Tri različita programa obilježila su ponedjeljak popodne i navečer na 27. Sajmu knjige u Istri - Pulskom festivalu knjiga i autora.

U programu Nova lica Pule: "Ljubav", Đorđe Matić pjesnik, esejist i kritičar, predstavio je svoju knjigu "Niotkuda s ljubavlju" (Naklada Ljevak), o čemu su pored autora govorili Nenad Rizvanović i Martina Pereša.

Novi moment

Martina Pereša je istaknula autobiografsku komponentu djela, kada je autor 1991. otišao iz Hrvatske put Rima i Amsterdama te činjenicu da je to poetski pisana proza. Nenad Rizvanović kazao je da je riječ o izvanrednom romanu te da donosi jedan posve novi moment, te istaknuo da su Matićevi tekstovi dobri, ali i činjenicu da je glazba vrlo bitna u ovome djelu. Istaknuo je i da ovo djelo ohrabruje ljude i na drukčije razmišljanje.

U programu Slavenski đardin Sofija Andruhovič predstavila je svoju knjigu "Amadoca" (Edicije Božičević) uz predstavljačicu Ivanu Peruško.

Peruško je autoricu definirala majstoricom riječi, kazavši da je "Amadoca" svojevrsni ukrajinski bestseler, a autoričin jezik je bogat, sočan, ironičan, opisuje i hranu, ali i erotične scene.

Sama je autorica rekla da je ovdje spojila tri priče koje se inače lako ne spajaju, ali je upravo ovdje pronašla pravu mjeru za spoj tih priča unutar jedne skladne cjeline.

Potresna pisma

Program "Ostiju s ljubavlju" donio je razgovor o knjizi "Pred zrcalom" Josipa Ostija, o čemu su s puno ljubavi govorili njegovi dragi prijatelji Sinan Gudžević, Boris. A. Novak, Milorad Popović i Aljoša Pužar.

Djelo "Pred Zrcalom" Josipa Ostija, objavljeno je u izdanju otvorenog kulturnog foruma s Cetinja. Izdavač knjige je Goran Martinović, a urednik Milorad Popović. Knjigu je likovno opremila Ana Matić, a naslovnica je djelo Yoann Siloine."Pred zrcalom" je u autorovom zapisu bilješka za neposlano pismo Charlesu Bukowskom ili nezavršeni roman, načinjen od pojedinačnih, ponekad i u životu nezavršenih ljubavnih priča, navedeno je u najavi.

Aljoša Pužar je kazao da je Osti bio posebno važna osoba koja je povezivala južnoslavenske prostore. Boris A. Novak se osvrnuo na njihovo dugogodišnje prijateljstvo i suradnju na više razina te na činjenicu da su njegovu majku bili uhitili s optužbom da je spremala atentat na Tita, a osvrnuo se i na pisma koje je Ostiju majka pisala za vrijeme okupacije Sarajeva, što je iznimno potresna literatura. Naveo je da je u svome pjesničkom stvaralaštvu Osti imao i fazu ljubavnog pjesništva, a govorio je i o nevjerojatnim knjigama koje je sam radio ručno s puno ljubavi.

Sinan Gudžević također je govorio s puno ljubavi o Ostiju, ističući da je bio vrlo važna pojava u njegovom životu i to čak od njegovih mladih dana, prisjećajući se zajedničkih druženja, rada i suradnje.

Josip Osti, bosanskohercegovački i hrvatski književnik, publicist i prevoditelj (Sarajevo, 19. III. 1945 – Tomaj, Slovenija, 26. VI. 2021). Diplomirao je 1971. jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, radio kao urednik u nakladničkom poduzeću "Veselin Masleša", bio je tajnik Udruženja književnika BiH i predsjednik Udruženja književnih prevodilaca BiH. Od 1990. živio je u Sloveniji te pisao i na slovenskom. Objavio je više poetskih, kao i proznih djela, te knjiga eseja. Prevodio je sa slovenskoga i na slovenski jezik te priredio više antologija bosanskohercegovačke i slovenske poezije i pripovijetki.

Povezane vijesti

• SINAN GUDŽEVIĆ, gost Doručka s autorom: Ja sam vječiti student, studiram svaki dan
• Doručak s Oljom Savičević Ivančević: Idealno bi bilo živjeti u svakom gradu pet godina
• Poezija liječi i Strip strasse: Zanimljive pjesme u prozi i strip-roman