vodio prema župnoj zgradi koja se proteže uz južni rub trga na Forteci. Postojeća župna crkva sagrađena je kao jednobrodna građevina na početku 17. stoljeća na mjestu ranije smještene unutar kaštela opasanog zidinama i branjenog s tri kule. Unutar kaštela bilo je još nekoliko građevina koje su, osim župne kuće, kasnije porušene kako bi se formirao trg. (Mirjan RIMANIĆ)