povodom 100. obljetnice smrti
Putujuća izložba o Franzu Kafki: "Posjete, patnje i radosti mojih rođaka, dosadni su mi do srži"
(Snimila Vanesa Begić)
U povodu 100. obljetnice smrti čuvenog književnika Franza Kafke, na Fakultetu ekonomije i turizma otvorena je putujuća izložba u suradnji s Goethe institutom Zagreb naslovljena »Komplett Kafka«. Izložba se bavi životom i smrti Franza Kafke, a prikazuje odlomke iz biografskog stripa o ovome autoru koji je napisao i nacrtao Nicolas Mahler.
Ne samo pisac
Nakon pozdravnih riječi izv. prof. dr. sc. Ksenija Černe, dekanice Fakulteta ekonomije i turizma, o izložbi je govorila profesorica njemačkog na ovome fakultetu Marieta Djaković koja je uz Kristinu Djaković zaslužna što je ova izložba postavljena.
- Izložba »Komplett Kafka« otvara prozor u svijet Franza Kafke kroz odlomke biografskog stripa koji je autorstvo Nicolasa Mahlera. Otkriva se Kafka ne samo kao pisac proze, već i kao strastveni crtač, koji je 1913. godine, s dozom ironije i ponosa, svojoj dugogodišnjoj zaručnici Felice Bauer otkrio svoje umjetničke težnje. Kafka je smatrao da ga crtanje silno ispunjava. Stoga je zanimljivo pogledati taj postav, za shvatiti što je sve Kafka bio i čime se sve bavio. Sve se to otkriva kroz precizan i duhovit pristup Nicolasa Mahlera, koji svojim minimalističkim stilom savršeno odražava Kafkin svijet. Drago mi je da je izložba postavljena ovdje gdje mladi ljudi, studenti mogu štošta naučiti, a moći će se razgledati do kraja listopada, kazala je Djaković.
Franz Kafka rođen je 1883. u Pragu, umro je 1924. u Kierlingu, Austrija. Radio je za osiguravajuća društva, pisao na njemačkom, a za većinu svog opusa htio je da se uništi. Danas se njegovi tekstovi smatraju klasicima svjetske književnosti. Nicolas Mahler rođen je 1969. u Beču, a radi kao karikaturist i obrađivač književnosti. Njegove karikature objavljene su u brojnim novinama i magazinima, a njegove nacrtane adaptacije klasika književnosti (primjerice Thomas Bernhard, Robert Musil, Marcel Proust, James Joyce i Elfride Jelinek) objavio je najvećim dijelom Verlag Suhrkamp iz Berlina. S njemačkog je strip prevela Romana Perečinec.
Evo nekih od tekstova s izloženih stripova.
»Takvim se tijelom ništa ne može postići. Morat ću se naviknuti na njegovu stalnu propast«. Što se pak tiče ilustracije »Strah«, od malih nogu Franz Kafka pati od brojnih strahova, pa se tako primjerice strašno boji ogledala.
U svome dnevniku opisuje zašto: »Zato što su me, po mom mišljenju, prikazivala u neizbježnoj ružnoći, koja se k tome nije mogla zrcaliti posve shodno istini, jer da sam doista tako izgledao, trebao sam izazivati daleko veću pozornost«.
Kafka nikada nije neopterećen. Gdje god da se nalazi, uvijek postoji razlog za dvojbe. »Stojim na platformi električnog vozila i posve sam nesiguran u pogledu svog položaja na ovom svijetu, u ovom gradu, u svojoj obitelji«.
Nezadovoljan (skoro) svime
Nakon posla u uredu, Kafka sjeda za drugi pisaći stol, kod kuće u svojoj sobi baca se na vlastite tekstove. No, stiješnjen između roditeljske spavaće sobe i salona, ne pronalazi mir. »Želim pisati, praćen neprekidnim drhtanjem na čelu. Sjedim u svojoj sobi, stožeru buke čitavog stana«.
Ili pak »Sve što se ne odnosi na književnost, ja mrzim, dosadno mi je; voditi razgovore (čak i ako se odnose na književnost) meni je dosadno. Ići u posjete, patnje i radosti mojih rođaka, dosadni su mi do srži«.
No, Kafka nije zadovoljan ni svojim djelima. »Od svega što sam napisao vrijede samo ove knjige: ‘Presuda’, ‘Ložač’, ‘Preobražaj’, ‘Kaznena kolonija’, ‘Seoski liječnik’ i pripovijetka ‘Umjetnik u gladovanju’«.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
