Gradska knjižnica i čitonica Pula nastavlja uspješnu višegodišnju suradnju s Osrednjom knjižnicom Celje i Slovenskim kulturnim društvom Istra Pula: u petak, 4. listopada 2024. u izložbenom prostoru Knjižnice bit će svečano otvorena izložba "Od habsburških Brijuna do međuratnog Celja: priča obitelji Turk" te predavanjem dr. Andreja Rahtena "Franjo Ferdinand i habsburški posjeti Brijunima".

Izložba i predavanje završni su programi Malog festivala baštine, nove manifestacije Knjižnice koja je od 30. rujna do 4. listopada okupila različite teme na temu baštine, te ujedno dio programa Dani slovenske kulture u Istri.

Izložba "Od habsburških Brijuna do međuratnog Celja: priča obitelji Turk" bit će svečano otvorena u 17 sati, uz prigodni program i goste iz Veleposlanstva R. Slovenije i Osrednje knjižnice Celje. Autori teksta izložbe i izbora slikovne građe su dr. sc. Alenka Hren Medved, Odjel za zavičajnost Središnje knjižnice Celje; dr. sc. Andrej Rahten i dr. sc. Daša Ličen, ZRC SAZU. Tekst je na hrvatski jezik prevela Maja Tatković iz Slovenskog kulturnog društva Istra Pula, lektorirala ga je Maja Gregorović, a dr. sc. Bruno Dobrić napravio je stručnu redakciju prijevoda. Koordinator programa je Srečko Maček iz Osrednje knjižnice Celje. Izložba će u pulskoj gradskoj knjižnici biti postavljena do 25. listopada.

Nakon otvorenja izložbe, u 17.30 sati u dvorani Središnje knjižnice dr. Andrej Rahten održat će predavanje Franjo Ferdinand i habsburški posjeti Brijunima.

Ta dva naizgled nepovezana područja povezuje mnogo dodirnih točaka, a jedna od njih je i priča obitelji Turk. Jurij i Julijana Turk, središnji akteri ove izložbe, svoj su zajednički put započeli 1902. godine na Brijunima, gdje su osnovali obitelj, a završili u Celju gdje su 1921. godine pronašli utočište pred nadirućim fašizmom. Idiličan život obitelji Turk u jednom od najmondenijih ljetovališta na jadranskoj obali prekinuo je Prvi svjetski rat. Njegov je početak bio sudbinski povezan s atentatom na prijestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu ženu u Sarajevu. Upravo je Franjo Ferdinand s obitelji bio sve do 1912. godine redovit gost i veliki zaljubljenik u Brijune. Tijekom boravka na Brijunima dvije obitelji razvile su prisne odnose.

Zahvaljujući obitelji Ane Turk, čije je vjenčano prezime Golob, danas možemo spoznati zlatno doba Brijunskog otočja kroz pogled osoba koje su živjele u mondenom ljetovalištu. Ana Turk je sav materijal i predmete iz razdoblja svog boravka na Brijunima brižljivo čuvala. Njezina kći Neža Antonija Timer, trenutna skrbnica obiteljske ostavštine, također je zaslužna za to da je Odsjek za domovinske studije Središnje knjižnice Celje u suradnji sa Znanstveno-istraživačkim centrom Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU), na osnovi materijala iz obiteljske ostavštine Turkovih, pripremio izložbu o Brijunima, nadvojvodi Franji Ferdinandu i obitelji Turk, koja se istovremeno može pogledati u Puli i Celju. (Iz uvodnika izložbe)