Predstavljeni konzervatorsko-restauratorski radovi u Roču na štukodekoracijama i zidnim oslicima

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Hrvatski restauratorski zavod, Župa sv. Bartolomeja u Roču i Grad Buzet, predstavili su konzervatorsko-restauratorske radove na štukodekoracijama i zidnim oslicima župne crkve sv. Bartola u Roču.

Početak sustavne zaštite

- Prvi radovi u ročkoj crkvi započeli su 2021. godine, a ono što nas je posebno obradovalo, otkriće je do sada nepoznatog, sjajno očuvanog ciklusa zidnih slika sa samog kraja 15. stoljeća. Tako da se ovim novim otkrićem, kao i otkrićem zidnih oslika u novigradskoj župnoj crkvi, značajno obogatio fond istarskih fresaka, kao jedan od zaštitnih znakova istarskog identiteta, kazala je izaslanica ministrice kulture, voditeljica područnog odjela za konzervatorske poslove, Konzervatorskog odjela u Puli Lorella Limoncin Toth.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

U svom uvodnom obraćanju istaknula je da je da do svega ovoga ne bi došlo da nije bilo poticaja župnika i župljana Roča koji su iskazali želju da se crkva iznutra ofarba i da se izvrše manji popravci. Stoga je pregledom stanja crkve, te uz pomoć Grada Buzeta i Matije Nežića koji su se uključili u projekt od samog početka, konzervatorica Nataša Nefat zaključila da je potreban opsežniji projekt obnove, odnosno pažljiviji restauratorsko - konzervatorski pristup, zaintrigirana činjenicom da Branko Fučić o gotičkom svetištu crkve nije donio nikakve informacije.

U suradnji s Odjelom za štuko HRZ-a, crkva je pregledana, te dogovoren početak velikog zajedničkog projekta, a s obzirom da su se upravo dovršavali radovi na štuko dekoracijama župne crkve u Motovunu, HRZ je pristao biti nositeljem čitavog projekta.

- Početak sustavne zaštite i otkrivanja lokaliteta sa zidnim slikama počinje krajem 19. i početkom 20. stoljeća za vrijeme Austrougarske monarhije i Italije. Nastavlja se u poslijeratnom razdoblju, točnije pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada istaknuti povijesničar umjetnosti i konzervator Branko Fučić otkriva mnoštvo nepoznatih lokaliteta i bavi se njihovom povijesno-umjetničkom interpretacijom. Ali, kao što vidimo, u tijeku su i nova otkrića što znači da se postupno upotpunjuje katalog istarskog zidnog slikarstva i da istarske crkve skrivaju još mnoga iznenađenja, istaknula je Limoncin Toth.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Hrvatski restauratorski zavod, kazao je ravnatelj Boris Mostarčić, s programom u župnoj crkvi sv. Bartola krenuo je 2021. godine na poticaj nadležnog konzervatorskog odjela.

- Do sada je u obnovu crkve uloženo oko 160 tisuća eura, većim dijelom sredstava Ministarstva kulture. U planu je nastavak, već je za sljedeću godinu ministarstvo za ovaj program odobrilo 75 tisuća eura, najavio je Mostarčić.

Sudionicima skupa okupljenim u Područnoj školi Roč, Osnovne škole "Vazmoslav Gržalja" Buzet, obratio se je i velečasni Rikard Lekaj, generalni vikar Porečke i Pulske biskupije, zahvalivši se svima koji su dali veliki doprinos u obnovi crkve. Uz njega skupu je prisustvovao i ročki župnik Josip Mašina. Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin osvrnuo se na zlatno doba istarske, buzetske svakako, ali i svenacionalne glagoljske pismenosti. O radovima u ročkoj župnoj crkvi govorila je i resorna gradska pročelnica Elena Grah Ciliga.

Kulturno dobro

U sklopu predstavljanja konzervatorsko-restauratorskih radova na štukodekoracijama i zidnim oslicima župne crkve sv. Bartola, Matija Nežić iz Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" Buzet pripremio je izlaganje o ročkoj župnoj crkvi kroz stoljeća, Azra Grabčanović i Toni Šaina iz Hrvatskog restauratorskog zavoda o štukodekoracijama i zidnim oslicima, a Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, o glagoljskim i latinskim natpisima. Uz Komšu koji je obradio glagoljske natpise, u projekt se uključila i doktorica znanosti Milena Joksimović obradom latinskih natpisa.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Župna crkva sv. Bartola, sv. Bartolomeja apostola, u Roču, zaštićeno je kulturno dobro u sklopu kulturno-povijesne cjeline naselja Roč. Na najvišem je platou unutar zidina Roča, a s bratovštinskom crkvom sv. Antuna opata čini jedinstven sklop. Kasnosrednjovjekovnom korpusu crkve potkraj 15. stoljeća, odnosno početkom 16. stoljeća, dograđena je sakristija s južne strane svetišta, a sjeverna u 19. stoljeću, dok je zvonik spojen s glavnim pročeljem pri gradnji bočnih brodova u 18. stoljeću. Zidovi i strop glavnoga broda ukrašeni su 1785. godine raskošnom štukodekoracijom.

Zbog velikih oštećenja štukodekoracije na stropu broda, na inicijativu nadležnoga Konzervatorskog odjela u Puli, 2021. godine pokrenuta su opsežna istraživanja i konzervatorsko-restauratorski radovi pod vodstvom Azre Grabčanović, konzervatora-restauratora, Odjel za štuko, Služba za nepokretnu baštinu, a koji su potom prošireni na zidni oslik svetišta, čiji je voditelj Toni Šaina, viši konzervator-restaurator iz Odsjeka za zidno slikarstvo i mozaik, sjedište Rijeka, Službe za odjele izvan Zagreba 3. Radovi su financirani sredstvima Ministarstva kulture i medija, Istarske županije te Grada Buzeta.

Istraživački radovi 2021. godine uključivali su sondiranje slojeva žbuka i naliča na zidovima i stropu glavnoga broda, odnosno na zidovima i svodu svetišta, kako bi se ustanovilo izvorno oblikovanje te naknadne intervencije. Također je određen opseg i uzrok oštećenja štukodekoracije u lađi crkve. Izrađena je i arhitektonska snimka postojećega stanja.

Konzervatorsko-restauratorskim radovima na štukaturi 2022. i 2023. godine izvedeni su građevinski radovi sanacije i konsolidacije žbuke cijeloga stropa glavnog broda. Uklonjeni su svi naknadni slojevi naliča do izvornoga baroknog sloja sa zidova pjevališta te sa stropa glavnoga broda.

U ovoj godini uslijedio je nastavak konzervatorsko-restauratorskih radova konsolidacije i zatvaranja oštećenja, rekonstrukcije nedostajućih i oštećenih dijelova štukature i podloge na stropu, priprema štukature i podloge za tonski retuš kako bi se rekonstruirani i restaurirani dijelovi stropa uskladili s izvornikom. Veći dijelovi profilacija izrađeni su u radionici Odjela za štuko u Zagrebu te su transportirani i montirani na strop.

Demontiran je dotrajali okrugli prozor s pročelja crkve. Stari kovani okvir prozora je sačuvan i restauriran. Izmijenjeni su drveni okvir i stakla zbog dotrajalosti i da bi se zaustavio daljnji prodor oborinske vode u prostor pjevališta. Izrada drvenog okvira i stakla izvedena je na temelju postojećega prozora i sačuvane stare fotografske dokumentacije, a demontažu, izradu i montažu izvodila je građevinska tvrtka Kapitel d.o.o. U tijeku je izrada projekta elektroinstalacija i rasvjete za cijeli prostor crkve.

U prošloj i ovoj godini izvedeni su i konzervatorsko-restauratorski radovi na dvjema štafelajnim slikama: "Vizija sv. Antuna Padovanskog" i "Ekstaza sv. Franje Ksaverskog" s bočnih zidova glavnoga broda crkve čiji je voditelj bio Jurica Milinković, konzervator-restaurator, Odjel za štafelajno slikarstvo 1, Služba za pokretnu baštinu. Štafelajne slike pohranjene su u prostoru HRZ-a do završetka konzervatorsko-restauratorskih radova u glavnom brodu crkve, kada će biti vraćene na izvorno mjesto.

Otkriveni zidni oslici

U svetištu crkve, tijekom istraživanja provedenih 2021. i 2022. godine, ispod naknadnih bojenih i žbukanih slojeva otkriveni su do sada nepoznati srednjovjekovni zidni oslici za koje je utvrđeno da su izvedeni u dva sloja. U starijem sloju na bijeloj podlozi naslikani su posvetni križevi u crvenkastom tonu, dok se mlađi sloj odlikuje izuzetno kvalitetnim prikazima ljudskih figura i arhitekture u različitim prizorima omeđenima dekorativnim okvirima bogatoga kolorita karakterističnog za opus srednjovjekovnih istarskih fresaka. Zbog tehnološki loše izvedbe žbuke, došlo je do odvajanja i otpadanja žbukanih dijelova s oslikom. Oštećenja su zapunjena grubom, fino zaglađenom svijetlosivom žbukom, a oslik je prekriven s više bijelih vapnenih naliča.

(HRZ) (HRZ)

Zanimljiv detalj tijekom istraživanja pronađen je na nadvratniku ulaza u južnu sakristiju, a radi se o oslikanom natpisu pisanom glagoljicom. Natpis je oštećen i prekriven čađom i ostalim nečistoćama koje umanjuju njegovu čitljivost.

Tijekom prošle godine na južnom zidu svetišta uklonjeni su svi naknadni bojeni i žbukani slojevi. Utvrđeno je da je mlađi slikani sloj bogatog kolorita teško oštećen "piketanjem" u posljednjoj velikoj obnovi crkve, pa su ostali očuvani samo fragmenti. Veći očuvani dijelovi nađeni su na zidu uz vrata stare sakristije i na peterostranim kamenim službama te iznad i na stranicama prozorske niše. Nakon uklanjanja recentnih slojeva žbuke, koji su prekrivali izvorne, izvedeni su nužni konzervatorsko-restauratorski radovi na ugroženim dijelovima. U donjoj zoni južnog zida na oba slikana sloja pronađeni su urezani glagoljski i latinični grafiti. Nekoliko grafita odnosi se na povijesne događaje potvrđene povijesnim izvorima te više potpisa autora i godine nastanka. Grafiti na starijem sloju bijelog vapnenog naliča dokaz su da svetište nakon izgradnje određeno vrijeme nije bilo oslikano. Neposredno prije nanošenja mlađeg slikanog sloja nastali su posvetni križevi izvedeni crvenim pigmentom u donjoj zoni južnog zida te skice slova, lika magarca i florealnih ornamenata izvedeni crnim pigmentom u njegovoj gornjoj zoni.

(HRZ) (HRZ)

U ovoj godini uklonjeni su naknadni bojeni naliči i vapneni glet iz krajnjeg zapadnog segmenta svoda omeđenog kamenim rebrima, čime su otkrivene dvije scene s prikazom ljudskih figura i nepoznatog sveca koji je vjerojatno titular crkve, sv. Bartol. Istočna scena prikazuje sveca koji krsti kralja i njegovu obitelj, a zapadna sveca kojega privode vojnici. Ranije su na ostalim dijelovima svoda djelomično otkriveni prikazi Krista, evanđelista i apostola te scena u kojoj za sada nepoznati svetac istjeruje demona iz obuzetog. Na zidovima su otkriveni i prikazi sv. Huberta, sv. Ulrika i franjevačkih svetaca. Pretpostavlja se da su zidni oslici u svetištu crkve rad više slikara bliskih radionici Ivana iz Kastva. Potrebno je u budućnosti provesti detaljniju ikonografsku analizu i atribuciju.

Na ugroženim dijelovima svih otkrivenih zidnih slika izvedeni su nužni konzervatorsko-restauratorski radovi na mjestima najvećih oštećenja. U daljnjim radovima, nakon postavljanja radne platforme nad cijelom površinom svetišta, planiran je nastavak otkrivanja oslika na svodu.